Službene novine Grada Rijeke

---

Na temelju članka 14. Zakona o proračunu (“Narodne novine” broj 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 46. Statuta Grada Rijeke (“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 24/09, 11/10 i 5/13 i “Službene novine Grada Rijeke” broj 7/14, 12/17, 9/18 i 11/18 – pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 19. prosinca 2019. godine, donijelo je

 

 

 

O D L U K U
o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu

 

 

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovom se Odlukom uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Grad), upravljanje dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Gradonačelnika Grada (u daljnjem tekstu: Gradonačelnik) u izvršavanju Proračuna te druga pitanja u svezi s izvršavanjem Proračuna.

Riječi i pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni.

 

 

Članak 2.

 

Korisnici Proračuna u smislu ove Odluke su:

1. proračunski korisnici:

– upravna tijela Grada (u daljnjem tekstu: upravna tijela),

– mjesni odbori,

– vijeća nacionalnih manjina,

– ustanove kojima je Grad osnivač i koje su uvrštene u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika,

2. ustanove i neprofitne organizacije kojima je Grad osnivač, a koje nisu uvrštene u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika,

3. trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima je Grad većinski vlasnik ili ima odlučujući utjecaj na upravljanje,

4. ostali korisnici Proračuna – pravne osobe (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i udruge građana) i fizičke osobe kojima se osiguravaju sredstva za realizaciju pojedinog projekta.

Korisnici Proračuna iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obvezno primjenjuju odredbe Zakona o proračunu i ove Odluke koje se odnose na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstva, izvještavanje te nadzor nad poslovanjem i korištenjem proračunskih sredstava te zakonske odredbe o proračunskom računovodstvu.

Korisnici Proračuna iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka obvezno primjenjuju odredbe Zakona o proračunu i ove Odluke, koje se odnose na zaduživanje i davanje jamstva te izvještavanje i nadzor nad poslovanjem i korištenjem proračunskih sredstava.

 

 

Članak 3.

 

Proračun se sastoji od Općeg i Posebnog dijela te Plana razvojnih programa.

Opći dio Proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

Posebni dio Proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

U Posebnom dijelu Proračuna, u okviru razdjela 004-Glava 00401, razdjela 005-Glava 00501, Razdjela 006-Glava 00601, razdjela 009-Glava 00901, razdjela 010-Glava 01001 i 01003 i razdjela 017-Glava 01701, osigurana su sredstva za rashode upravnih tijela po pojedinim programima, projektima i aktivnostima, a u ostalim Glavama unutar pojedinog razdjela osigurana su sredstva za krajnje korisnike.

Plan razvojnih programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine sadrži ciljeve i prioritete razvoja povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom Proračuna.

U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine te rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Prihode poslovanja čine prihodi od poreza, pomoći, prihodi od imovine, prihodi od pristojbi i naknada, prihodi po posebnim propisima, prihodi od prodaje proizvoda i robe, pruženih usluga, prihodi od donacija, prihodi od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem ugovornih obveza sa zdravstvenim ustanovama, kazne, upravne mjere i ostali prihodi.

Prihode od prodaje nefinancijske imovine čine prihodi od prodaje neproizvedene imovine i prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine.

Rashode poslovanja čine rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, subvencije, pomoći, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, te ostali rashodi u skladu sa zakonima, odlukama i drugim propisima.

Rashode za nabavu nefinancijske imovine čine rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine, rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i rashodi za dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu.

U Računu financiranja iskazani su primici od financijske imovine i zaduživanja te svi izdaci za financijsku imovinu i otplatu kredita i zajmova.

Proračun je konsolidirani proračun i sadrži sve prihode, primitke i rashode i izdatke Grada i proračunskih korisnika Grada.

 

 

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

 

 

Članak 4.

 

Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene utvrđene u Proračunu i to do visine utvrđene u Posebnom dijelu Proračuna, prema načelima štednje i racionalnog korištenja odobrenih sredstava.

Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze na teret Proračuna tekuće godine samo do visine i za namjene utvrđene u Posebnom dijelu Proračuna, a sukladno dinamici ostvarenja prihoda Proračuna.

Rashodi i izdaci Proračuna koji se financiraju iz namjenskih prihoda i primitaka izvršavat će se do iznosa naplaćenih prihoda i primitaka za te namjene.

