Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja sekundarnog gradskog središta Rujevica

GRADSKO VIJEĆE / Datum tiskanog izdanja: Utorak, 29. listopada 2024.

Godina XI – broj 14.

Na temelju članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i članka 46. Statuta Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 24/09, 11/10 i 5/13 i „Službene novine Grada Rijeke” broj 7/14, 12/17, 9/18, 11/18-pročišćeni tekst, 2/20 i 3/21) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 24. listopada 2024. godine, donijelo je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja

sekundarnog gradskog središta Rujevica

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja sekundarnog gradskog središta Rujevica (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je izradio Arching-studio d.o.o., Držićeva 25, 21000 Split.

Članak 3.

Planom se utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, elektroopskrbnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za gradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru te drugi elementi od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

(1) Plan se donosi za dio gradskog područja Rujevica koje je Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 7/07 i 14/13 i „Službene novine Grada Rijeke” broj 8/14, 3/17, 21/19 i 11/20 – ispravak, 14/23) – u daljnjem tekstu: GUP, definirano kao područje Gradskog projekta, s uvjetima definiranim urbanim pravilom broj 19 s oznakom 4-10-19.3 Sekundarno gradsko središte Rujevica.

(2) Područje obuhvata Plana iznosi 43,0 ha i prikazano je u svim kartografskim prikazima.

Članak 5.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela te obrazloženja kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVEDBU

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih i športsko-rekreacijskih djelatnosti

3.1. Uvjeti smještaja društvenih građevina

3.2. Uvjeti smještaja športsko-rekreacijskih građevina

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i druge infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne i ostale mreže

5.1.1. Cestovna mreža

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.1.4. Biciklistički promet

5.1.5. Javni gradski prijevoz

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje druge infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetika

5.3.2. Javna rasvjeta

5.3.3. Plinoopskrba

5.3.4. Vodoopskrba

5.3.5. Odvodnja otpadnih voda

5.3.6. Oborinske vode

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti, kulturno-povijesnih cjelina i građevina, te ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

9.1. Mjere zaštite tla

9.2. Mjere zaštite zraka

9.3. Mjere zaštite vode

9.4. Mjere zaštite od buke

9.5. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja

9.6. Mjere zaštite od elektromagnetskog zračenja

10. Mjere posebne zaštite

10.1. Mjere zaštite od požara

10.2. Mjere civilne zaštite

10.3. Mjere zaštite od potresa

10.4. Mjere sklanjanja ljudi

10.5. Mjere zaštite od suše, toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena, jakog vjetra, klizišta, tuče, snježnih oborina te poledice

10.6. Mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti

11. Mjere provedbe plana

B. GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. Korištenje i namjena površina M 1:1000

2. Prometna, elektronička komunikacijska i druga infrastrukturna mreža

2.1. Prometna mreža/Presjeci prometnica M 1:1000/100

2.2. Uzdužni profili prometnica M 1: 100

2.3. Elektroopskrbna mreža M 1:1000

2.4. Elektronička komunikacijska mreža M 1:1000

2.5. Vodoopskrba i odvodnja M 1:1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1000

4. Način i uvjeti gradnje

4.1. Način gradnje M 1:1000

4.2. Oblici korištenja M 1:1000

4.3. Uvjeti gradnje M 1:1000

C. OBRAZLOŽENJE

Uvod

1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno-razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne vrijednosti, kulturno – povijesne cjeline, te ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. Ciljevi prostornog uređenja

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna, komunalna i druga infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja područja komunalne i druge infrastrukture

3. Plan prostornog uređenja

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna mreža

3.5. Druga infrastrukturna mreža

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Uvjeti uređenja javnih i zaštitnih zelenih površina

3.6.3. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, te kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVEDBU

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 6.

(1) Kartografskim prikazom broj 1., utvrđeno je prostorno rješenje s planom namjene površina kako slijedi:

– stambena namjena (S),

– mješovita namjena (M1 – pretežito stambena, M2 – pretežito poslovna),

– gospodarska namjena – poslovna (K1 – uslužna, K2 – trgovačka),

– javna i društvena namjena (D1 – upravna i pravosudna, D2 – socijalna, D3 – zdravstvena, D4 – predškolska, D5 – školska, D8 – kulturna, D9 – vjerska),

– športsko-rekreacijska namjena (R1 – šport, R2 – rekreacija),

– zelene površine (Z – zaštitno zelenilo, Z1 – javni park),

– infrastrukturni sustavi (IS 1 – kolne prometnice, IS2-1 – trafostanica, IS2-2 – vodosprema, IS2- 3 – crpna stanica),

– ostalo (pješačke ulice i javni trgovi).

(2) Unutar područja obuhvata Plana mogu se graditi stambene, stambeno-poslovne, poslovno-stambene, gospodarske, društvene i športsko-rekreacijske građevine.

