Službene novine Grada Rijeke

Godina IV - broj 10.

1.    ODREĐIVANJE VIZIJE

2.    IDENTIFICIRANJE PROBLEMA

3.    DEFINIRANJE CILJEVA

4.    RAZRAĐIVANJE AKTIVNOSTI  I REZULTATA

5.    RELAVANTNI DIONICI

6.    PREDUVJETI I PRETPOSTAVKE

7.    INDIKATORI PROVEDBE

8.    STRUKTURIRANI DIJALOG

9.    SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU

1. Obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja

Republika Hrvatska u svojim strateškim dokumentima prepoznaje obrazovanje kao ključ za dugoročnu društvenu stabilnost i ekonomski napredak te se obvezuje sadržajno i organizacijski inovirati odgojno-obrazovni sustav s osloncem na koncept cjeloživotnog učenja koji omogućuje svakom pojedincu iz bilo koje dobne skupine stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. U nadolazećem razdoblju očekuju se značajne promjene državnih politika u sferi obrazovanja.

Kvalitetno obrazovanje je preduvjet za stjecanje kompetencija potrebnih za uspjeh pojedinca u društvu i uspjeh cjelokupnog društva u suvremenom svijetu. Otvoreno svjetsko tržište rada traži visokokvalificiranu i mobilnu radnu snagu čija konkurentnost ovisi o stjecanju posebnih znanja, vještina i stavova, kao i o razvijenosti generičkih ili transverzalnih kompetencija koje olakšavaju učenje i nakon sustavnog školovanja. Cjeloživotno učenje radi stjecanja kompetencija predstavlja sigurniji put do zadovoljavanja osobnih i profesionalnih potreba i interesa. Načela obrazovnih strateških dokumenta u EU, kao i u RH usmjerena su razvijaju kompetencija za cjeloživotno učenje.

Kako se ističe u istraživačkom izvještaju Ministarstva socijalne politike i mladih o Potrebama, problemima i potencijalima mladih u Hrvatskoj (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.), cjeloživotno učenje osigurava bolju prilagođenost stalnim promjenama tržišta rada, odnosno novinama u strukturi i sadržaju postojećih zanimanja, veće iskorištavanje mogućnosti zapošljavanja u društveno i kulturno različitim kontekstima, aktivnije sudjelovanje u odlučivanju i veću društvenu uključenost. U uvodu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – Nove boje znanja (NN 124/14) navodi se važnost cjeloživotnog učenja, kao osnovni strateški cilj obrazovnih politika.

Ipak, formalno obrazovanje je središnji dio nacionalnog sustava obrazovanja kojim se znanja, vještine i vrijednosti korisne za društvo sustavno i planski prenose na djecu i mlade od predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske do sveučilišne razine, ali uključuje i obrazovanje odraslih. Ono se provodi u skladu sa zakonskim i drugim pravnim propisima Republike Hrvatske.

Prema istraživanju o potrebama mladih iz 2015. godine (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.) te identificiranim problemima radne skupine za navedeno poglavlje, zahtjevi mladih se u kontekstu sustavne podrške obrazovanju poglavito odnose na financiranje školovanja, koje osigurava dostupnost obrazovanja mladima te njihov ostanak u obrazovnom sustavu i nakon obveznog školovanja.

Sukladno specifičnosti skupine na koju se ovaj Program odnosi te nadležnosti Grada Rijeke, djelovanje Grada će se u nadolazeće četiri godine ponajprije odnositi na osiguranje preduvjeta za nastavak školovanja i ostanak u sustavu formalnog obrazovanja za mlade grada Rijeke, poticanje razvoja obrazovnih programa koji odgovaraju na šire društvene potrebe i usmjereni su na praktično usvajanje znanja te stvaranje poticajnog okruženja za osnaživanje mladih u gradu Rijeci. Više o navedenim ciljevima pronađite u nastavku, kao i pripadajuće mjere i zadatke za četverogodišnje razdoblje.

Osiguranje preduvjeta za nastavak školovanja i ostanak u sustavu formalnog obrazovanja za mlade grada Rijeke

Republika Hrvatska po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji znatno zaostaje za razvijenim europskim zemljama. Iako se nekoliko godina nakon pristupanja Bolonjskoj deklaraciji (2001.) povećao broj studenata, te promjene nisu bile praćene odgovarajućim infrastrukturnim poboljšanjima. Ograničavanje zapošljavanja i niz drugih propusta, uključujući smanjenje proračunskih izdvajanja za visoko obrazovanje ispod razine održivosti, doveli su sektor u ozbiljnu krizu (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.).

Jedan od uzroka niskog udjela visokoobrazovanih u Hrvatskoj treba tražiti i u napuštanju škole razmjerno velikog broja mladih već nakon obveznog obrazovanja, a osobito nakon srednje škole u kojoj ili uopće nisu stekli kvalifikacije ili su stekli one kvalifikacije koje ih ne čine dovoljno konkurentnim na tržištu radne snage. Prema izvještaju Europske komisije Eurydice – Facts and Figures (2014.), Hrvatska je jedina članica Europske unije s ispodprosječnim udjelom visokoobrazovanog stanovništva u kojoj pravni propisi, uključujući Ustav, ograničavaju opće i obvezno obrazovanje na samo osam godina školovanja.

Sukladno rezultatima istraživanja Ministarstva socijalne politike i mladih (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.), više od jedne trećine (35 %) mladih je u vrijeme provedbe istraživanja već bilo izvan obrazovnog sustava ili je imalo namjeru ranije prekinuti školovanje. Na pitanje o razlozima takve odluke više od polovice mladih je kao razlog napuštanja škole navelo siromaštvo ili financijske poteškoće s kojima se suočava njihova obitelj.

Iako nema zakonskih obveza u srednjem i visokom školstvu, Grad Rijeka od svog osnutka sustavno ulaže u obrazovanje mladih, studenata i srednjoškolaca s prebivalištem na području grada Rijeke. Posebna pažnja posvećuje se stipendiranju darovitih učenika i studenata, učenika i studenata koji primaju stipendije prema socijalnom kriteriju te studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Time Grad Rijeka potvrđuje ostvarenje jednog od svojih prioriteta – ulaganje u znanje mladih.

Osim prepoznate potrebe za ulaganjem u znanje mladih, Grad Rijeka je prepoznao važnost socijalne zaštite svojih mladih sugrađana osiguravajući im potrebne uvjete za nastavak školovanja i dulji ostanak u sustavu formalnog obrazovanja. Naime, Grad Rijeka je, unatoč kriznim vremenima, u mandatnom razdoblju od 2013. do 2017. godine zadržao svoj socijalni program s ciljem socijalne zaštite građana kojima su na raspolaganju ukupno 19 prava. Od izuzetne je važnosti socijalno ulaganje u budućnost djece i mladih kroz niz mjera kojima im Grad olakšava obrazovanje i pomaže ih izjednačiti s vršnjacima koji žive u znatno povoljnijim životnim uvjetima. Socijalnim programom Grada Rijeke izravno ili neizravno štiti se godišnje neznatno manje od 9 tisuća kućanstava (cjelokupna kućanstva ili njihove pojedine članove), odnosno približno 12 % svih riječkih kućanstava, za što Grad izdvaja i preko 30 milijuna kuna godišnje.

Za mlade obitelji s djecom od velikog značaja je sustav dječjih vrtića u Gradu Rijeci. Grad Rijeka kontinuirano sufinancira djelatnosti Dječjeg vrtića Rijeka nastojeći na taj način zadržati istu cijenu programa predškolskog odgoja koju plaćaju roditelji, ovisno o mjesečnim prihodima, a sufinancirala se i predškolska djelatnost dječjih vrtića drugih osnivača. U proračunu za 2017. godinu osigurano je za predškolsku djelatnost Dječjeg vrtića Rijeka 120,5 milijuna kuna. U riječkim vrtićima uvedeno je niz novih programa, igraonica i projekata te je povećan kapacitet odgojnih skupina djece s teškoćama u razvoju autističnog spektra. Nadalje, izgradnja novih i adaptacija postojećih dječjih vrtića iznimno je važna za osiguranje sustavne skrbi o djeci u našem gradu. Takvim sustavnim ulaganjem Dječji vrtić Rijeka povećat će svoje kapacitete koji su im prijeko potrebni.

Poticanje razvoja obrazovnih programa koji odgovaraju na šire društvene potrebe i usmjereni su na praktično usvajanje znanja

S prihvaćanjem ideje o društvu i ekonomiji temeljenim na kompetencijama u uvjetima globalne konkurentnosti, obrazovanje postaje ključno za razvoj visoko konkurentnih ljudskih resursa. Ukoliko se priklonimo tezi da razvoj suvremenog društava ovisi o konkurentnosti, konkurentnost o ljudskim potencijalima, a potencijali o obrazovanosti stanovništva, onda samo osiguranje dostupnosti višeg i visokog obrazovanja za sve danas više nije dovoljno za osiguranje društvenog razvoja, naveli su mladi u istraživanju Ministarstva socijalne politike i mladih (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.).

Drugim riječima, jednaku pozornost treba posvetiti kvaliteti obrazovanja mjerenoj ishodima ili postignućima pojedinca. Na pitanja što određuje kvalitetu obrazovanja i kako se ona promiče nema jedinstvenog odgovora ni među stručnjacima ni među policy-makerima, a mladi mogućnosti unaprjeđenja kvalitete obrazovanja vide upravo u njegovoj funkciji pripreme za život i stjecanja konkurentnih know-how kompetencija, što uključuje zahtjev za povezivanjem nastave u školama i fakultetima s praktičnim radom, prilagodbu svih razina i oblika obrazovanja potrebama svakodnevnog života te uvođenje obveze rada u zajednici. Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja povezano je i s duljim obrazovnim iskustvom.