Namjenski prihodi i primici Proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje i zamjene nefinancijske imovine Grada, prihodi od naknada šteta s osnova osiguranja, namjenski primici od zaduživanja i primici od prodaje dionica i udjela.

Ako su namjenski prihodi i primici iz stavka 4. ovoga članka uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano Proračunom, proračunski korisnik – upravno tijelo može preuzeti i plaćati obveze samo do visine stvarno uplaćenih odnosno raspoloživih sredstava.

Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u Proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost Odjela gradske uprave za financije.

Uplaćeni i preneseni, a manje planirani namjenski primici od zaduživanja, mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u Proračunu, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost Odjela gradske uprave za financije.

Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja, mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u Proračunu, uz prethodnu suglasnost Odjela gradske uprave za financije.

 

 

Članak 5.

 

Sredstva za pokroviteljstva te za aktivnosti i projekte koja se izvršavaju kao subvencije, donacije i pomoći pojedinom korisniku, raspoređuje Gradonačelnik ako krajnji korisnik nije utvrđen u Posebnom dijelu Proračuna, programu javnih potreba ili drugom aktu Gradskog vijeća Grada (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće).

 

Članak 6.

 

Odjel gradske uprave za financije obvezan je u roku od osam dana od dana donošenja Proračuna izvijestiti sva upravna tijela o odobrenim sredstvima u Proračunu, a upravna tijela obvezna su u daljnjem roku od osam dana izvijestiti o istom krajnje korisnike za koje su određena kao nositelji sredstava u Posebnom dijelu Proračuna.

Proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, vijeća nacionalnih manjina te mjesni odbori, za koje su sredstva planirana u posebnim glavama Proračuna, obvezni su dostaviti proračunski nadležnim upravnim tijelima svoje financijske planove, usuglašene s odobrenim sredstvima u Proračunu i izrađene po mjesecima, do 15. siječnja 2020. godine.

Sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, upravna tijela obvezna su Odjelu gradske uprave za financije dostaviti zajednički financijski plan svih proračunskih korisnika za koje su nadležna, izrađen po mjesecima, u narednih osam dana.

Proračun se izvršava na temelju mjesečnih financijskih planova iz stavka 3. ovoga članka i mjesečnih planova likvidnosti, sukladno raspoloživim sredstvima.

 

 

Članak 7.

 

Za planiranje i izvršavanje Proračuna u cjelini, odgovoran je Gradonačelnik.

Pročelnici upravnih tijela te čelnici pravnih osoba koje su korisnici Proračuna, odgovorni su za planiranje i izvršavanje svoga dijela Proračuna.

Odgovornost za izvršavanje Proračuna u smislu odredbe stavka 2. ovoga članka podrazumijeva odgovornost za preuzimanje i verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava te za utvrđivanje prava naplate i izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava.

Pročelnici upravnih tijela i čelnici pravnih osoba koje su korisnici Proračuna odgovorni su za zakonito, svrhovito, učinkovito i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima.

Pročelnik upravnog tijela dužan je nadzirati poslovanje i namjensko korištenje proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika za kojeg je proračunski nadležan.

Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da proračunska sredstva nisu pravilno korištena, korisnik sredstava je dužan vratiti primljena sredstava.

Odluku o povratu sredstava, po prijedlogu pročelnika nadležnog upravnog tijela, donosi Gradonačelnik.

Prijedlozi odluka koje donosi Gradsko vijeće, kao i prijedlozi odluka koje donosi Gradonačelnik, a koje odluke imaju fiskalni učinak na Proračun, moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za Proračun iz koje je vidljivo povećavaju li se ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna.

Fiskalna procjena posljedica za Proračun iz stavka 8. ovoga članka, obavezno sadrži:

– predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke Proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine,

– prijedlog pokrića povećanih rashoda i izdataka Proračuna,

– prijedlog pokrića smanjenih prihoda i primitaka Proračuna,

– mišljenje Odjela gradske uprave za financije.

Obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama proračunski korisnici mogu preuzeti samo uz suglasnost Gradonačelnika, uz prethodno mišljenje Odjela gradske uprave za financije.

Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih sukladno stavku 10. ovoga članka, proračunski korisnici moraju kao obvezu uključiti u financijski plan u godini u kojoj ta obveza dospijeva.

Obveze za rashode koji su u Proračunu u cijelosti ili djelomično planirani iz izvora financiranja „Ostali prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine“, upravna tijela mogu preuzeti tek po ostvarenju prihoda iz navedenog izvora financiranja.