(3) Na području obuhvata Plana, planirana je izgradnja gospodarskih, društvenih, stambenih, športsko-rekreacijskih i mješovitih građevina s pratećim sadržajima, te je prilikom projektiranja istih potrebno poštivati koridore namijenjene za uređenje pješačkih ulica i javnih trgova na način da se u dijelu gdje su koridori planirani kroz građevine isti planiraju kao pješački prolazi, odnosno kao nathodnici ili pothodnici radi lakšeg savladavanja većih visinskih razlika prilikom uređenja terena.

(4) U slučaju izgradnje građevine isključivo stambene namjene tipa obiteljska i višeobiteljska, ista se može graditi samo na području namjene „Stambena namjena (S)“, dok se višestambena građevina može graditi unutar područja namjena „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“ i „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“.

(5) Kada se planira izgradnja stambeno-poslovne ili poslovno-stambene građevine unutar građevinske čestice, odnosno kada se u sklopu ili uz stambenu građevinu planira izgradnja i poslovnog sadržaja, tada za omjer minimalnog udjela poslovnog sadržaja unutar građevne čestice vrijede uvjeti iz članaka 7., 8. i 9. ove Odluke, a općeniti uvjeti za izgradnju takvih građevina su navedeni u člancima od 19. do 22. ove Odluke.

(6) Ako se planira izgradnja građevine isključivo gospodarske namjene unutar područja namjena „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“ i „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“, tada za izgradnju iste vrijede uvjeti iz članka 16. ove Odluke.

(7) U slučaju kada se na građevnoj čestici planira izgradnja građevine isključivo javne i društvene ili športsko-rekreacijske namjene unutar područja namjena „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“ i „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“, tada za izgradnju iste vrijede uvjeti iz članaka 17. i 18. ove Odluke.

Članak 7.

(1) Unutar prostornih cjelina na području namjene „Stambena namjena (S)“, a koje su na kartografskom prikazu br. 4.3. označene brojevima od 1 do 14, mogu se graditi i/ili rekonstruirati građevine stambene namjene, kao i prateći sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

(2) Stambene građevine iz stavka 1. ovoga članka mogu biti obiteljske i/ili višeobiteljske.

(3) U sklopu stambene građevine, mogu se graditi i uređivati prateći sadržaji na nivou prizemlja, a koji mogu zauzimati najviše 20% ukupne bruto razvijene površine građevine. Pod pratećim sadržajima se misli na manje poslovne i druge prostore koji mogu biti vezani uz neposredni rad sa strankama, kao i na prostore za tihi obrt bez štetnih utjecaja na okoliš.

(4) Na površinama stambene namjene (S), a na zasebnoj građevnoj čestici, mogu se graditi manji športsko-rekreacijski sadržaji, parkovi, dječja igrališta, ulice, trgovi, objekti i uređaji komunalne infrastrukture.

(5) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji utjecajima na okoliš i emisijama u zrak iznad dopuštenih vrijednosti ometaju stanovanje.

Članak 8.

(1) Unutar prostornih cjelina na području namjene „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“, a koje su na kartografskom prikazu br. 4.3. označene brojevima od 15 do 18, mogu se graditi građevine stambene, stambeno-poslovne i/ili poslovno-stambene namjene sa pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje u sklopu istih.

(2) Na površinama mješovite namjene (M1), a u sklopu stambeno-poslovne građevine, mogu se graditi i uređivati prateći sadržaji poslovne i druge namjene koji mogu zauzimati najviše 33 % ukupne bruto razvijene površine građevine.

(3) Na površinama mješovite namjene (M1), a na zasebnoj građevnoj čestici, mogu se graditi građevine javne i društvene namjene (predškolske ustanove, škole, socijalne ustanove i sl.), poslovni (uslužni i trgovački) i drugi prostori koji jesu ili nisu vezani uz neposredni rad sa strankama, sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene, trgovine, podzemne javne garaže, športsko-rekreacijske građevine i površine, parkovi, dječja igrališta, ulice, trgovi, prilazi, biciklističke staze, te objekti i uređaji komunalne infrastrukture.

(4) Na površinama mješovite namjene (M1), ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji utjecajima na okoliš i emisijama u zrak iznad dopuštenih vrijednosti ometaju stanovanje.

Članak 9.

(1) Unutar prostornih cjelina na području namjene „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“, a koje su na kartografskom prikazu br. 4.3. označene brojevima od 19 do 27, mogu se graditi građevine stambene, stambeno-poslovne i/ili poslovno-stambene namjene sa pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje u sklopu istih.

(2) Sadržaji stambene namjene koji se planiraju u sklopu poslovno-stambene građevine, moraju zauzimati najmanje 33% ukupne bruto razvijene površine građevine.