Iz navedenih razloga proizlazi kako svi relevantni akteri obrazovanja moraju sudjelovati u odlučivanju, za učenje se trebaju koristiti svi resursi koji postoje i izvan formalnog obrazovnog sustava, poput organizacija civilnog društva te se civilna misija obrazovnih ustanova ne smije zanemariti. Između 55 % i 70 % mladih tako predlaže da hrvatski učenici i studenti više sudjeluju u procesima odlučivanja od institucionalne i lokalne do državne razine, da rad u zajednici i za zajednicu postane dio redovite nastave te da se programi organizacija civilnog društva više integriraju u formalni sustav obrazovanja (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.). Civilno društvo ima važnu ulogu u predlaganju rješenja za zadovoljavanje potreba građana, naročito onih koje javne ustanove i institucije ne mogu zadovoljiti. Dapače, bez sudjelovanja organizacija civilnoga društva u zadovoljavanju javnih potreba građana, a posebno mladih, nemoguće je planirati i uskladiti ulaganja u mlade sa stvarnim potrebama mladih. Drugim riječima, udruge su ključni dionik u planiranju javnih politika za i s mladima, a lokalne vlasti imaju obvezu stvaranja djelotvornih mehanizama i standarda koji će unaprijediti međusektorsku suradnju na svom području.

Rijeka se naziva, i to punim pravom, sveučilišnim gradom. Strategijom razvoja Grada (2014.-2020.), Grad Rijeka prepoznaje velik razvojni potencijal Sveučilišta u Rijeci, posebice u realizaciji projekata drugog strateškog cilja (Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo). Djelovanjem brojnih institucija Sveučilišta u Rijeci, odnosno djelatnostima poput ustrojavanja i izvođenja studijskih programa, osiguravanja smještaja, prehrane i poslova studentima, psihološku i novčanu podršku nastoji se studentima pružiti što je moguće bolje obrazovanje te poboljšati uvjete za njihov daljnji intelektualni, etički, osobni i društveni razvoj.

Osim kontinuiranog rada visokoškolskih institucija u gradu Rijeci, snažan zamah u izgradnji suvremenog sustava Sveučilišta u Rijeci svakako je izgradnja Sveučilišnog kampusa na Trsatu. Zahvaljujući viziji razvoja Rijeke kao grada mladih i grada termeljenog na kompetencijama, Grad Rijeka je do sada, ustupanjem nekretnina, oslobađanjem od plaćanja komunalne naknade i izgradnjom cestovne i ostale infrastrukture u područje sveučilišnog Kampusa na Trsatu uložio više od 133,2 milijuna kuna vezanih uz razvoj ovog projekta. Također, za izgradnju nove Sveučilišne bolnice, Grad Rijeka je napravio sve pripremne aktivnosti u svojoj nadležnosti, kao i pripremio cjelokupnu dokumentaciju potrebnu za nastavak izgradnje 2. faze Sveučilišne avenije.

Osim navedenih kapitalnih projekata Grad Rijeka sa Sveučilištem ima čitavu paletu zajedničkih aktivnosti. Posebno treba istaknuti rad Zaklade Sveučilišta u Rijeci čiji je jedan od osnivača i Grad Rijeka. Zaklada podržava mnoge aktivnosti na Sveučilištu za koje ne postoji potpora države, a koje se odnose na sva tri područja djelovanja i sveučilišnog života: nastavno, istraživačko i služenje zajednici u kojoj djeluje.

Također, Grad Rijeka u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i udrugama civilnog društva nastoji pokrenuti projekte koji će doprinijeti popularizaciji STEM područja. Aktivnosti za poticanje razvoja kompetencija u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici provode se u okviru START-UP inkubatora, DaNTe konferencija, Microsoft Start Up akademije, novih i inovativnih projekata i inicijativa. Brojne države rade na popularizaciji STEM obrazovanja već od vrtićke dobi, jer potreba za zapošljavanjem STEM stručnjaka svakodnevno raste, dok interes mladih za upisivanje prirodoslovnih fakulteta i odabira karijera u tom području ne prati trend u istom omjeru. U Hrvatskoj je provođenje aktivnih mjera za jačanje STEM obrazovanja uvršteno u smjernice Vlade RH i drugih nadležnih tijela.

Stvaranje poticajnog okruženja za osnaživanje mladih u gradu Rijeci

Gorući problemi današnje generacije mladih u Hrvatskoj su ranije napuštanje formalnog sustava obrazovanja, nezaposlenost, nizak životni standard, sve veće socijalne razlike, gospodarski i zdravstveni problemi, politička pasivnost i općenito nepovoljne životne okolnosti s kojima se susreću (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.).

Ipak, mladi su optimistični u svojim stavovima i imaju prvenstveno povjerenja u moć obrazovanja kao instrumenta promjene u svim bitnim segmentima njihova života. Točnije, obrazovanje je za njih sigurno sredstvo za ostvarivanje privatnih, profesionalnih, društvenih i političkih potreba i interesa pojedinca. Sukladno povjerenju koje gaje prema obrazovanju i profesionalnim kompetencijama, mladi su skloni vjerovati da je izlaz iz sveopće krize u kojoj se Hrvatska nalazi moguć pod uvjetom da se u tu svrhu više iskoriste potencijali postojećih stručnjaka, ali i mladih (43 %), budući da o rješenju sadašnjem problema ovisi njihov život u budućnosti (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.).

Digitalna kompetencija nužnost je kojom mladi trebaju raspolagati, ne samo zbog posla, već zbog činjenice da nove tehnologije predstavljaju neizostavni dio socijalizacije mladih u svijetu. Drugim riječima, od mlade se generacije zahtijeva vrhunska  informatička  pismenost,  što  dodatno  doprinosi   njihovoj boljoj informiranosti i aktivnijem uključivanju u društveni život.  Također, statistički podaci pokazuju da tržišna konkurentnost mladih u velikoj mjeri ovisi o njihovoj informatičkoj osposobljenosti, njihovim znanjima te o spremnosti društva, lokalne zajednice i obrazovnog sustava da im omoguće stjecanje tih vještina i prilagodbu novim trendovima.

Cilj je privući programe koji se događaju u EU gradovima u organizaciji Microsofta kao što je program DigiGirlz za učenice osnovnih i srednjih škola tijekom kojeg učenice imaju priliku uvidjeti da je IT zabavan i da predstavlja puno više od pisanja kodova. Učenice se upoznaju s modernom tehnologijom, računalnim alatima i tehnološkim rješenjima, a od uspješnih menadžerica iz Microsofta i drugih tvrtki mogu iz prve ruke saznati o njihovom karijernom putu.

Prema podacima Microsofta Hrvatska, „danas u EU tek 30 % ženske populacije radi u IT sektoru, a prema nekim globalnim istraživanjima, samo 14,5 % djevojaka u srednjoj školi kaže da žele graditi karijeru u IT-u. S druge strane, žene igraju važnu ulogu u globalnim ekonomskim promjenama te bi, prema procjenama EU, izjednačavanje broja žena i muškaraca u IT zanimanjima rezultiralo povećanjem godišnjeg BDP-a EU za 9 milijardi eura. Događanjem DigiGirlz želi se djevojke zainteresirati za tehnologiju, potaknuti ih da se u većoj mjeri odlučuju za zanimanja u IT-u te razbiti stereotip da je to područje, odnosno STEM i tehnologija općenito, muško područje“.

Kako bi se glasovi mladih čuli i kako bi se njihove potrebe prenijele donositeljima odluka, poticanje mladih razvojem sustava informiranja jedan je od ključnih zaključaka radne skupine u području obrazovanja. Iz spomenutih istraživanja razvidno je kako mladi preferiraju ona rješenja i akcije koje pridonose povećanju njihovih kompetencija i koje su ciljano usmjerene na njihovu generaciju. Tako većina mladih (njih 70 %) vidi potrebu za postojanjem infrastrukture za djelovanje mladih u svakom većem mjestu u Hrvatskoj koja bi im osigurala kreativno-edukativne i savjetodavno-informativne sadržaje te provedbu aktivnosti po mjeri mladih (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.). Začetak stvaranja takve infrastrukture radna skupina Grada Rijeka vidi u delegiranju kompetentne osobe u jedinicama lokalne vlasti koja bi koordinirala sve aktivnosti za mlade, bavila se temama od interesa za mlade te usko surađivala s mladima i ostalim relevantnim dionicima na realizaciji projekata i programa za koji mladi iskažu potrebu.

CILJEVI I MJERE

CILJ 1: Osigurati preduvjete za nastavak školovanja mladih i poticati njihov ostanak u sustavu formalnog obrazovanja

CILJ 2: Poticati razvoj obrazovnih programa koji odgovaraju na šire društvene potrebe i usmjereni su na praktično usvajanje znanja

CILJ 3: Doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja za osnaživanje mladih u gradu Rijeci

2. Zapošljavanje i poduzetništvo

Cilj suvremenih društava, pa tako i našeg mikrookruženja jest uspješna integracija mladih u društvo i stvaranje kompetentnih građana koji će u budućnosti preuzeti ulogu nositelja društvenih promjena i gospodarskog razvoja.

Uspješna društvena integracija mladih nužno podrazumijeva i uspješno uključivanje mladih osoba u tržište rada, bilo kroz zapošljavanje ili samozapošljavanje.

Nezaposlenost mladih u Europi, Hrvatskoj i Rijeci

Statistički podaci ukazuju kako mlade osobe, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini, čine jednu od najranjivijih skupina s aspekta zapošljavanja i poduzetništva, te kako nezaposlenost dvostruko češće pogađa mlade ljude u usporedbi s drugim dobnim skupinama (EUROSTAT, 2017).

Prosječna godišnja stopa nezaposlenosti na razini Europske unije je u veljači 2017. godine iznosila 9,5 %, a udio mladih osoba (na razini EU mladima smatraju osobe od 15. do 24. godine starosti) u ukupnoj nezaposlenosti iznosio je 17,3 % (EUROSTAT, 2017).