Ograničenje iz stavka 12. ovoga članka ne odnosi se na rashode vezane uz zamjenu nekretnina i na rashode za kapitalne pomoći za sufinanciranje otplate zajmova.

Obveze za rashode koji su u Proračunu u cijelosti ili djelomično planirani iz izvora financiranja „Namjenski primici od zaduživanja“, upravna tijela mogu preuzeti tek po sklapanju ugovora o zaduživanju.

 

 

III. PRORAČUNSKA ZALIHA

 

Članak 8.

 

U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 2.000.000,00 kuna, koja će se koristiti za namjene sukladno Zakonu o proračunu.

O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik.

Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

 

 

Članak 9.

 

Gradonačelnik mjesečno izvještava Gradsko vijeće o korištenju proračunske zalihe iz članka 8. ove Odluke.

 

 

IV. PRIHODI PRORAČUNA

 

Članak 10.

 

U Proračunu se planiraju svi prihodi koje sukladno pozitivnim propisima ostvaruju upravna tijela, kao i vlastiti i namjenski prihodi i primici koje ostvaruju proračunski korisnici Grada.

Prihodi što ih upravna tijela ostvare obavljanjem djelatnosti, prihod su Proračuna i uplaćuju se na račun Proračuna.

Upravna tijela odgovorna su za prikupljanje proračunskih prihoda, za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda u skladu sa zakonima i propisima donesenim na temelju zakona, te za izvršavanje rashoda sukladno planiranim iznosima i namjenama.

Proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina odgovorni su za naplatu vlastitih i namjenskih prihoda te za izvršavanje rashoda sukladno planiranim iznosima i namjenama.

Vlastiti i namjenski prihodi iz stavka 4. ovoga članka prihodi su Proračuna i uplaćuju se na račun Proračuna.

Odredba stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika Psihijatrijske bolnice Lopača, Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, koji prihodi se uplaćuju i izvršavaju preko njihovih računa.

 

 

V. NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

 

 

Članak 11.

 

Prihodi i primici koje proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina ostvare iz pomoći, donacija, po posebnim propisima i iz drugih izvora, namjenski su prihodi Proračuna.

Prihodi iz stavka 1. ovoga članka planiraju se u financijskim planovima proračunskih korisnika, mogu se koristiti isključivo za namjene utvrđene financijskim planovima i uplaćuju se na račun Proračuna, osim prihoda iz članka 10. stavka 6. ove Odluke koji se uplaćuju na račun navedenih proračunskih korisnika.

Proračunski korisnici iz stavka 1. ovoga članka mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani namjenski prihodi iz stavka 1. ovoga članka, isključivo do iznosa naplaćenih namjenskih prihoda.

Uplaćeni i preneseni, a manje planirani namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu proračunskog korisnika, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Uplaćeni i preneseni, a neplanirani namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u financijskom planu, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Proračunski korisnici odgovorni su za naplatu prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka i njihovu uplatu u Proračun te za izvršavanje rashoda u skladu s planiranim iznosima i odobrenim namjenama.

Obveza uplate prihoda u Proračun sukladno odredbi stavka 6. ovoga članka ne odnosi se na prihode i primitke proračunskih korisnika iz članka 10. stavka 6. ove Odluke, koji prihodi i primici se uplaćuju i izvršavaju preko njihovih računa.

Namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka, koji ne budu iskorišteni u ovoj proračunskoj godini, prenose se u narednu proračunsku godinu.

Proračunski nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

 

 

VI. VLASTITI PRIHODI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

 

 

Članak 12.

 

Prihodi koje proračunski korisnici iz članka 11. stavka 1. ove Odluke ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (vlastiti prihodi), planiraju se u financijskim planovima proračunskih korisnika i uplaćuju na račun Proračuna, osim prihoda proračunskih korisnika iz članka 10. stavka 6. ove Odluke, koji se uplaćuju i izvršavaju preko njihovih računa.

Proračunski korisnici mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka, isključivo do iznosa naplaćenih vlastitih prihoda.

Uplaćeni i preneseni, a manje planirani vlastiti prihodi proračunskih korisnika iz članka 11. stavka 1. ove Odluke, mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu proračunskog korisnika, a do visine uplaćenih sredstava, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Uplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u financijskom planu, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka, koji ne budu iskorišteni u ovoj proračunskoj godini, prenose se u narednu proračunsku godinu.