(3) Na zasebnoj građevnoj čestici, mogu se graditi poslovni (uslužni i trgovački) i drugi prostori koji mogu biti vezani uz neposredni rad sa strankama, sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene, trgovine, podzemne javne garaže, parkovi, dječja igrališta, ulice, trgovi, prilazi, biciklističke staze te objekti i uređaji komunalne infrastrukture.

(4) Na površinama mješovite namjene (M2), ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, servisi i drugi sadržaji koji utjecajima na okoliš i emisijama u zrak iznad dopuštenih vrijednosti ometaju stanovanje.

Članak 10.

(1) Unutar prostornih cjelina na području namjena “Poslovna namjena – pretežito uslužna namjena (K1)“ i “Poslovna namjena – pretežito trgovačka namjena (K2)”, a koje su na kartografskom prikazu broj 4.3. označene brojevima od 28 do 30, mogu se graditi i/ili rekonstruirati građevine poslovne namjene i graditi prateći sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni, kao i objekti i uređaji komunalne i druge infrastrukture.

(2) Pod poslovnim građevinama se podrazumijevaju građevine za uslužne i trgovačke djelatnosti.

Članak 11.

(1) Unutar prostornih cjelina na području namjene „Javna i društvena namjena (D)“, a koje su na kartografskom prikazu broj 4.3. označene brojevima od 31 do 33, mogu se graditi i/ili rekonstruirati građevine javne i društvene namjene, graditi prateći sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni i uređivati javni parkovi i dječja igrališta, prilazi, parkirališta, biciklističke staze, kao i objekti i uređaji komunalne i druge infrastrukture.

(2) Pod javnim i društvenim građevinama se podrazumijevaju građevine za: upravu, zdravstvo i socijalnu skrb, odgoj i obrazovanje (predškolske, školske i visokoškolske), kulturne i društvene organizacije i vjerske građevine.

(3) Na kartografskom prikazu broj 1. označene su površine za izgradnju javnih i društvenih građevina, i to kako slijedi:

– D1 – upravna i pravosudna,

– D2 – socijalna,

– D3 – zdravstvena,

– D4 – predškolska,

– D5 – školska

– D8 – kulturna,

– D9 – vjerska.

Članak 12.

(1) Unutar prostornih cjelina na područjima namjena „Športsko-rekreacijska namjena – šport (R1)” i „Športsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2)”, a koje su na kartografskom prikazu broj 4.3. označene brojevima od 34 do 39, mogu se graditi športski objekti i uređivati športsko-rekreacijske površine te graditi prateći sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni, kao i objekti i uređaji komunalne i druge infrastrukture.

(2) Na području namjene „Športsko-rekreacijska namjena – šport (R1)“, dozvoljava se gradnja i uređenje športske građevine (dvorane, bazena, stadiona i drugih) te otvorenih športskih građevina sa ili bez gledališta i pratećih sadržaja (hotela za smještaj sportaša, druge ugostiteljske građevine, poslovne građevine za obavljanje pratećih djelatnosti sporta i rekreacije i sl.), javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata i uređaja komunalne i druge infrastrukture.

(3) Na području namjene “Športsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2)”, dozvoljava se gradnja i uređenje otvorenog igrališta sa ili bez gledališta (tereni za mali nogomet, košarku, odbojku, atletiku, tenis, stolni tenis, boćanje i sl.), vježbališta na otvorenom, skate parka, trim staza, drugih rekreacijskih i biciklističkih staza i sličnih površina, gradnja pratećih sadržaja kao što su garderobe, sanitarni čvorovi, klupske prostorije, spremište i manja ugostiteljska građevina te uređenje javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata i uređaja komunalne i druge infrastrukture.

Članak 13.

(1) Na području obuhvata Plana javne i zaštitne zelene površine se planiraju kao „Zaštitne zelene površine (Z)” i „Površine javnog parka (Z1).

(2) Zaštitne zelene površine (Z) dozvoljeno je zasaditi visokim i niskim raslinjem uz mogućnost gradnje i uređenja potpornih zidova, nasipa, pješačkih staza, retencija i slično, kao i objekata i uređaja komunalne i druge infrastrukture.

(3) Unutar površine javnog parka (Z1), osim sadnje visokog zelenila i niskog raslinja, dozvoljava se i realizacija kolnih pristupa pojedinim prostornim cjelinama/građevnim česticama, uređenje pješačkih staza, dječjih igrališta, trgova, odmorišta, površina za rastrčavanje pasa, otvorenih igrališta, vježbališta na otvorenom, urbanih vrtova, kao i objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 14.

(1) Na području namjene „Površine infrastrukturnih sustava (IS)“ dozvoljeno je graditi i rekonstruirati kolne prometnice i druge infrastrukturne građevine i uređaje (elektroničke komunikacije, elektroopskrbe, plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje).