U Republici Hrvatskoj je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u veljači 2017. godine iznosila 15,3 %, a udio mladih osoba u ukupnoj nezaposlenosti iznosio je 27,8 %. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mladom nezaposlenom osobom smatra osobu u dobi od 15 do 29 godina života koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad, koja nije u radnom odnosu, koja aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.

U Primorsko-goranskoj županiji je u veljači 2017. godine prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti bila niža od državnog prosjeka i iznosila je 5,02 %, s time da je udio mladih u ukupnoj nezaposlenosti činio 24,6 % (HZZ, 2017 i HZMO, 2017).

Na dan 28. veljače 2017. godine u gradu Rijeci ukupno su evidentirane 7.354 nezaposlene osobe. Od tog broja, u dobi od 15. do 29. godine starosti je bilo 1.745 osoba. Prema tome, udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih iznosio je 23,7 %, što je bolje od državnog i županijskog prosjeka, no i dalje predstavlja visoku brojku (HZZ PS Rijeka, 2017).

Usporedbom godišnjih statističkih podataka o nezaposlenosti, vidljivo je kako od 2009. godine na razini EU, kao i na razini Republike Hrvatske konstantno raste prosječan broj nezaposlenih, kao i udio mladih osoba u strukturi nezaposlenih (EUROSTAT, HZZ). Istraživanje Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj čiju je provedbu iniciralo i osiguralo Ministarstvo socijalne politike i mladih, pokazalo je da mladi u Republici Hrvatskoj nezaposlenost percipiraju kao najveći problem svoje generacije (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.).

Mladim osobama je, uz osnovne uzroke nezaposlenosti kao što su gospodarska kriza, nedostatak novih radnih mjesta i ukupno smanjenje broja zaposlenih, dodatno otežan pristup tržištu rada i zbog neusklađenosti njihove obrazovne i profesionalne strukture s potrebama tržišta rada, nedostatka radnog iskustva, neupućenosti u metode traženja zaposlenja te nerazvijenih samoprezentacijskih vještina.

Među nezaposlenim mladim osobama posebno je teško zapošljiva skupina mladih s invaliditetom. Njihova potpuna integracija u društvo obavljena je  onog trenutka kad postane neovisna ili manje ovisna o pomoći drugih ljudi, a takva se neovisnost stječe u najvećem dijelu zapošljavanjem. Sve dok se ne osiguraju uvjeti za  zapošljavanje osoba s invaliditetom, teško je govoriti o njihovoj punoj integraciji i afirmaciji u društvu. Uz nedostatak radnih mjesta, veliki problem u nalaženju i zadržavanju posla predstavljaju i nedovoljna informiranost poslodavaca i lokalne zajednice o koristima zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i  nedostatak znanja i radnih vještina samih osoba s invaliditetom i njihova nedovoljna motivacija za ulazak ili povratak na tržište rada.

U vremenima kada tržište rada nije u stanju održati ravnotežu ponude i potražnje poslova za mladu populaciju, kreativnost i inovativnost mladih, kao i poduzetnički potencijal dolaze do izražaja. Mladi imaju veliku želju za bavljenjem poduzetništvom (čak 39 % mladih uključenih u istraživanje navelo je kako se u budućnosti žele baviti poduzetništvom), no za uspješnu realizaciju te želje nedostaje im poduzetničkog znanja i vještina, informacija o postojećim poticajnim mjerama i mogućnostima te kvalitetna savjetodavna i financijska potpora pri pokretanju prvog poduzetničkog pothvata (Ilišin i Spajić-Vrkaš, 2015.).

Perspektive razvoja zapošljivosti i poduzetništva mladih

Kako nezaposlenost mladih osoba može imati značajne negativne posljedice, ne samo za pojedinca, već i za cijelo društvo zbog neiskorištenosti resursa (znanja i vještina) koje mlade osobe posjeduju te zbog smanjivanja konkurentnosti čitave zemlje u odnosu na globalno gospodarstvo, na nadnacionalnoj (Europska unija), nacionalnoj i lokalnoj razini posljednjih su se godina intenzivirali napori za uklanjanjem gore navedenih uzroka nezaposlenosti i malog broja mladih koji se bave poduzetništvom.

Državna i lokalna uprava u Republici Hrvatskoj raznim mjerama djeluju na smanjenje nezaposlenosti, prvenstveno kroz poboljšavanje mehanizama za zapošljavanje najosjetljivijih društvenih skupina, u koje spadaju i mladi.

Za aktivne mjere zapošljavanja na nacionalnoj i lokalnoj razini zadužen je Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: HZZ). HZZ nezaposlenim osobama pruža usluge informiranja, savjetovanja, profesionalnog usmjeravanja, organiziranja radionica, osiguravanja materijalnih i drugih prava tijekom nezaposlenosti.

Uz opće programe, HZZ provodi i intervenciju aktivne politike zapošljavanja usmjerene mladima, kao specifičnoj ciljanoj skupini i to prvenstveno kroz paket mjera za mlade Mladi i kreativni. Paket sadrži ukupno 29 mjera, koje su usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve značajnijeg dionika na tržištu. Navedenim mjerama se osigurava primjena Garancije za mlade koju je Republika Hrvatska prihvatila pristupanjem Europskoj uniji.

Uz navedeno, HZZ provodi i aktivnosti usmjerene na prevenciju nezaposlenosti i promociju traženih zanimanja, kojima se želi omogućiti pravilan izbor karijere, pravilan izbor obrazovanja radi uspješnog završetka i stjecanja kvalifikacija i pomoć u pronalasku odgovarajućeg zaposlenja.

Grad je kroz Strategiju razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020. godine i Opći program mjera za poticanje razvoja poduzetništva na području grada Rijeke (Službene novina Grada Rijeke 7/14; u daljnjem tekstu: Opći program mjera) postavio temelje za razvoj poduzetničkih i radnih kompetencija mladih i povećanje (samo)zapošljivosti mladih.

Prepoznato je kako odlučujući značaj za uspješniju integraciju mladih na tržištu rada ima promicanje poduzetničkih aktivnosti među mladima (poduzetništvo mladih je glavna pretpostavka rješavanju nezaposlenosti mladih (Taylor, 2008.)) te povećanje zapošljivosti mladih.

U skladu s navedenim, aktivnosti Grada na području zapošljavanja i poduzetništva mladih usredotočene su na jačanje poduzetničkih kompetencija mladih, stvaranje poticajnog okruženja za pokretanje i obavljanje poduzetničke aktivnosti mladih te usmjeravanje njihovog profesionalnog i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta rada.

Općim programom mjera obuhvaćeno je deset područja poticanja razvoja poduzetništva, od kojih je za mlade posebno značajan program Novi oblici obrazovanja i informiranja u poduzetništvu te Jačanje konkurentnosti poduzetnika. U sklopu predmetnog programa Grad provodi niz projekata koji su usmjereni prvenstveno mladoj populaciji i koji su osmišljeni s ciljem edukacije mladih o poduzetništvu, razvoja poduzetničkog potencijala mladih i jačanja konkurentnosti mladih na tržištu rada. Neki od najznačajniji projekata koji se provode u sklopu navedenog programa su Start-up Rijeka i K.E.Š.

S ciljem razvoja poduzetničkih kompetencija mladih Grad putem Odjela gradske uprave za poduzetništvo, u suradnji s Domom mladih, od 2008. godine provodi program Kreativno – edukativne škole za mlade poduzetnike (K.E.Š.). U narednom razdoblju planirana je nadogradnja projekta kroz Modul 2 koji će biti namijenjen učenicima srednjih škola. Cilj Modula 2 je razvijanje kompetencija mladih za oblikovanje i razvoj proizvoda uz pomoć znanja iz područja produkt-dizajna i osnova korištenja novih tehnologija, obzirom je upravo nedostatak navedenih kompetencija od strane Europske komisije prepoznat kao jedan od glavnih uzročnika nezaposlenosti mladih.

Projekt Start-up Rijeka predstavlja model za rješavanje problematike nezaposlenosti mladih. Grad je putem Odjela gradske uprave za poduzetništvo 2012. godine osnovao Start-up inkubator, treći riječki inkubator i prvi koji je namijenjen razvoju poduzetništva mladih osoba. Potencijalni korisnici Start-up inkubatora su studenti Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci te nezaposlene i zaposlene mlade osobe koje imaju poslovnu ideju i žele je realizirati kroz vlastiti posao. Korisnicima Start-up inkubatora se u razdoblju šestomjesečnog inkubiranja osigurava logistika u prostoru i opremi, stručna pomoć u razradi poslovnog modela za pokretanje poduzetničkog poduhvata, korištenje mentorske mreže, izravno predstavljanje i povezivanje s potencijalnim investitorima, te podrška u svim relevantnim informacijama koje su značajne za daljnju implementaciju poslovnih ideja u uspješne poduzetničke poduhvate.

Projektom Start-up Rijeka stvara se poticajno okruženje za samozapošljavanje mladih kroz realizaciju vlastitih poslovnih ideja, jačaju se kompetencije mladih te se utječe na razvoj poduzetničke kulture mladih. Mladi ljudi se uključuju i povezuju s javnim i privatnim sektorom te poduzetničkim potpornim institucijama, gradi se kultura koja potiče preuzimanje inicijative i odgovornosti za vlastitu profesionalnu budućnost, povezuje se akademsku zajednicu s poslovnim sektorom te se postavljaju temelji djelovanja riječke start-up scene.