Proračunski nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

 

 

 

VII. ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA

 

 

Članak 13.

 

Proračun se izvršava preko jedinstvenog računa Riznice Grada (u daljnjem tekstu: Riznica), na način da se svi prihodi proračuna i proračunskih korisnika uplaćuju na jedinstveni račun Riznice i sva plaćanja izvršavaju s tog računa, osim prihoda proračunskih korisnika iz članka 10. stavka 6. ove Odluke.

Svaki rashod i izdatak iz Proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.

Pročelnik upravnog tijela i čelnik proračunskog korisnika, odnosno osoba na koju je to pravo preneseno, mora prije isplate provjeriti i potvrditi potpisom pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

Nalog za isplatu iz Proračuna s oznakom stavke Proračuna ovjerava pročelnik nadležnog upravnog tijela.

U slučaju da tijekom proračunske godine raspoloživa novčana sredstva na računu Proračuna ne budu dostatna za podmirenje dospjelih obveza, Gradonačelnik može donijeti odluku o prioritetima plaćanja.

 

 

Članak 14.

 

Prijenosi sredstava između proračunskih korisnika na temelju propisa ili natječaja, dozvoljeni su samo u iznimnim slučajevima, uz prethodnu suglasnost Odjela gradske uprave za financije.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prijenos sredstava Europske unije.

 

 

Članak 15.

 

Sklapanje pisanog ugovora za isplatu sredstava iz Proračuna obvezno je u sljedećim slučajevima:

– za projekte i aktivnosti koje izvršavaju proračunski korisnici iznad zakonskog standarda,

– za sredstva Proračuna koja se izvršavaju kao subvencije, donacije i pomoći, osim za sredstva dodijeljena kao nagrade,

– za sve nabave roba, radova ili usluga, čija vrijednost bez PDV–a iznosi 20.000,00 kuna i više,

– za osobne usluge (autorske honorare, ugovore o djelu, usluge odvjetništva i sl.), kao i usluge agencije studentskog servisa.

Ugovore iz stavka 1. ovoga članka čija vrijednost iznosi do 80.000,00 kuna (bez uključenog PDV-a) sklapaju pročelnici upravnih tijela, a ugovore čija vrijednost iznosi 80.000,00 kuna (bez uključenog PDV-a) ili prelazi taj iznos sklapa Gradonačelnik odnosno osoba koju Gradonačelnik za to ovlasti.

Ugovor o kapitalnoj donaciji mora sadržavati odredbu prema kojoj će se odobrena sredstva doznačiti korisniku tek po predočenim dokazima o njihovom namjenskom korištenju (ugovor s izvođačem/dobavljačem, račun i situacija).

Ugovor o tekućoj pomoći, tekućoj donaciji, subvenciji i kapitalnoj pomoći može se izvršavati bez ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka, s time da je korisnik po dovršetku projekta, odnosno najkasnije u roku od 60 dana od isteka proračunske godine, dužan nadležnom upravnom tijelu dostaviti izvještaj o utrošenim sredstvima.

 

 

Članak 16.

 

Za projekte sufinancirane iz sredstava Europske unije, upravna tijela obvezna su u financijskom planu planirati sredstva pomoći i sredstva vlastitog učešća u iznosu koji je predviđen za financiranje projekta, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2020. godini.

Zbog obveze osiguranja vlastitog učešća, a u cilju realnijeg planiranja Proračuna i kontrole rashoda, prijavljivanje projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije ograničava se isključivo na projekte koji zadovoljavaju jedan od sljedećih kriterija:

– vlastito učešće ne iznosi više od 50% za nabavu radova (kapitalni rashodi), a vlastiti izvori financiranja su prethodno osigurani,

– vlastito učešće ne iznosi više od 25% za nabavu roba i usluga (programi), a vlastiti izvori financiranja su prethodno osigurani.

 

 

Članak 17.

 

Ugovore o nabavi upravna tijela obvezna su sklapati sukladno zakonskim propisima koji uređuju područje javne nabave, Pravilniku o provedbi postupaka jednostavne nabave („Službene novine Grada Rijeke“ broj 3/17), Naputku o nabavi robe, radova i usluga te Planu nabave Grada.

Naputak i Plan nabave iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik.

 

 

Članak 18.