(2) Na kartografskom prikazu broj 1. označene su površine postojećih i planiranih infrastrukturnih sustava, i to kako slijedi:

– IS1 – kolne prometnice

– IS2-1 – trafostanice,

– IS2-2 – vodosprema,

– IS2-3 – crpna stanica.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 15.

(1) Građevine namijenjene gospodarskoj djelatnosti mogu se graditi ili rekonstruirati unutar prostornih cjelina na područjima poslovne namjene oznaka (K1) i (K2), kao i na područjima mješovite namjene (M1) i (M2), a iste se mogu namijeniti samo onim djelatnostima kojima se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja u naselju.

(2) Građevinama namijenjenim gospodarskoj djelatnosti smatraju se poslovne građevine namijenjene trgovačkim, uslužnim i ugostiteljsko-turističkim sadržajima te njima pratećim sadržajima.

(3) Za smještaj gospodarskih sadržaja unutar područja mješovite namjene oznaka (M1) i (M2) može se koristiti cijela ili dio građevine, zasebna prateća građevina i dio građevne čestice, a na površinama unutar područja „Stambena namjena (S)“, gospodarski sadržaji mogu se graditi samo u dijelu ili prislonjeni uz stambenu građevinu.

(4) Kada se gospodarske djelatnosti planiraju u dijelu građevine ili kao zasebna prateća građevina na dijelu čestice, primjenjuju se uvjeti gradnje propisani za stambene, stambeno-poslovne ili poslovno-stambene građevine, dok u slučaju kada se građevine gospodarske djelatnosti grade na površinama unutar područja poslovne namjene oznaka (K1) i (K2) primjenjuju se sljedeći uvjeti gradnje:

– najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig), te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis), kao i najveća dozvoljena katnost građevine, definirani su u Tablici 1. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke,

– najveća dozvoljena katnost građevine je također prikazana i na kartografskom prikazu broj 4.3.,

– najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m,

– najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice iznosi 6,0 m, a iznimno se dozvoljava i gradnja građevine na regulacijskom pravcu sukladno kartografskom prikazu br. 4.3.,

– dozvoljava se izgradnja podzemne garaže s jednom ili više etaža, te ako je u potpunosti ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskorištenosti,

– najmanja udaljenost potpuno ukopanog dijela građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, ako se time ne remete konstruktivna, statička, instalacijska i druga svojstva susjednih građevina i površina, ne utječe na već izvedenu razinu uređenja zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija terena te ne proizvode novi i neprihvatljivi visinski odnosi i slično,

– neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo, te urediti samo najmanju nužnu manipulativnu površinu za interventna i komunalna vozila, kao i pješački promet,

– na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema uvjetima definiranim u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih i športsko-rekreacijskih djelatnosti

3.1. Uvjeti smještaja društvenih građevina

Članak 16.

(1) Građevine namijenjene društvenoj djelatnosti mogu se graditi ili rekonstruirati unutar područja namjena „Javna i društvena namjena (D)“, „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“, te „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“ sa pratećim sadržajima kompatibilnim osnovnoj namjeni, kao i uređivati javni parkovi i dječja igrališta.

(2) Za smještaj društvenih sadržaja na površinama unutar područja mješovite namjene oznaka (M1) i (M2), može se koristiti dio građevine, zasebna građevina i dio građevne čestice, a na površinama unutar područja stambene namjene oznake (S) društveni sadržaji se mogu smjestiti samo u dijelu stambene građevine.

(3) Kada se društvene djelatnosti planiraju u dijelu građevine ili kao zasebna građevina na dijelu čestice, primjenjuju se uvjeti gradnje propisani za stambene, stambeno-poslovne ili poslovno-stambene građevine, dok u slučaju kada se građevine društvene djelatnosti grade na površinama unutar područja javne i društvene namjene oznake (D), primjenjuju se sljedeći uvjeti gradnje:

– najveća dozvoljena katnost građevine je također prikazana i na kartografskom prikazu broj 4.3.,

– najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m, osim kod izgradnje građevina na površini predviđenoj za upravu i pravosuđe oznake (D1), na kojoj ta udaljenost ne može biti manja od 6,0 m,

– najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice iznosi 6,0 m, a iznimno se dozvoljava i gradnja građevine na regulacijskom pravcu sukladno kartografskom prikazu broj 4.3.,

– minimalna udaljenost između građevina koje se grade unutar iste prostorne cjeline je 9,0 m.

– dozvoljava se izgradnja podzemne garaže s jednom ili više etaža, te ako je u potpunosti ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskorištenosti,

– najmanja udaljenost potpuno ukopanog dijela građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, osim ako nije drugačije prikazano na kartografskom prikazu broj 4.1., te ako se time ne remete konstruktivna, statička, instalacijska i druga svojstva susjednih građevina i površina, ne utječe na već izvedenu razinu uređenja zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija terena te ne proizvode novi i neprihvatljivi visinski odnosi i slično,

– na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema uvjetima definiranim u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke.