U razdoblju za koje se donosi ovaj Program Grad će putem Odjela gradske uprave za poduzetništvo nastaviti daljnje aktivnosti na projektu Start-up Rijeka i raditi na unaprjeđenju projekta kroz nabavu dodatne infrastrukturne i druge opreme, ostvarenjem suradnje s ostalim inkubatorima u regiji, širenjem mentorske mreže, organiziranjem niza konferencija i manifestacija namijenjenih ne samo korisnicima start-upa, već i široj riječkoj (mladoj) populaciji, te konstantnom radu na većoj prepoznatljivosti projekta te približavanju rada Start-up inkubatora široj društvenoj i gospodarskoj zajednici.

S ciljem povećavanja zapošljivosti mladih Grad financijski i organizacijski podržava manifestacije i aktivnosti usmjerene na informiranje mladih o potrebama i zahtjevima tržišta rada..

Grad kroz Opći program mjera provodi čitav niz mjera usmjerenih malim i srednjim poduzetnicima. Poduzetnici koji po godinama spadaju u populaciju mladih imaju jednak status i priliku kao poduzetnici ostalih dobnih skupina.

Navedenim mjerama, posebice onima usmjerenim olakšavanju pokretanja gospodarske aktivnosti poduzetnicima početnicima, te mjerama usmjerenim olakšavanju financiranja poslovanja poduzetnika, pridonosi se stvaranju poticajnog okruženja za samozapošljavanje mladih odnosno pokretanja poduzetničke aktivnosti upravo na području grada Rijeke i time se posredno djeluje na povećanje broja uspješnih poduzetničkih subjekata mladih osoba na riječkom području.

CILJEVI I MJERE

CILJ 1.: Promicati i podizati poduzetničku kulturu mladih

CILJ 2.: Olakšati mladima pristup tržištu rada i jačati konkurentnost mladih na tržištu rada 

CILJ 3.: Poticati samozapošljavanje mladih

3. Socijalna i zdravstvena zaštita mladih

Grad Rijeka u okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja poslove lokalnog značaja, između ostaloga i one koji se odnose na socijalnu skrb i primarnu zdravstvenu zaštitu, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.  Tim se specifičnim poslovima bavi gradski Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb u suradnji s ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama koje djeluju na području grada.

Socijalna zaštita mladih

Socijalna skrb u Gradu Rijeci regulirana je Odlukom o socijalnoj skrbi koja uključuje sve zakonske obveze, ali donosi i puno veći standard socijalne zaštite građana. To podrazumijeva veći broj kategorija građana koje se štiti socijalnim mjerama te značajno veći broj dostupnih prava i oblika pomoći. Tako se u Rijeci štite i građani koji pri Centru za socijalnu skrb Rijeka ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu ili pravo na osobnu invalidninu, kućanstva s prihodima nižim od onih koji su na gradskoj razini ustanovljeni kao minimalni za određeni broj članova kućanstva, umirovljenici s niskim osobnim prihodima, određene kategorije stradalnika rata, osoba s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjem i darivatelja krvi, primatelje dječjeg doplatka te udomitelje djece.

Dodatni oblici pomoći koje Grad Rijeka osigurava socijalno ugroženim građanima kako bi smanjio rizike od siromaštva i socijalne isključenosti kod te skupine građana su besplatna prilagođena hrana za dojenčad, besplatna marenda u osnovnoj školi, besplatna prehrana u produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnoj školi, djelomično ili potpuno podmirenje troškova boravka u jaslicama i vrtiću, djelomično ili potpuno podmirenje troškova javnoga gradskog prijevoza, djelomično ili potpuno podmirenje troškova smještaja i liječenja u Psihijatrijskoj bolnici Lopača, djelomično ili potpuno podmirenje troškova usluge pomoći u kući, mjesečna novčana pomoć za umirovljenike, te niz jednokratnih novčanih potpora – za opremu za novorođenče, za udžbenike za OŠ, za školski pribor srednjoškolcima i studentima, te za pogrebne troškove. 

Među korisnicima gradske socijalne pomoći tijekom 2016. godine bilo je 1.333 socijalno ugrožene mlade osobe (cca 15 % od ukupnog broja korisnika i cca 6 % stanovništva te dobi u Rijeci). Većina  (60 %) ih je bila u dobi od 15 do 19 godina, a ostali (40 %) u dobi od 20 do 30 godina. Što se tiče radne aktivnosti, 51 % su bili srednjoškolci, 15 % studenti, 5 % radno nesposobni, 5 % zaposleni, 21 % nezaposleni i 3 % nepoznatog statusa. Dominantan razlog zbog kojeg ti korisnici primaju gradsku socijalnu pomoć jest siromaštvo ili rizik od siromaštva (13 % su izrazito siromašni zbog čega primaju zajamčenu minimalnu naknadu a 53 % ima nedovoljne prihode zbog čega im prijeti siromaštvo). Ostali koriste socijalne pomoći jer pripadaju kategoriji djece stradalnika rata (20 %), imaju težu bolest ili invaliditet (10 %), žrtve su obiteljskog nasilja (1 %), beskućnici (1 %) ili udomljena djeca/udomitelji djece (1 %). Ukupno su koristili 1.671 socijalnu pomoć i to većinom  pravo na besplatan javni gradski prijevoz (70 %), 15 % ih je koristilo pomoći namijenjene djeci (marende i produženi u OŠ, poklon-bon za školske knjige i sl.), 11 % je koristilo pravo na naknadu za troškove stanovanja (najviše novčana pomoć za podmirenje tzv. podstanarine), a ostali prehranu u pučkoj kuhinji, novčanu pomoć za studente / učenike djecu poginulih branitelja, podmirenje troškova liječenja u PB Lopača i naknadu pogrebnih troškova. 

Zadnja evaluacija gradskog socijalnog programa iz perspektive korisnika provedena je 2013. godine. U ukupnom uzorku od nešto manje od 800 ispitanika u dobi od 19 do 88 godina života, bilo je svega 34 ispitanika koji pripadaju ciljnoj skupini mladih socijalno ugroženih građana. Iako se ne radi o reprezentativnom uzorku, rezultati su pokazali da je 85 % korisnika ciljne dobne skupine u zadnjih godinu dana bilo pod stresom, 56 % je u zadnjih godinu dana imalo više problema sa zdravljem nego prije, 53 % je nezadovoljno svojim životom, a čak 94 % se osjeća socijalno isključeno. Nadalje, ti korisnici navode da se zbog nedostatka novca ne mogu pravilno hraniti (77 %), imaju probleme u dobivanju adekvatne zdravstvene skrbi (62 %), ne mogu koristiti energente u dovoljnoj mjeri (88 %), ne mogu održavati stambeni prostor u kojem žive (73 %), nemaju za popravke ili nabavku potrebnih kućanskih uređaja (76 %) ili si uopće ne mogu osigurati primjeren stambeni prostor (70 %). Također, zbog nedostatka novca prijeti im socijalna isključenost: 91 % ne može uopće putovati (ljetovanje, zimovanje), 85 % ne može nabaviti primjerenu sezonsku obuću i odjeću, 61 % nema za dodatno obrazovanje, 59 % ne može slobodno vrijeme provoditi kako bi željeli, 56 % ne može komunicirati ili viđati rodbinu i prijatelje u gradu i okolici a 50 % nema sredstava za pokriće iznenadnih troškova. 

Nadalje, Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb svake godine putem javnog natječaja potiče udruge na razvijanje i provedbu programa i projekata koji odgovaraju na potrebe građana koje nisu obuhvaćene socijalnim programom u užem smislu te na volonterski rad u socijalnoj skrbi. U 2016. godini građanima ciljne dobne skupine (mladi od 15-te do 29-te godine života) bili su dostupni sljedeći programi i projekti:  Kamp za mlade Crvenog križa iz obitelji socijalnih potreba; Prihvatilište za beskućnike; Skrb o beskućnicima, smještaj i resocijalizacija beskućnika; Savjetovalište i sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji; Prevencija hidrokineziterapijom za djecu s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom; Mobilnost za bolju budućnost; Prijevoz za studente i mlade s invaliditetom; Prijevoz djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; Izvaninstitucionalne radionice za djecu i mlade s invaliditetom; Kreativne radionice oboljelih od multiple skleroze; Sveobuhvatna briga za osobe s invaliditetom u zajednici te Festival stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom I-FEST 2016. Te su programe i projekte provodili Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka, Udruga za beskućnike i socijalno ugrožene osobe „OAZA“; Franjevački svjetovni red, Mjesnog bratstva Trsat; Udruga za zaštitu obitelji Rijeka (U.Z.O.R.); Plivački klub Forca; Udruga osoba s mišićnom distrofijom PGŽ; Udruga osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Rijeka; Društvo multiple skleroze PGŽ; Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Rijeka; Udruga za mlade i studente s invaliditetom Primorsko – goranske županije „ZNAM“ i Udruga za syndrom Down-Rijeka 21.

Na temelju dostupnih podataka ustanovljeni su sljedeći glavni problemi i izazovi vezani uz socijalnu skrb i socijalno uključivanje mladih:

1.    Neprepoznate potrebe mladih socijalno ugroženih osoba za socijalnim mjerama kojima bi mogli prevladati nepovoljne životne okolnosti (prije svega loš ekonomski status)

2.    Prisutnost osjećaja socijalne isključenosti, nezadovoljstva životom, visoke razine stresa, te osjećaja pogoršanja zdravlja kod velikog broja mladih socijalno ugroženih osoba (većinom kod onih izloženih siromaštvu)

3.    Selektivan interes zajednice za određene socijalne probleme i socijalno osjetljive skupine.

Zdravstvena zaštita mladih

 Grad Rijeka osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač (Grad Rijeka osnivač je Psihijatrijske bolnice Lopača). Uz to, Grad osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem.

Uz materijalne resurse, jedan od preduvjeta osiguranja takvog standarda su kvalitetni zdravstveno-statistički podaci. Podatke o pobolu i pomoru stanovništva Rijeke, kao najvažnijim i najviše korištenim indikatorima zdravlja, prikuplja Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ koje godišnje objavljuje u Zdravstveno-statističkom ljetopisu PGŽ.