 

Ustanove i trgovačka društva iz članka 2. stavka 1. ove Odluke postupke nabave provode sukladno zakonskim propisima koji uređuju područje javne nabave, Naputku iz članka 17. stavka 1. ove Odluke, svojim aktima i godišnjem planu nabave.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Gradonačelnik može odlučiti da će Grad, u cilju racionalnijeg korištenja sredstava i administrativnih kapaciteta te postizanja povoljnijih uvjeta nabave, provesti postupak zajedničke nabave za Grad i ustanovu i/ili trgovačko društvo iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 19.

 

Proračunskim korisnicima iz članka 2. stavka 1. točke 1. podstavka 4. ove Odluke, kojima se u Proračunu osiguravaju sredstva za plaće zaposlenih, sredstva za ostala materijalna prava zaposlenih isplaćivat će se do visine utvrđene njihovim općim aktima i kolektivnim ugovorom, u skladu s osiguranim sredstvima u Proračunu.

 

 

Članak 20.

 

Osnovica za obračun plaća službenika i namještenika Grada utvrđuje se kolektivnim ugovorom odnosno odlukom Gradonačelnika, u suglasju s propisima.

Koeficijente za obračun plaća službenika i namještenika Grada utvrđuje Gradsko vijeće općim aktom, na prijedlog Gradonačelnika.

Osnovicu i koeficijente za obračun plaće Gradonačelnika i zamjenika Gradonačelnika koji svoju dužnost obavljaju profesionalno te visinu naknade za rad Gradonačelnika i zamjenika Gradonačelnika koji svoju dužnost obavljaju volonterski, utvrđuje Gradsko vijeće općim aktom, na prijedlog Gradonačelnika.

 

 

Članak 21.

 

Sredstva za rad političkih stranaka i članova Gradskog vijeća izabranih s liste grupe birača zastupljenih u Gradskom vijeću, sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, sredstva za rad Savjeta mladih, naknade za rad članova Gradskog vijeća, članova radnih tijela Gradskog vijeća, naknade troškova i nagrade za rad članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te članova kazališnih i upravnih vijeća ustanova u vlasništvu Grada te naknade troškova javnog prijevoza članova Savjeta mladih, isplaćivat će se temeljem odluka Gradskog vijeća, po nalogu pročelnika Ureda Grada.

 

 

Članak 22.

 

Naknade troškova za rad članova kulturnih vijeća isplaćivat će se temeljem odluke Gradonačelnika, po nalogu pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu.

 

 

Članak 23.

 

Naknade troškova za rad članova vijeća mjesnih odbora isplaćivat će se temeljem odluke Gradskog vijeća, po nalogu pročelnika Odjela za gradsku samoupravu i upravu.

 

 

Članak 24.

 

Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u proračune prethodnih godina, vraćaju se uplatiteljima na teret rashoda Proračuna.

Rješenje o povratu sredstava donosi Odjel gradske uprave za financije na temelju dokumentiranog zahtjeva kojeg potpisuje pročelnik upravnog tijela u čijoj nadležnosti je naplata tih prihoda, odnosno osoba koju on ovlasti.

 

 

Članak 25.

 

Instrumente osiguranja plaćanja, kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze, izdaje Odjel gradske uprave za financije, a potpisuje Gradonačelnik.

Instrumenti osiguranja plaćanja primljeni od pravnih osoba kao sredstvo osiguranja naplate potraživanja ili izvođenja radova i usluga, dostavljaju se Odjelu gradske uprave za financije.

Evidenciju izdanih i primljenih instrumenata osiguranja plaćanja vodi Odjel gradske uprave za financije.

 

 

 

VIII. POVRAT SREDSTAVA U PRORAČUN

 

 

Članak 26.

 

Ako se naknadno utvrdi da je isplata sredstava iz Proračuna bila nezakonita i/ili neopravdana, proračunski korisnik mora odmah zahtijevati povrat proračunskih sredstava u Proračun.

 

 

 

IX. PLAĆANJE PREDUJMOM

 

 

Članak 27.

 

Plaćanje predujmom moguće je samo iznimno, na temelju zaključka Gradonačelnika o davanju suglasnosti za plaćanje predujmom u 2020. godini.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

 

 

 

X. UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM

 

 

Članak 28.

 

Raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja Gradonačelnik.

Raspoloživa novčana sredstva mogu se oročavati kod poslovne banke poštujući načela sigurnosti i likvidnosti i isplativosti ulaganja.