(4) Na površini namjene oznake (D3) – zdravstvena, potreban broj parkirališnih mjesta, može se smjestiti dijelom na pripadajućoj građevnoj čestici, a dijelom u javnoj garaži.

(5) Na površini namjene oznake (D9) – vjerska, dozvoljava se rekonstrukcija Islamskog centra s pratećim dječjim vrtićem te uređenje športsko-rekreacijske površine i dječjeg igrališta sukladno pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se njihovo uređenje ne smatra promjenom lokacijskih uvjeta na čestici.

(6) Unutar Planom predviđenih površina za izgradnju javnih i društvenih sadržaja, dozvoljava se uređenje pješačkih ulica i staza. Podna obloga pješačkih površina mora biti ujednačena i/ili usklađena na cijeloj površini prostorne cjeline javne i društvene namjene.

(7) U slučaju da se unutar jedne prostorne cjeline planira izgradnja dvije ili više funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina, tada je moguće planirati zajedničku podrumsku etažu za sve te građevine, te se isto tako dozvoljava povezivanje podrumskih etaža između prostorne cjeline javne i društvene namjene i ostalih prostornih cjelina, a što je prikazano na kartografskom prikazu broj 4.1.

(8) Položaj i vanjski gabariti javnih i društvenih građevina prikazani na kartografskom prikazu 4.3. Način i uvjeti gradnje – Uvjeti gradnje su obvezujući, dok su presjeci prikazani na istom kartografskom prikazu samo načelni, ali je dopušteno drugačije planiranje volumena i to samo u slučaju nemogućnosti smještaja specifičnih sadržaja javne i društvene namjene u zadane gabarite, na način da odstupanja od planiranih gabarita budu najmanja potrebna.

3.2. Uvjeti smještaja športsko-rekreacijskih građevina

Članak 17.

(1) Građevine namijenjene športsko-rekreacijskoj djelatnosti, mogu se graditi na površinama unutar područja namjena “Športsko-rekreacijska namjena – šport (R1)”, “Športsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2)”, „Stambene namjena (S)“, „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“ te „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“, dok se na površinama unutar područja namjene „Javna i društvena namjena (D)“ dozvoljava uređenje samo otvorenih igrališta.

(2) Za smještaj športsko-rekreacijskih sadržaja unutar površina „Mješovita namjena – pretežito stambena namjena (M1)“, „Mješovita namjena – pretežito poslovna namjena (M2)“ te „Javna i društvena namjena (D)“, može se koristiti dio građevine, zasebna prateća građevina i dio građevne čestice.

(3) Kada se športsko-rekreacijski sadržaji planiraju u dijelu građevine ili kao zasebna građevina na dijelu čestice, primjenjuju se uvjeti gradnje propisani za stambene, stambeno-poslovne ili poslovno-stambene građevine, poslovne te javne i društvene građevine.

(4) U slučaju kada se športsko-rekreacijski sadržaji grade na površinama unutar područja namjena “Športsko-rekreacijska namjena – šport (R1)” i “Športsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2)” dozvoljava se izgradnja građevine pratećih sadržaja.

(5) Za gradnju na površinama unutar područja namjene “Športsko-rekreacijska namjena – šport (R1)” primjenjuju se sljedeći uvjeti gradnje:

– najveća dozvoljena katnost građevina pratećih sadržaja uz otvorene športsko-rekreacijske površine je jedna etaža,

– najveća dozvoljena katnost građevine je također prikazana i na kartografskom prikazu broj 4.3.,

– najveća dozvoljena visina zatvorene športske građevine iznosi 18,0 m,

– najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m,

– najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice iznosi 6,0 m, a iznimno se dozvoljava i gradnja građevine na regulacijskom pravcu sukladno kartografskom prikazu broj 4.3.,

– minimalna udaljenost između građevina koje se grade unutar iste prostorne cjeline je 9,0 m.

– najviše 10 % površine čestice pod građevinom može zauzimati objekt sa pratećim sadržajima (svlačionice, sanitarije, klupske prostorije, manje ugostiteljske građevine i spremišta),

– dozvoljena je gradnja i uređenje manje ugostiteljske građevine, kao prateće sportsko-rekreacijskom sadržaju, a čija najveća dozvoljena bruto razvijena površina može iznositi do 400 m²na 5.000 m²športsko-rekreacijske površine.

– dozvoljava se izgradnja podzemne garaže s jednom ili više etaža, te ako je u potpunosti ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskorištenosti,

– na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ili više športskih građevina,

– na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema uvjetima definiranim u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke.