S obzirom na nemogućnost prikaza podataka za ciljnu dobnu skupinu, slijedi prikaz podataka o pobolu i pomoru stanovništva Rijeke općenito u 2015. godini. Kod građana Rijeke najviše je bilo evidentiranih  bolesti dišnog sustava (20,85 %), potom bolesti cirkulacijskog sustava (npr. visok tlak, povišena masnoća u krvi, srčani infarkt, moždani udar, proširene vene i slično) (10,96 %), bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (npr. reuma, bol u križima) (10,29 %), simptoma, znakova i abnormalnih nalaza (7,57 %) te bolesti genitourinarnog sustava (5,74 %).  Najveći broj Riječana umrlo je zbog bolesti cirkulacijskog sustava (32,61 %); novotvorina (28,65 %), simptoma, znakova i abnormalnih nalaza (7,58 %), bolesti genitourinarnog sustava (6,14 %), te endokrinih bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (5,45 %). 

Dodatno, podaci o pojedinim značajnijim determinantama zdravlja Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb prikuplja i putem terenskih istraživanja na velikim uzorcima građana. Posebna pažnja usmjerena je ponašanjima koja su pozitivno ili negativno povezana sa zdravljem. Naime, iako je istina da čak i kada bi se u potpunosti ponašali onako kako sugeriraju stručnjaci,  nećemo živjeti vječno, možemo živjeti kvalitetnije. Važno je što ranije u životu razviti za zdravlje korisna ponašanja (npr. pravilna prehrana i redovito vježbanje) i čim prije eliminirati nezdrave aktivnosti (pušenje, pretjerivanje u pijenju alkohola). Ukoliko određeno ponašanje postane dobro utvrđeno, postaje navikom i puno ga je teže mijenjati.

Istraživanje o zdravstvenim ponašanjima koje su 2006. proveli Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb i Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci na ukupno 1.000 ispitanika u dobi od 15. do 93. godine starosti, pokazalo je da se 52 % mladih Riječana ne bavi se nikakvom sportskom aktivnošću (aktivno ili rekreativno), osobe ženskog spola rjeđe se bave sportom i rekreacijom, a i njihove aktivnosti pretežno su sjedilačkog tipa te da se s porastom dobi građani sve manje aktivno i rekreativno bave sportom. Mladi koji se ne bave sportskim aktivnostima, najčešće to ne čine zbog nedostatka vremena (70 %) ili zato što imaju neke druge interese (60 %).

Vezano uz prehranu, istraživanje je pokazalo da mladi u prosjeku konzumiraju tri obroka dnevno. Oko 29 % ih obroke jede svakoga dana u isto vrijeme, a ostali nemaju uspostavljen ustaljeni ritam hranjenja. Mladi se najčešće hrane kod kuće (53 %), a ostali isključivo ili ponekad van kuće. U prosjeku povrće i voće konzumiraju jedanput tjedno, meso jedanput mjesečno (najčešće piletinu, puretinu i svinjetinu), suhomesnate proizvode jedanput tjedno, ribu jedanput mjesečno, slatkiše i grickalice jedanput tjedno (mladi najčešće od svih dobnih skupina), a gazirane i negazirane i prirodne sokove unose češće nego stariji. Nadalje, 5 % mladih alergično je na neke namirnice, 9 % ih primjenjuje neki specifičan način prehrane i to najčešće zbog osobnog svjetonazora, a u manjoj mjeri zbog pokušaja smanjivanja tjelesne težine, bavljenja sportom ili trudnoće, ili nekog zdravstvenog problema. Treba naglasiti da 14 % djevojaka i 11 % mladića imaju prenizak indeks tjelesne mase (ITM/ eng. BMI), a 10 % djevojaka i čak 26 % mladića ITM viši od idealnog, što oboje predstavlja svojevrstan zdravstveni rizik.

Nadalje, ustanovljeno je da oko 40 % mladih puši, pri čemu nešto manji broj djevojaka nego mladića. Najveći ih je broj započeo pušiti sa 16 godina života (raspon dobi u kojoj su započeli pušiti kreće se od 12. do 23. godine života). U prosjeku puše oko sedam godina, a dnevno puše u prosjeku 20 cigareta. Najčešće prestaju pušiti zbog zdravstvenih problema ili cijene, a djevojke i zbog trudnoće i dojenja. Izrazito visok postotak osoba (63 %) izložen je duhanskom dimu od strane svojih kolega, ukućana ili nekih drugih ljudi. 

Što se tiče konzumiranja alkoholnih pića kod mladih Riječana, 13 % ih pije pivo gotovo svakodnevno, a 29 % jednom tjedno. Gotovo svakodnevno vino pije 9 % mladih, a u prosjeku jednom tjedno njih 32 %. Žestoka alkoholna pića gotovo svakodnevno konzumira 4,5 % mladih, a otprilike jednom tjedno 26 % mladih. Pokazalo se da muškarci statistički značajno češće piju alkoholna pića u odnosu na žene, da su osobe najmlađe životne dobi (od 15. do 24. godine) oba spola jedna su od najrizičnijih skupina što se tiče pijenja alkohola te da mlađe osobe češće piju pivo i žestoka alkoholna pića nego stariji.

Kako bi dobili uvid u mentalno zdravlje građana Rijeke, Grad Rijeka je također u suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci krajem 2007. godine proveo istraživanje na 1.000 građana Rijeke u dobi od 18 godina naviše. Na temelju subjektivnih procjena ispitani su sljedeći pokazatelji mentalnog zdravlja: depresivnost, anksioznost, usamljenost, stresni životni događaji, percepcija stresnosti, percipirana socijalna podrška, optimizam, samopoštovanje, osjećaj dobrobiti i zadovoljstvo životom. Istraživanjem su, između ostaloga, identificirane skupine građana koje imaju povećan rizik od nastanka problema vezanih uz mentalno zdravlje. Osobe mlađe životne dobi pokazale su se najrizičnijima kada se radi o stresu i depresivnosti. Međutim, treba istaknuti da su se za razvijanje psihički problema općenito najrizičnijim skupinama pokazale osobe s trajnim oštećenjem zdravlja (osobe s invaliditetom), te osobe s ispodprosječnim mjesečnim prihodima kućanstva. Žene su, također, rizična skupina za razvijanje nekih psihičkih problema, kao što su depresivnost i anksioznost.

Grad Rijeka osigurava zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem uglavnom putem godišnjeg pozvanog i javnog natječaja za programe i projekte zdravstvene zaštite. Na taj način odabiru se partnerske organizacije, odnosno njihovi programi i projekti koji će najbolje odgovoriti na potrebe građana.

U 2016. godini u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije; Kliničkim bolničkim centrom Rijeka; Domom zdravlja Primorsko-goranske županije; Ordinacijom za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mile Batinić, dr. med.; Sveučilištem u Rijeci; Udrugom za zaštitu obitelji Rijeka (U.Z.O.R.); Udrugom oboljelih od celijakije Primorsko-goranske županije; Udrugom za pomoć ovisnicima Vida Rijeka; Udrugom Terra; Društvom za kibernetiku psihoterapije, te Gradskim društvom Crvenog križa Rijeka građanima ciljne dobne skupine (mladi od 15. do 29. godine života) bilo je omogućeno besplatno uključivanje ili korištenje usluga sljedećih programa ili projekata: Individualno i grupno savjetovanje studenata Sveučilišta u Rijeci; Centri za mlade – savjetovališta otvorenih vrata; Tečaj za trudnice; Tečaj pripreme trudnica za porod; Program dobrovoljnog darivanja krvi; Kontinuirani nadzor djece i mladeži s cerebralnom paralizom i drugim oblicima tjelesne invalidnosti; Bez glutena, molim!; Motiv – iznalaženje i osnaživanje motivacije liječenih ovisnika za pozitivnu trajnu promjenu u očuvanju psihofizičkog zdravlja; Rad s kazneno prijavljenim mladima uključujući povremene uzimatelje droge – eksperimentatore; Prevencija razvoja ovisnosti kod rizičnih skupina mladih; Smanjenje štete – Dnevni boravak za ovisnike i ostale rizične skupine i „3 – PO“ (Povezanost, Podrška, Povjerenje).

Na temelju prethodno prikazanoga ustanovljeni su sljedeći glavni problemi koji se odnose na zdravlje i zdravstvenu zaštitu mladih u Rijeci:

1. Nedostupnost podataka o zdravstvenom stanju mladih
2. Visoka učestalost rizičnih ponašanja kod mladih, kao što su pušenje, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, pretjerano pijenje alkohola, koja su značajno povezana s glavnim zdravstvenim problemima populacije (morbiditet i mortalitet)
3. Nedovoljna dostupnost psiholoških usluga za mlade koji se suočavaju s problemima depresivnosti, programa za redukciju stresa, te usluga i programa za zaštitu psihičkog zdravlja mladih s invaliditetom i mladih izloženih siromaštvu.

CILJEVI I MJERE

3.1.       Socijalna zaštita mladih

CILJ 1. Unaprijediti postojeći gradski socijalni program mjerama za smanjenje

             siromaštva i socijalne isključenosti mladih

CILJ 2. Osigurati višu razinu formalne i neformalne socijalne podrške mladim

             socijalno ugroženim osobama

CILJ 3. Poticati interes stručne i šire javnosti za zanemarene socijalno osjetljive

            skupine i socijalne probleme

3.2.       Zdravstvena zaštita mladih

CILJ 1. Uspostaviti sustav za praćenje tjelesnog i mentalnog zdravlja i zdravstvenih

             ponašanja mladih

CILJ 2. Popularizirati pravilnu tjelesnu aktivnost i prehranu

CILJ 3. Poticati stručnjake na razvoj programa prevencije pušenja, uporabe alkohola i

            prekomjerne tjelesne mase i pretilosti kod mladih

CILJ 4. Omogućiti mladima usluge i programe za sprječavanje razvoja psihičkih problema, a posebice mladima s invaliditetom i mladima izloženima siromaštvu

4. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu

Temelj područja Aktivno sudjelovanje mladih u društvu je koncept aktivnog građanstva koji pretpostavlja niz aktivnosti u različitim sferama svakodnevnog života, a koji doprinose osnaživanju građanske (demokratske) kulture mladih. Ovo područje pretpostavlja ne samo određena prava mladih koja moraju osigurati državne i društvene institucije i donositelji odluka već i aktivnu ulogu mladih te njihovo aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici.