Odluku o oročavanju donosi Gradonačelnik.

Prihodi od upravljanja raspoloživim novčanim sredstvima prihodi su Proračuna.

Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se ulagati samo s povratom do 31. prosinca 2020. godine.

 

 

Članak 29.

 

Odluku o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu donosi Gradsko vijeće ako su za kupnju osigurana sredstva u Proračunu i ako se time štiti javni interes, odnosno interes Grada.

U slučaju da prestane javni interes za vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu trgovačkog društva, Gradsko vijeće može odlučiti da se dionice odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ukoliko to nije u suprotnosti s posebnim zakonom.

Ostvarena sredstva od prodaje dionica ili udjela u kapitalu trgovačkog društva mogu se koristiti samo za otplatu duga ili za nabavu nefinancijske i financijske imovine Grada, sukladno Zakonu o proračunu.

 

Članak 30.

 

Odgoda plaćanja i obročna otplata (reprogram) duga Gradu, otpis ili djelomičan otpis potraživanja Grada te prodaja potraživanja Grada, određuje se i provodi na način i pod uvjetima utvrđenim propisima.

 

Članak 31.

 

Nefinancijskom dugotrajnom imovinom Grada upravljaju upravna tijela te pravne osobe (ustanove i trgovačka društva) kojih je Grad osnivač.

Upravljanje imovinom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva njezino korištenje, održavanje i davanje u zakup ili najam.

Pročelnik upravnog tijela i čelnik pravne osobe moraju imovinom iz stavka 1. ovoga članka upravljati brigom dobrog gospodara i voditi popis o toj imovini u skladu sa zakonom.

Sredstva za održavanje i osiguranje imovine iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u rashodima poslovanja nadležnih upravnih tijela, a sklapanje ugovora o osiguranju s osiguravateljima i naplatu šteta obavlja Odjel gradske uprave za financije.

 

 

Članak 32.

 

Knjigovodstvena evidencija nefinancijske dugotrajne imovine Grada vodi se u Odjelu gradske uprave za financije.

Pročelnici upravnih tijela te čelnici pravnih osoba koji upravljaju imovinom Grada dužni su Odjelu gradske uprave za financije dostaviti podatke o svakoj poslovnoj promjeni na imovini kojom upravljaju.

 

Članak 33.

 

Potraživanja Grada za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, uz suglasnost Gradonačelnika.

Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz suglasnost Gradonačelnika, naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti.

 

 

XI. ZADUŽIVANJE I DAVANJE JAMSTAVA I SUGLASNOSTI

 

 

Članak 34.

 

Grad se može kratkoročno zadužiti najduže do 12 mjeseci isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, u suglasju sa Zakonom o proračunu.

Odluku o kratkoročnom zaduživanju iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik.

Proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, vijeća nacionalnih manjina te mjesni odbori, ne mogu se kratkoročno zadužiti.

 

 

Članak 35.

 

Tekuće otplate glavnice duga po osnovi zaduživanja, iskazane u Računu financiranja Proračuna u iznosu od 32.614.710,00 kuna, s pripadajućim kamatama, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.

Grad će se u 2020. godini zadužiti u iznosu od 6.000.000,00 kuna za realizaciju kapitalnog projekta K109608 Energana – Start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju-EU.

Očekivani iznos ukupnog duga glavnice po osnovi kredita i zajmova Grada na kraju 2020. godine iznosit će 348.287.819,00 kuna.

 

 

Članak 36.

 

Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada i ustanova čiji je osnivač Grad, može se dugoročno zadužiti samo za investiciju i uz suglasnost nadležnog upravnog tijela, sukladno važećim propisima i Statutu Grada Rijeke, pri čemu se u opseg zaduženja Grada uključuju suglasnosti sukladno odredbi članka 90. stavka 2. Zakona o proračunu.

Grad može dati jamstvo za ispunjenje obveza pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i ustanovi čiji je Grad osnivač, sukladno važećim propisima i Statutu Grada Rijeke, uz prethodnu suglasnost ministra financija. Dana jamstva uključuju se u opseg zaduženja Grada.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduženje i/ili davanje jamstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, odgovorna osoba pravne osobe ili ustanove dostavlja nadležnom upravnom tijelu, koje ocjenjuje opravdanost zaduživanja i/ili davanja jamstva podnositelja zahtjeva.

Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati sljedeću dokumentaciju:

– obrazloženje kapitalnog projekta,

– usvojen financijski plan,

– ovjerenu financijska izvješća za prethodnu godinu i prethodno obračunsko razdoblje,

– dokaz o završenom postupku odabira najpovoljnije ponude za nabavu financijskih sredstava,

– nacrt ugovora ili pismo namjere banke s uvjetima kreditiranja i planom otplate sa svim navedenim troškovima (naknade i kamate),

– izjavu odgovorne osobe podnositelja zahtjeva, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, kojom jamči za ispravnost dokumentacije.

Nadležno upravno tijelo prilikom ocjenjivanja opravdanosti zaduživanja i/ili davanja jamstva dužno je razmotriti:

– opravdanost i učinkovitost kapitalnog projekta te usklađenost projekta s ciljevima i prioritetima Grada,

– bonitet podnositelja zahtjeva,

– ocjenu stanja zaduženosti podnositelja zahtjeva,

– učinak novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnost podnositelja zahtjeva.

Sukladno odredbama stavaka 4. i 5. ovoga članka, nadležno upravno tijelo dostavlja Odjelu gradske uprave za financije dokumentirani zahtjev, svoju ocjenu i mišljenje te prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje i/ili davanje jamstva, temeljem kojih Odjel gradske uprave za financije daje Gradonačelniku mišljenje o kreditnim mogućnostima Grada.

U Proračunu su planirana sredstva jamstvene zalihe u iznosu od 500.000,00 kuna.

Očekivani iznos ukupnog duga glavnice po osnovi danih jamstava Grada na kraju 2020. godine iznosit će 64.865.652,00 kuna.

Očekivani iznos ukupnog duga glavnice po osnovi danih suglasnosti Grada na kraju 2020. godine iznosit će 88.993.876,00 kuna.

 

 

Članak 37.

 

Otplata glavnice i kamata te jamstava, sukladno člancima 35. i 36. ove Odluke, može se izvršavati iznad planiranih iznosa utvrđenih u Posebnom dijelu Proračuna.

 

 

Članak 38.

 

Pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada i ustanove čiji je osnivač Grad, koje su dobile suglasnost ili jamstvo u smislu odredbi članka 36. ove Odluke, dužne su Odjelu gradske uprave za financije tromjesečno, do petog dana u mjesecu za prethodno tromjesečje, dostaviti informaciju o stanju zaduženosti te u roku od pet dana od potpisivanja dostaviti ugovor o zaduživanju.

 

 

XII. PRIMJENA PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVA,
      FINANCIJSKORAČUNOVODSTVENA KONTROLA I IZVJEŠTAVANJE

 

 

Članak 39.

 

Proračun i proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, vijeća nacionalnih manjina i mjesni odbori, primjenjuju sustav proračunskog računovodstva.

 

 

Članak 40.

 

Kontrola poslovnih postupaka u pripremi i izvršavanju proračuna, upravljanje dugom i gotovinom, praćenje primjene financijskih propisa, praćenje nastanka obveza, praćenje primjene sustava proračunskog računovodstva te poslovi financijskog izvještavanja, obavljaju se u Odjelu gradske uprave za financije.

Svi korisnici proračunskih sredstava obvezni su Odjelu gradske uprave za financije dati sve potrebne podatke, isprave i izvješća koja se od njih traže.

 

 

Članak 41.

 

Odjel gradske uprave za financije izrađuje i dostavlja Gradonačelniku polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.

Gradonačelnik podnosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Gradskom vijeću u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.

Odjel gradske uprave za financije izrađuje i podnosi Gradonačelniku periodične izvještaje o izvršenju Proračuna.

Proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, vijeća nacionalnih manjina i mjesni odbori, dužni su proračunski nadležnom upravnom tijelu, najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka za predaju godišnjeg financijskog izvještaja utvrđenog važećim Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, dostaviti godišnji izvještaj o poslovanju.

Korisnici Proračuna iz članka 2. stavka 1. točke 2. ove Odluke dužni su proračunski nadležnom upravnom tijelu dostaviti godišnji izvještaj o poslovanju najkasnije do 31. ožujka 2020. godine.

Trgovačka društva iz članka 2. stavka 1. točke 3. ove Odluke dužna su dostaviti godišnji izvještaj o poslovanju proračunski nadležnom upravnom tijelu, najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka za predaju godišnjeg financijskog izvještaja utvrđenog važećim Zakonom o računovodstvu.