(6) Za gradnju na površinama unutar područja namjene “Športsko-rekreacijska namjena – rekreacija (R2)” primjenjuju se sljedeći uvjeti gradnje:

– najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig), kao i najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis), definirani su u Tablici 1. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke,

– najveća dozvoljena katnost građevina pratećih sadržaja uz otvorene športsko-rekreacijske površine je jedna etaža,

– najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m,

– najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice iznosi 6,0 m, a iznimno se dozvoljava i gradnja građevine na regulacijskom pravcu sukladno kartografskom prikazu broj 4.3.,

– rekreativnu površinu je dozvoljeno opremiti svom opremom potrebnom za odvijanje športsko-rekreativne discipline, gledalištem i prostorom za odlaganje športske opreme, potrebe igrača i sl.),

– prilikom planiranja gledališta, gdje god je to moguće treba iskoristiti zatečenu konfiguraciju terena te isto izvesti primjenom prirodnih materijala,

– prostor za odlaganje športske opreme, potrebe igrača i sl., treba planirati kao manju građevinu koja može opslužiti više sportskih sadržaja odnosno površina,

– dozvoljena je gradnja i uređenje manje ugostiteljske građevine, kao prateće rekreacijskom sadržaju, a čija najveća dozvoljena bruto razvijena površina može iznositi do 400 m²na 5.000 m² rekreacijske površine,

– za potrebe pomoćnih prostora, svlačionica i odlagališta moguće je planirati površinu koja ne prelazi 10% od površine uređene za rekreacijsku aktivnost,

– dozvoljava se izgradnja podzemne garaže s jednom ili više etaža, te ako je u potpunosti ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskorištenosti,

– najmanja udaljenost potpuno ukopanog dijela građevine od granice javno-prometne površine i susjedne građevne čestice iznosi 3,0 m, osim ako nije drugačije prikazano na kartografskom prikazu broj 4.1., te ako se time ne remete konstruktivna, statička, instalacijska i druga svojstva susjednih građevina i površina, ne utječe na već izvedenu razinu uređenja zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija terena te ne proizvode novi i neprihvatljivi visinski odnosi i slično,

– na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema uvjetima definiranim u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke.

(7) Na površinama koje su planirane za izgradnju športsko-rekreacijskih sadržaja, dozvoljava se uređenje pješačkih ulica i staza. Podna obloga pješačkih površina mora biti ujednačena i/ili usklađena na cijeloj površini prostorne cjeline športsko-rekreacijske namjene.

(8) U slučaju da se unutar jedne prostorne cjeline planira izgradnja dvije ili više funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina, tada je moguće planirati zajedničku podrumsku etažu za sve te građevine, te se isto tako dozvoljava povezivanje podrumskih etaža između prostorne cjeline športsko-rekreacijske namjene i ostalih prostornih cjelina, a što je prikazano na kartografskom prikazu broj 4.1.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 18.

(1) Stambene građevine se mogu graditi kao:

– Obiteljska stambena građevina, i to kao samostojeća s najviše 2 stambene jedinice ili dvojna s najviše 4 stambene jedinice.

– Višeobiteljska stambena građevina, i to kao samostojeća s najviše 8 stambenih jedinica.

– Višestambena građevina (višekatna, toranj ili neboder), i to kao samostojeća s najmanje 9 stambenih jedinica, a unutar koje se za stanovanje koristi pretežiti dio površine građevine, dok se na preostaloj površini građevine, mogu urediti prostori za obavljanje isključivo tihih i čistih poslovnih djelatnosti.

(2) Minimalna udaljenost između građevina je 9,0 m.

(3) Podzemni dio građevine (podrumske etaže) mogu se graditi na udaljenosti od minimalno 3,0 m od ruba susjedne prostorne cjeline. Iznimno u slučaju kada se rampa za ulazak u podrumsku etažu gradi uz samu granicu sa susjednom prostornom cjelinom, tada se i taj dio podrumske etaže na koji se spaja ulazna rampa može planirati uz samu granicu sa susjednom prostornom cjelinom.

(4) Kolni pristup nije označen na kartografskim prikazima, budući da se dozvoljava da se do svake građevne čestice može pristupiti sa bilo koje od planiranih ili postojećih prometnica.

(5) Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s uvjetima priključenja koje utvrđuju javno-pravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima sukladno posebnim propisima.

(6) Ako se stambena građevina gradi unutar područja mješovite namjene oznaka (M1) i (M2), otvoreni dio građevne čestice potrebno je urediti u najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i visoko zelenilo), a dozvoljena je i gradnja športsko-rekreacijskih sadržaja, dječjih igrališta i sl. Podna obloga pješačkih površina mora biti ujednačena i/ili usklađena na cijeloj površini prostorne cjeline unutar područja mješovite namjene oznaka (M1) i (M2).

(7) Projektno rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.

(8) Moguća je fazna izgradnja pojedinih prostorno-funkcionalnih cjelina, ali na način da su razmatrane cjeline i dijelovi cjelina funkcionalno neovisne u smislu infrastrukturnog i komunalnog opremanja.