Temeljna vizija ovog poglavlja je osigurati podržavajuću okolinu koja se temelji na međusobnom povjerenju, suradnji i suodgovornosti u kojoj su mladi od 15 do 30 godina informirani, educirani i motivirani za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici.

Aktivne mlade osobe su informirane i osposobljene za prakticiranje uloge aktivnog građanina u različitim segmentima društvenog života u lokalnoj zajednici i šire, pa kao takvi postižu pozitivne rezultate djelovanja koji pridonose unapređenju kvalitete života u društvu odnosno lokalnoj zajednici. Nadalje, donositelji odluka osiguravaju uvjete za strukturirani dijalog između mladih i donositelja odluka što je jedan od prioriteta javne politike za mlade u EU i to s ciljem poticanja mladih za aktivno uključivanje u rješavanje društvenih problema od interesa za mlade u lokalnoj zajednici.

Kao što je naglašeno u Nacionalnom programu za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine (Ministarstvo socijalne politike i mladih, Zagreb, 2014.- u danjem tekstu NPZM) u razvijanju mladih kao aktivnih građana u društvu, koji tom društvu pridonose, mijenjaju ga, su-oblikuju i propituju, značajnu ulogu igraju i organizacije civilnog društva. Organizacije civilnoga društva mladima često služe kao ulaz u društvene uloge aktivnih građana te ih afirmiraju i njeguju. Civilno društvo je prepoznato kao nezaobilazan akter u održavanju i razvoju demokracije, ima zadaću, zajedno s donositeljima odluka, kreatorima javnih politika, budno motriti kako se takve odluke, strategije te politike donose i provode. Važno je naglasiti da je civilno društvo jedno od najznačajnijih “proizvođača” aktivnih građana (NPZM, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Zagreb, 2014.).

Nadalje, potvrđen je porast mladih učlanjenih u neku organizaciju, udrugu ili skupinu s naglaskom na sportske udruge, a što kontinuirano unapređuje aktivno djelovanje mladih u društvu (Ilišin, Spajić-Vrkaš, 2015). U tom smislu, u okviru ovoga područja potrebno je unaprijediti daljnje oblike poticanja rada udruga mladih i za mlade, a s ciljem osnaživanja ove ciljane skupine kao važnog faktora u svakodnevnom društvenom životu lokalne zajednice.

Razvidno je da je odnos mladih u Hrvatskoj prema politici i društvenom angažmanu obilježen niskom participacijom i tendencijom distanciranja od tzv. društvenih poslova (Ilišin, Spajić-Vrkaš, 2015). Primjer niskog sudjelovanja mladih je činjenica da su u trenutku izrade ovoga Programa, samo 9 mladih osoba članovi Vijeća mjesnih odbora što predstavlja niskih 6 % od 170 članova Vijeća mjesnih odbora Grada Rijeke pa je cilj informiranje i educiranje mladih kako bi se stvorili preduvjeti te motivirali mlade za njihov veći angažman u lokalnoj zajednici. Iz navedenog proizlazi da je uloga područja Aktivno sudjelovanje mladih u društvu stvaranje poticajne atmosfere u cilju povećanja broja mladih i u radu Vijeća mjesnih odbora Grada Rijeke. 

Također, važnu ulogu u unapređenju aktivnog djelovanja mladih u lokalnoj zajednici ima i Savjet mladih Grada Rijeke. Savjet mladih Grada Rijeke je savjetodavno tijelo Grada Rijeke koje ima 11 članova i 11 zamjenika te aktivno sudjeluje u kreiranju i praćenju politika, programa, projekata i aktivnosti mladih i za mlade u gradu Rijeci, a i šire.  Oni su uz donositelje odluka, te udruge mladih i za mlade, jedan od važnih dionika osnaživanja aktivne uloge mladih u društvu odnosno u lokalnoj zajednici. 

U okviru ovoga područja važno je da su ciljevi i mjere usmjereni na informiranje, edukaciju i osiguravanje platforme za daljnje aktivno djelovanje mladih u lokalnoj zajednici.

NPZM navodi da unatoč razvoju komunikacijskih tehnologija, mladi generalno nisu dovoljno povezani, nemaju potpun pregled mogućnosti i djelovanja mladih u vlastitom gradu, nedovoljno poznaju probleme i primjere dobre prakse u drugim sredinama te su spoznajno i kritički o problematici mladih ograničeni na relativno uzak krug svojih prijatelja i poznanika. Obzirom na navedeno, u okviru ovog područja planira se inicirati osmišljavanje modela za informiranje mladih te osmišljavanje informatičkog info servisa za mlade na razini Grada Rijeke kao integriranog elementa postojećeg web portala Grada Rijeke koji bi objedinio sve informacije o mladima i za mlade u Rijeci, ali i šire.

U okviru prioritetnog područja osnaživanje mladih za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici iz ovoga Programa, Grad Rijeka će u suradnji sa relevantnim dionicima pružiti podršku svim programima, projektima i aktivnostima udruga, drugih javnih ustanova itd. u pružanju formalnog i neformalnog obrazovanja za mlade, te za Savjet mladih Grada Rijeke, s ciljem osnaživanja mladih u stjecanju kompetencija za njihovo aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici.

Prije navedeni prioriteti ovoga područja, informiranje i educiranje mladih za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici uvjetovani su osiguranjem mehanizama i modela sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici. U tom smislu je važno mladima koji su dobili informacije ključne za djelovanje te stekli kompetencije za daljnju primjenu osigurati načine na koji mogu primijeniti stečene kompetencije za aktivno sudjelovanje mladih u lokalnoj zajednici, odnosno dati im priliku i prostor za (su)djelovanje u lokalnoj zajednici, uvažavajući temeljna načela supsidijarnosti, suodgovornosti i partnerstva.

U Gradu Rijeci, a uzimajući u obzir zaključke i preporuke Izvještaja i NPZM, aktivno (su)djelovanje mladih može se osigurati poticanjem rada udruga mladih i za mlade, u okviru rada Vijeća mjesnih odbora, Savjeta mladih Grada Rijeke te direktnim uključivanjem mladih u volonterske aktivnosti organizatora volontiranja u Rijeci.

Prema Svjetskom izvješću o stanju volonterstva, mladi predstavljaju ogroman potencijal za razvoj te je stoga iznimno važno podržati sve oblike njihovog aktivnog sudjelovanja, uključujući i  volontiranje. U vremenu u kojem živimo poticanje mladih na volontiranje ima višestruku važnost. Osim što predstavlja izvor društvene energije za pomoć skupinama u potrebi, ono je i iskustveni način osnaživanja mladih za aktivnu građansku ulogu u razvoju socijalnog i demokratskog društva (NPZM, 2014.).

Prema prethodnom, prioritetna područja poglavlja Aktivno sudjelovanje mladih u društvu su:

1. Informiranje mladih o mogućnostima (su)djelovanja u lokalnoj zajednici,
2. Osnaživanje mladih (edukacija) za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici, te
3. Osiguravanje poticajnog okruženja za aktivno (su)djelovanje mladih u lokalnoj zajednici.

CILJEVI I MJERE

CILJ 1.: Osigurati mehanizme informiranja mladih o mogućnostima (su)djelovanja u

               lokalnoj zajednici

CILJ 2.: Osigurati mladima mogućnosti stjecanja kompetencija za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici i poticati organiziranje edukativnih radionica za mlade s ciljem stjecanja kompetencija mladih za aktivno (su)djelovanje u lokalnoj zajednici

CILJ 3.: Osigurati poticajno okruženje za aktivno (su)djelovanje mladih u lokalnoj zajednici

5. Kultura i mladi

Kultura mladih prepoznata je kao važan segment ne samo kulture u cjelini već i svakodnevnog života, afirmacije i komunikacije mladih uopće. Nerijetko se pod tim pojmom podrazumijeva alternativno i izvaninstitucionalno kulturno stvaralaštvo mladih i za mlade, no radi se samo o jednom segmentu kulture mladih jer u kulturu mladih spadaju i mnogi oblici institucionalnog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Poglavlje Kultura i mladi ovog Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018. – 2022. planiran je u skladu sa Strategijom kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. -2020. u kojoj je definirana vizija Rijeke koja će se razvijati kao grad otvoren za kulturne razlike, umjetničke inovacije i poduzetničke inicijative, pružajući kreativnim i obrazovanim ljudima mogućnost ostvarivanja svojih umjetničkih, intelektualnih i drugih potencijala. U misiji stoji kako će Grad Rijeka poticati i pomagati razvitak kulture i umjetnosti te štititi kulturna i umjetnička dobra, vodeći pritom brigu o svim segmentima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. To se odnosi i na kreatore te konzumente kulturnih produkcija koji spadaju u populaciju mladih pošto oni čine neizostavni dio umjetničkog i kulturnog života grada Rijeke te su ključni za njegov kulturni razvitak.

Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu. Ono što Rijeka nudi svojim građanima i posjetiteljima objedinjeno je pod sloganom Luka različitosti. Koncept se temelji na problematizaciji rada i prava na rad, prava na različitost, održivosti okoliša, kulturne raznolikosti i društvene uključenosti. Teme Rad, Voda i Migracije se provlače kroz sedam programskih linija (27 susjedstava, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja te Slatko i slano) koje istovremeno označavaju ono što Rijeka jest, ali i korespondiraju s europskim i globalnim vrijednostima i problemima. Jedna Rijeka: Učenje je horizontalna nit koja se provlači kroz cjelokupni kulturni program. Osmišljena je kao integrirani program jačanja kapaciteta kulturnog sektora i osnaživanje lokalne zajednice kroz razvoj transverzalnih vještina i praktičnih vještina.

Grad Rijeka kao jedinica lokalne samouprave putem Odjela gradske uprave za kulturu svake godine pomaže programe koji potiču približavanje umjetnosti mladima kroz njima primjerene sadržaje. Odjel gradske uprave za kulturu svake godine sufinancira mnoštvo kulturnih programa raznorodnih djelatnosti: glazbena i glazbeno-scenska umjetnost, dramska umjetnost, ples i pokret, audiovizualna djelatnost, knjižna, knjižnična i nakladnička djelatnost, muzejska djelatnost i likovna umjetnost, nove medijske kulture te zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Programe za mlade provodi i svih 6 ustanova u kulturi kojima je Grad osnivač i vlasnik.

Načini na koji mladi mogu dobiti i dobivaju potporu Grada Rijeke:

• kroz sufinanciranje programa (udruga i kreativnih pojedinaca) predloženih na Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Rijeke
• mladi se mogu uključiti u rad udruga koje su se već afirmirale i tu kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme
• mladima se pronalaze prostori i osiguravaju uvjeti za rad
• sve dvorane u vlasništvu grada daju se bez naknade za kvalitetne programe
• pruža se i tehnička potpora za kvalitetne koncerte i manifestacije (pozornica, struja itd.)
• mladima se u  gradskoj upravi  u svakom trenutku nudi pomoć u savjetodavnom pogledu (npr. kako napisati program, kako se prijaviti na natječaj, kako izraditi troškovnik, kako izraditi izvješće i slično).

Ustanove u kulturi i mladi

Grad Rijeka osnivač je i vlasnik 6 ustanova u kulturi – Art kina, Gradskog kazališta lutaka, Gradske knjižnice Rijeka, Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka, Muzeja grada Rijeke i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Svaka od ovih ustanova kao dio svoje redovne djelatnosti određene Statutom sprovodi i programe za mlade.

ART KINO

Rad Art-kina je od početka svog djelovanja (najprije u sklopu Odjela gradske uprave za kulturu, a potom i kao samostalna ustanova) usmjeren na rad s djecom i mladima i to ne samo kroz prikazivanje filmskih programa već i kroz provođenje edukacijskih programa koji su usmjereni djeci i mladima. Jedan od prioritetnih ciljeva u narednom razdoblju je stvaranje i educiranje  nove generacije zaljubljenika u film koji će biti publika Art-kina ali i aktivni stvaratelji audiovizualnih djela.   

GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA

Uz svoju osnovnu programsku djelatnost, Gradsko kazalište lutaka povremeno organizira i predstave za odrasle, izložbe, lutkarske radionice, igraonice gdje se na različite načine djecu i mlade upoznaje s čitavim spektrom lutkarske umjetnosti i kazališta uopće.

GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA

U okviru redovne djelatnosti Gradska knjižnica Rijeka naglasak stavlja na promicanje čitateljske kulture djece i mladih te na kulturno-animacijske i edukacijske programe. Ti programi imaju za cilj senzibilizirati širu javnost, a posebno djecu i mlade za pisanu riječ i Knjižnicu, ali i ponuditi im kvalitetne načine korištenja slobodnog vremena s ciljem poticanja konstantnog učenja.

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA PL. ZAJCA RIJEKA

HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci redovni scenski i koncertni program prilagođava mlađoj populaciji kroz  izbor repertoara pojedinih godišnjih programa, ponudom različitih pretplata za mlade, profiliranim programima namijenjenim isključivo mladima koji uključuju dramske, baletne, operne i edukacijske programe te suradnju s riječkim školama. Kontinuirano se održavaju diskusijski programi nakon odgledanih predstava (razgovori s publikom) i organiziraju vođenja razgleda Kazališta namijenjena prvenstveno mladima kao dodatni edukativno-kreativni program. Izmjenom statuta Ustanove formirati će se nova jedinica u ustroju, Riječko kazalište mladih Janka Polića Kamova, s ciljem stvaranja više prostora za projekte koji rade na kazališnoj inicijaciji mladih i njihovu razvoju u kompetentne gledatelje, a jednom možda i kazališne umjetnike.

MUZEJ GRADA RIJEKE

Muzej grada Rijeke kontinuirano organizira edukativno-kreativne radionice i stručna vodstva za djecu i mlade u sklopu svojih izložbi, koje se bave povijesnom i umjetničkom prošlošću grada.

MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI

MMSU kroz svakodnevnu komunikaciju s udrugama, školama i sveučilištem nastoji razvijati partnerske programe koji se bave socijalnim, političkim i kulturnim pitanjima koja se reflektiraju i na život i budućnost mladih. Kroz te programe pokušava razbiti nelagodu i nerazumijevanje prema suvremenoj umjetnosti baveći se temama koje su bliske i razumljive mladima, koje govore o njihovim problemima i interesima, te im tako omogućavaju da se aktivno uključe u produkciju i participaciju u programima. S mladim umjetnicima nastoji ostvariti živu diskusiju o programima, predstaviti ih u izložbenom programu, te im omogućiti prisustvo na međunarodnoj umjetničkoj sceni.

Program javnih potreba u kulturi i mladi

Grad Rijeka svake godine financijski podupire veliki broj udruga, trgovačkih društava i fizičkih osoba/samostalnih umjetnika koje se bave: glazbom i glazbeno-scenskom umjetnosti, dramskom umjetnosti, plesom i pokretom, audiovizualnom djelatnosti, knjižnom, knjižničnom i nakladničkom djelatnosti, muzejskom djelatnosti i likovnoj umjetnosti, novo medijskim kulturama te zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.

Sredstva se dodjeljuju najboljim projektima koji se prijave na Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke. Odluku o programima koji će se sufinancirati donose Kulturna vijeća Grada Rijeke. Kulturna vijeća stručna su savjetodavna tijela sastavljena od uglednih djelatnika iz područja kulture i umjetnosti koji svojom stručnošću i iskustvom doprinose oblikovanju kulturne politike i predlažu mjere za njezino provođenje. Pri vrednovanju prijedloga programa Kulturna vijeća za sve djelatnosti primjenjuju unaprijed propisane kriterije.

Odjel gradske uprave za kulturu osmislio je model koji omogućava lakši pristup sredstvima mlađim neafirmiranim sudionicima riječke kulturne scene. Posebno se vrednuju oni predlagatelji programa koji se po prvi put javljaju na natječaj i koji su mlađi od 30 godina. Tako se omogućuje vrednovanje kvalitetnih projekata koji bi u izravnoj općoj konkurenciji bili prikraćeni zbog nemogućnosti ostvarivanja bodova po kriterijima: Stručne i umjetničke reference autora, suradnika i voditelja programa te Kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa predlagatelja, a koji nose 25 od ukupno 100 bodova. Vjerujemo da se na ovakav način u natječaju postiže veća propusnost prema debitantima i pruža im se pozornost kakvu zavređuju. Kulturno vijeće predlaže sufinanciranje opisanih programa uz sljedeće uvjete:

·         predlagatelji moraju biti  mlađi od  30 godina (za pravne osobe, ovlaštena osoba mora biti mlađa od 30 godina)

·         predlagatelji do sada nisu bili sufinancirani Programom javnih potreba u kulturi Grada Rijeke

·         pojedini programi sufinancirani su s maksimalno 5.000 kn

(uz iznimke u audiovizualnoj djelatnosti i novo medijskim kulturama s iznosima sufinanciranja od 15.000 kn i 7.000 kn)

Kulturne djelatnosti

Na području glazbeno i glazbeno-scenske djelatnosti kontinuiranim potporama podržavaju se programi u okviru koncertne djelatnosti, gostujući projekti koji se predstavljaju izvan Rijeke i oni koji riječkoj publici nude kvalitetne gostujuće umjetnike i ansamble, audio-vizualna izdanja, programi festivala i drugih kontinuiranih manifestacija. Posebne potpore odnose se na podršku stručnim usavršavanjima mladih talenata u glazbi. Nastavit će se s potporom programima u dvoranama kojima upravlja Grad Rijeka, a kontinuiranom podrškom nastojat će se  održati  nova klupska scena Palacha i ostalih klupskih prostora u gradu. Civilni sektor s programima za mlade danas je svojom kvalitetom, brojnošću i raznovrsnošću značajno razvijen u sadržajnom i prostornom pogledu. Pojavili su se novi riječki klubovi za mlade koji nude intenzivnije koncertne aktivnosti i predstavljaju relevantne punktove programske ponude alternativne riječke glazbene scene za različite ukuse i glazbene izbore. Oni će se i dalje podržavati s obzirom na iskazani interes mlade publike. Programsku profilaciju ovih klupskih prostora podržat će se kroz natječajne godišnje potpore. Posebnim segmentom sufinanciranja bit će osmišljeni edukacijski programi koji nekolike riječke udruge sustavno i profesionalno nude, posebno u području klasične, zborske, ostale vokalne, rock i jazz glazbe.  