Godišnji izvještaj o poslovanju iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka, mora sadržavati prijedlog korištenja neutrošenih sredstava odnosno prijedlog pokrića gubitka poslovanja.

Proračunski nadležno upravno tijelo dužno je godišnji izvještaj o poslovanju iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka dostaviti Gradonačelniku najkasnije do 31. svibnja 2020. godine.

Trgovačka društva u kojima Grad ima najmanje 25 posto udjela u kapitalu moraju najkasnije u roku od 9 mjeseci nakon isteka poslovne godine, ali najmanje 30 dana prije objave poziva za sjednicu skupštine, dostaviti Gradonačelniku dnevni red sjednice skupštine te podnijeti sve revizijske izvještaje i izvještaje nadzornih tijela za proteklu poslovnu godinu.

 

 

Članak 42.

 

Proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, vijeća nacionalnih manjina i mjesni odbori, dužni su dostaviti polugodišnje i godišnje financijske izvještaje proračunski nadležnom upravnom tijelu.

Proračunski nadležno upravno tijelo konsolidira financijske izvještaje iz stavka 1. ovoga članka za pojedine korisnike i dostavlja ih Odjelu gradske uprave za financije.

Odjel gradske uprave za financije izrađuje konsolidirani polugodišnji i godišnji financijski izvještaj za Proračun i proračunske korisnike i dostavlja ga Ministarstvu financija u roku utvrđenom Pravilnikom iz članka 41. stavka 4. ove Odluke.

 

 

XIII. URAVNOTEŽENJE PRORAČUNA I PRERASPODJELA SREDSTAVA  
        PRORAČUNA

 

 

Članak 43.

 

Ako tijekom godine dođe do povećanja rashoda i/ili izdataka odnosno smanjenja prihoda i/ili primitaka, Gradonačelnik može poduzeti mjere za uravnoteženje Proračuna propisane Zakonom o proračunu.

Ako se primjenom privremenih mjera ne uravnoteži Proračun, njegovo uravnoteženje, odnosno preraspodjelu sredstava između proračunskih korisnika utvrdit će Gradsko vijeće izmjenama i dopunama Proračuna.

Izmjenama i dopunama Proračuna iz stavka 2. ovoga članka uravnotežuju se prihodi i primici, odnosno rashodi i izdaci Proračuna.

Proračunski korisnici iz članka 2. stavka 1. točke 1. ove Odluke, izmjene i dopune financijskih planova predlažu u postupku izrade i donošenja izmjena i dopuna Proračuna.

 

 

Članak 44.

 

Gradonačelnik može odobriti preraspodjelu sredstava u Proračunu unutar pojedinog razdjela i između pojedinih razdjela na zahtjev pročelnika nadležnog upravnog tijela, s tim da umanjenje pojedine stavke rashoda ne može biti veće od 5% sredstava utvrđenih na toj stavci.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava može se izvršiti najviše do 15% sredstava utvrđenih na stavci rashoda, ako se time osigurava povećanje sredstava učešća Grada planiranih u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, ako to odobri Gradonačelnik.

Obrazloženi zahtjev iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se Gradonačelniku putem Odjela gradske uprave za financije i mora sadržavati odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje opravdanost razloga za dodatnim sredstvima na proračunskoj stavci koja se povećava, odnosno opravdanost razloga za smanjenje sredstava na proračunskim stavkama.

Proračunska sredstva ne mogu se preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

O izvršenim preraspodjelama u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka Gradonačelnik izvještava Gradsko vijeće prilikom podnošenja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna.

 

 

Članak 45.

 

Proračun se izvršava od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

Samo naplaćeni prihodi u kalendarskoj godini priznaju se kao prihodi Proračuna za 2020. godinu.

Rashodi za koje je nastala obveza u 2020. godini rashodi su Proračuna za 2020. godinu, neovisno o plaćanju.

O namjeni viška prihoda odnosno o pokriću manjka prihoda iz prethodne godine odlučuje Gradsko vijeće.

 

 

XIV. ZAVRŠNA ODREDBA

 

Članak 46.

 

Ova Odluka objavit će se u “Službenim novinama Grada Rijeke”, a stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.

 

 

KLASA: 021-05/19-01/176
URBROJ: 2170-01-16-00-19-2
Rijeka, 19. prosinca 2019.

 

 

 

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednik
Gradskog vijeća
Andrej Poropat, v.r.