(9) Prostorne cjeline za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina, prikazane su u grafičkom dijelu elaborata ovog Plana na kartografskom prikazu broj 4.1.

Članak 19.

(1) Unutar područja namjene „Stambena namjene (S)“, stambene građevine mogu se graditi i rekonstruirati, i to kao:

– samostojeće obiteljske građevine čija najveća građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m²,

– dvojne obiteljske građevine čija najveća građevinska (bruto) površina zajedno ne prelazi 600 m²,

– samostojeće višeobiteljske građevine čija najveća tlocrtna površina karakteristične etaže ne prelazi 400 m².

(2) Način i uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine, utvrđuju se kako slijedi:

– minimalna površina građevne čestice za gradnju:

a) samostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine je 600 m², odnosno 400 m² kod interpolacije ili rekonstrukcije postojeće građevine,

b) dvojne obiteljske građevine je 400 m², odnosno 300 m² kod interpolacije ili rekonstrukcije postojeće građevine,

– najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju:

a) samostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine je 0,30, odnosno 0,40 kod interpolacije ili rekonstrukcije postojeće građevine,

b) dvojne obiteljske građevine je 0,35, odnosno 0,45 kod interpolacije ili rekonstrukcije postojeće građevine,

– najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) za gradnju nove, te interpolaciju ili rekonstrukciju postojeće:

a) samostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine je 0,80,

b) dvojne obiteljske građevine je 1,05,

– najveća dozvoljena katnost za samostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine, kao i za dvojne obiteljske građevine je Po/Su+P+2, s tim da prigodom gradnje posljednje etaže (ako se izvodi kao stambeno potkrovlje) visina nadozida ne smije biti veća od 90 cm s krovištem u nagibu do najviše 23 stupnja,

– najveća dozvoljena visina mjerena od najniže kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca, iznosi 8,0 m za obiteljske građevine, a 10,0 m za višeobiteljske građevine,

– najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog pravca iznosi:

a) za samostojeću građevinu 14,0 m,

b) za dvojnu građevinu 12,0 m,

– najmanja udaljenost samostojeće i dvojne obiteljske, kao i samostojeće višeobiteljske građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m,

– najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice iznosi 6,0 m za sve građevine, a najmanja dozvoljena udaljenost regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 4,6 m,

– najmanja dozvoljena širina kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m, a njegova najveća dužina iznosi 50,0 m,

– dozvoljava se izgradnja podzemne garaže, te ako je u potpunosti ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskorištenosti,

– najmanje 35% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo, a od čega 30% može biti uređeno kao zeleni krov/vrt,

– na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema uvjetima definiranim u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke.

(3) Postojeće građevine koje ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka prilikom rekonstrukcije se zadržavaju u postojećim gabaritima.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ukoliko je koeficijent izgrađenosti postojećih građevnih čestica veći od koeficijenta izgrađenosti određenog stavkom 2. podstavkom 2. ovoga članka, koeficijent iskoristivosti građevne čestice se prilikom rekonstrukcije može uskladiti s onim određenim stavkom 2. podstavkom 3. ovoga članka.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, prilikom rekonstrukcije moguće je zadržati postojeću udaljenost građevine od ruba građevne čestice, ako je ista manja od propisane u stavku 2. podstavcima 7. i 8. ovoga članka, osim kada prostorne mogućnosti na građevnoj čestici i vrsta rekonstrukcije građevine omogućavaju povećanje udaljenosti.

(6) Položaj planiranih obiteljskih i višeobiteljskih građevina na kartografskom prikazu broj 4.3. je načelan, a točan položaj će se utvrditi projektnom dokumentacijom u skladu s odredbama ove Odluke.

Članak 20.

(1) Unutar područja mješovite namjene oznaka (M1) i (M2), stambene građevine mogu se graditi kao stambene i/ili mješovite, odnosno kao samostojeće višestambene (višekatna ili neboder) građevine.

(2) Način gradnje, veličina i smještaj višestambene građevine, utvrđuju se kako slijedi:

– najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig), te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis), kao i najveća dozvoljena katnost građevine, određeni su u Tablici 1. prikazanoj u Prilogu ove Odluke,

– najveća dozvoljena katnost građevine je također prikazana i na kartografskom prikazu broj 4.3.,

– najmanja udaljenost samostojeće višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m,

– najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca ulice iznosi 6,0 m, dok se iznimno dozvoljava gradnja građevine i na regulacijskom pravcu sukladno kartografskom prikazu broj 4.3.,

– dozvoljava se izgradnja podzemne garaže, te ako je u potpunosti ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskorištenosti,

– najmanja udaljenost potpuno ukopanog dijela građevine od granice građevne čestice iznosi 3,0 m, osim ako nije drugačije određeno kartografskim prikazom broj 4.1., te ako se time ne remete konstruktivna, statička, instalacijska i druga svojstva susjednih građevina i površina, ne utječe na već izvedenu razinu uređenja zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija terena te ne proizvode novi i neprihvatljivi visinski odnosi i slično,

– neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti kao parkovno, pejzažno ili zaštitno zelenilo te urediti samo najmanju nužnu manipulativnu površinu za interventna i komunalna vozila,

– na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema uvjetima definiranim u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu, i sastavni su dio ove Odluke.