Na području muzejske djelatnosti i likovne umjetnosti Grad Rijeka prepoznao je izuzetnu važnost raznolikosti riječke likovne scene te podržava raznorodne alternativne, mainstream i institucionalne programe koje realiziraju  udruge, agencije, obrti, ustanove. U Rijeci su održani mnogobrojni izložbeni i ostali programi koji se odnose na likovnu umjetnost, povijest umjetnosti i kulturnu baštinu, poput predavanja, izdavanja i predstavljanja knjiga i časopisa, radionica, znanstvenih skupovi, samostalnih izložbi, skupnih izložbi, performansa, likovnih akcija, edukativnih programa i slično.  Svi akteri u kulturi su kontinuiranim i profiliranim djelovanjem pozitivno djelovali na riječku sredinu u smislu da je riječkoj publici omogućena dostupnost proširenja spoznaja i razumijevanja, pa i aktivnog sudjelovanja, iz područja povijesti umjetnosti i iz područja suvremene prakse i teorije likovne umjetnosti te se nastoji publici, a posebice mladima približiti rad kvalitetnih suvremenih autora. Bitno je naglasiti i pojavu novih subjekata na likovnoj sceni Rijeke, udruga mladih koji svoje programe uspješno realiziraju u različitim gradskim prostorima, kao što su Omladinski kulturni centar Palach koji inkoporira Galeriju SC pod vodstvom Studentskog kulturnog centra i  prostor Savez udruga Molekula. Također, potrebno je naglasiti da se posebno potiče i njeguje razmjena likovnih programa s partnerima iz drugih sredina u Hrvatskoj i iz inozemstva, a sukladno tomu i afirmacija mladih riječkih umjetnica i umjetnika u drugim sredinama. Mladi se umjetnici mogu i javljaju i kao pojedinci na natječaj za Javne potrebe u kulturi te mnoge kvalitetne programe koje Kulturno vijeće ocjeni pozitivno, Grad sufinancira i daje izlagački prostor bez naknade te često osigurava bez naknade i ostale tehničke potrebe (npr. čuvanje izložbe, promidžbu i raznorodnu tehnički pomoć). Neizostavan vid potpore koji Grad pruža i mladim umjetnicima je davanje u najam atelijerskih prostora po iznimno povoljnim cijenama što se ostvaruje u suradnji s najstarijom strukovnom likovnom udrugom u Rijeci – Hrvatskim društvom likovnih umjetnika Rijeka.

Na području dramske umjetnosti, plesa i pokreta Grad Rijeka podupire niz udruga koje imaju kontinuirane godišnje programe dramske umjetnosti, plesa i pokreta, gostujuće dramske predstave  te stručna usavršavanja u scenskim zanimanjima – dramaturgija, scenografija, mima, plesna pedagogija i sl. Pruža se potpora programima koji istražuju mogućnosti novih prostora i lokacija u gradu. U skladu s tim je Studentskom kulturnom centru Sveučilišta u Rijeci osigurana  potpora za dramske programe u dvorani Filodrammatica i Klubu Palach. S obzirom da se riječka scena suvremenog plesa i fizičkog teatra i dalje razvija, Grad podržava sistematsko ulaganje u program i uvjete rada te scene.

U sklopu knjižne, knjižnične i nakladničke djelatnosti dugo godina je potican rad udruge Katapult koja je osnovana s ciljem edukacije u izdavaštvu namijenjene svim mladim ljudima zainteresiranim za razvoj vještina i stjecanje znanja iz područja nakladničke djelatnosti i u sklopu koje je objavljeno preko 20 knjiga mladih i neafirmiranih autorica i autora. Također se potiču i programi udruge Centar za kreativno pisanje koji provode programe kreativnog pisanja usmjerene i na populaciju mladih, a čitav niz programa namijenjen mladima poput čitateljskih klubova provodi se kroz redovni program Gradske knjižnice Rijeka.

Kroz audiovizualnu djelatnost podržava se niz programa namijenjenih mladima kao što su edukacijski programi i projekti koji okupljaju srednjoškolce i studente te ih upoznaju s različitim fazama filmske produkcije i postprodukcije. Cilj je ovih programa približiti video i digitalne tehnologije mlađoj populaciji i potaknuti ih na aktivno korištenje novih tehnologija u kreativnom izražavanju i promišljanju svijeta u kojem žive i odrastaju. U suradnji Art-kina i Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo sustavno se radi na kvalitetnoj edukacija djece i mladih iz osnovnih i srednjih škola. Suradnjom sa Hrvatskom kinotekom odvijat će se edukativni programi koji prate obrazovne programe pojedinih predmeta iz osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Kroz djelatnost novo medijskih kultura Grad Rijeka podupire uglavnom vaninstitucionalne programe udruga i pojedinaca. Novi mediji su mlada djelatnost no uspješno etablirana kao područje rada i fenomen u umjetnosti. Oni su izrazito dinamično polje suvremene umjetnosti u kojem se isprepleću nove tehnologije, razne umjetničke discipline uz opredjeljenje ka kritičnom osvrtu društva, s naglaskom ka povezivanju umjetnosti i znanosti. Vijeće za nove medijske kulture razmatra programe i projekte s područja novih kulturnih praksi koje su obilježene prožimanjem razvoja pod utjecajem medijskog i tehnološkog, aktivnom interakcijom socijalnog i kulturnog polja djelovanja u suvremenom kulturnom kontekstu  kao što su subkulture, kontrakulture, alternativne kulture, prakse umrežavanja te  novim formama djelovanja (novi tip nositelja kulturnih programa npr. neprofitni klubovi koji se bave kulturom, transdisciplinarne “urbane” manifestacije, novi organizacijski oblici djelovanja u kulturi, npr. translokalne zajednice, platforme, intermedijalnost, interdisciplinarnost, itd.).

U sklopu djelatnosti zaštite i očuvanja kulturnih dobara pojedinci koji po godinama spadaju u populaciju mladih imaju jednak status i prilike kao ostale starije dobne skupine pri traženju sredstava ili prijavljivanju za izvođenje radova i usluga potrebnih Direkciji za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke. To se odnosi na sve aktivnosti: mogu se prijavljivati na natječaje, predlagati programe za sufinanciranje putem Javnih potreba u Kulturi Grada Rijeke ili za sufinanciranje putem Kapitalnih donacija u kulturi Grada Rijeke iz spomeničke rente. U ovoj djelatnosti puno sufinanciranih programa orijentirano je promišljanju i radu mladih u djelokrugu baštine.

Vizija za budućnost

Kultura mladih, bez obzira da li je tretirali kao kulturu od mladih/za mlade ili kao osmišljenost opće javne kulturne sfere u kojima mladi imaju jasno mjesto i ostvaruju interakciju s drugim dobnim skupinama, ima jasno i vidljivo mjesto u Strategiji kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. pa tako i periodu koji pokriva Program za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018. – 2022. godine.

U tom će se periodu jasno vidjeti rezultati politike Odjela gradske uprave za kulturu koja je rezultirala osnivanjem Studentskog kulturnog centra u sklopu Sveučilišta u Rijeci, nove politike upravljanja kao i investicijama u prostore Palacha i Filodrammatice, razvojem strategije i radnog prostora za potrebe lokalnih kreativnih industrija te čitavog niza drugih vidljivih i operacionaliziranih inicijativa.

U vidu razvoja kulturnog i kreativnog sektora prepoznaje se važnost poticanja stvaranja poduzetničkih inicijativa u području kreativnih industrija. Grad Rijeka prepoznaje gospodarski potencijal tog sektora te važnost u staranju novih radnih mjesta za mlade, kao i sve osjetljivosti prekarnih radnih uvjeta za taj vid poduzetništva. Unatoč tome što se kreativne industrije nalaze na sjecištu informacijskih tehnologija, poduzetništva i kulturnog stvaralaštva, čime zalaze u visoko profitno gospodarsko područje, postoji niz problema i poteškoća u samoj razvojnoj fazi. Stoga je potrebno poticati stvaranje takvih inicijativa, ali i pružiti adekvatan okvir u kojem će se smanjiti rizici za mlade kreativce.    

Te su politike u velikoj mjeri dio zajedničke ambicije Odjela gradske uprave za kulturu, RIJEKA 2020 d.o.o., Sveučilišta u Rijeci i brojnih aktera s nezavisne scene da se Rijeka jasnije profilira kao sveučilišni grad s kulturom kao važnim elementom kvalitete i načina života. Vjerujemo da će ovi stavovi za četiri godine biti jasno vidljivi i mjerljivi u svojim rezultatima u gradu nositelju titule Europske prijestolnice kulture 2020.  

Projekt Europska prijestolnica kulture 2020 uvelike se tiče populacije mladih, na više načina. Sam projekt je dimenzioniran i kvantitativno i kvalitativno na skali koja daleko nadilazi dosadašnja iskustva riječkog kulturnog i kreativnog sektora. Stoga je potreban značajan iskorak u obrazovanju i razvoju unutarnjih kompetencija kako bi se projekt na zadovoljavajući način priveo kraju. To zasigurno uključuje brojne mlade, kako kulturne profesionalce, one koji to tek žele postati, ali i brojne druge izvan kulturnog i kreativnog sektora čiji se interesi blisko susreću sa temama i javnim politikama bliskim EPK sadržaju (socijala, ekologija, poduzetništvo, turizam…).  EPK ciklus koji traje sve do kraja 2021. godine zahvatit će cijelu jednu generaciju studenata i promijeniti njihovo iskustvo studiranja, prakse, volontiranja, s obzirom da je Sveučilište u Rijeci strateški partner projekta EPK 2020. Već sad je razvidno da će se poticati i ostvarivati brojne programske i razvojne veze između Sveučilišta, njegovih sastavnica i projekta Europska prijestolnica kulture 2020.

CILJEVI I MJERE

CILJ 1. Podizati kvalitetu svakodnevnog života mladih kroz kulturu, umjetnost i umjetnički razvoj

CILJ 2. Osnažiti kapacitete nezavisne kulturne scene za mlade

CILJ 3. Poticati stvaranje i razvoj kreativnih industrija

 CILJ 4. Stvoriti uvjete za djelovanje riječke urbane i alternativne glazbene scene mladih u klupskim prostorima