(3) U slučaju da se unutar jedne prostorne cjeline planira izgradnja dvije ili više funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina, tada je moguće planirati zajedničku podrumsku etažu za sve te građevine, te se dozvoljava povezivanje podrumskih etaža između prostorne cjeline mješovite namjene i ostalih prostornih cjelina na način prikazan kartografskim prikazom boj 4.1.

Članak 21.

(1) Na jednoj građevnoj čestici se uz obiteljsku ili višeobiteljsku građevinu mogu graditi i pomoćne građevine (garaža, spremište, ljetna kuhinja, bazen, vrtni paviljon, solarni paneli ili drugi način korištenja solarne energije i dr.) u sklopu osnovne građevine ili kao samostalne građevine na građevnoj čestici.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) uključuje sve građevine na građevnoj čestici osim septičkih jama, cisterni i bazena (ukoliko površina bazena nije veća od 100,0 m² građevinske (bruto) površine) koji su ukopani, te glorijeta, odnosno sukladno važećem Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima.

(3) Pomoćne građevine, ukoliko se grade kao slobodnostojeće građevine ne smiju pogoršavati uvjete boravka i/ili stanovanja na susjednim građevnim česticama.

(4) Najveća dopuštena katnost pomoćnih građevina je prizemlje (P), dok najveća visina pomoćnih građevina do vijenca iznosi 3,0 m.

(5) Najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice iznosi 4,5 m, a od regulacijskog pravca ulice 6,0 m, osim ako nije drugačije prikazano u grafičkom dijelu Plana.

(6) Pomoćnu građevinu potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

(7) Iznimno od odredbe iz stavka 7. ovoga članka, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja garaže ako bi zbog visinske razlike između nivelacijske kote građevine i nivelacijske kote pristupne ceste, izmjerene od mjesta priključenja građevne čestice na pristupnu cestu do građevnog pravca, nagib kolnog pristupa prelazio 12%. U tome slučaju se garaža izvodi u razini pristupne ceste na najmanjoj dozvoljenoj udaljenosti 3,0 m od regulacijskog pravca, a suterenski dio garaže je dozvoljeno urediti i koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i slično.

(8) Nadzemne garaže se mogu graditi prislonjene uz stambenu građevinu ili kao slobodnostojeće građevine na način da ne pogoršavaju uvjete stanovanja u susjednim stambenim građevinama. Najveća dozvoljena građevinska bruto površina garaže može biti 50 m².

(9) Uz obiteljsku ili višeobiteljsku stambenu građevinu na istoj građevinskoj čestici može se odobriti izgradnja manjih gospodarskih građevina. Manje gospodarske građevine mogu se namijeniti uslužnim, servisnim, zanatskim, ugostiteljskim i drugim sličnim djelatnostima, uz uvjet da ne ugrožavaju uvjete stanovanja, a njihova najveća visina do vijenca iznosi 4,5 m.

Članak 22.

(1) Građevina se mjerilom i oblikovanjem mora prilagoditi postojećem ambijentu naselja u cjelini, konfiguraciji terena i tipologiji krajolika.

(2) Balkon, terasu i otvoreno stubište nije dozvoljeno graditi na udaljenosti manjoj od one koja odredbama ove Odluke određena za osnovnu građevinu.

(3) Teren oko građevina, potporni zidovi i terase trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, prate nagib terena i da otjecanje vode sa terena ne bude na štetu susjednog zemljišta i građevina.

4.1. Prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina

Članak 23.

(1) Prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina određeni su Tablicom 1. koja se nalazi u prilogu i sastavni je dio ove Odluke.

(2) Izgradnja i rekonstrukcija građevina planirana je kako slijedi:

– u sklopu prostornih cjelina oznaka od 1 do 14 planirana je izgradnja i rekonstrukcija obiteljskih i višeobiteljskih građevina stambene namjene oznake (S),

– u sklopu prostornih cjelina oznaka od 15 do 17 planirana je izgradnja višestambenih građevina mješovite namjene oznake (M1) – pretežito stambena, i to:

a) stambenih zgrada sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 15,

b) stambenih zgrada i društvenog centra sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 16,

c) stambene zgrade sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 17,

– u sklopu prostornih cjelina oznaka od 18 do 26 planirana je izgradnja višestambenih građevina i nebodera mješovite namjene oznake (M2) – pretežito poslovna, i to:

a) stambenih zgrada, poslovne zgrade, doma umirovljenika i zatvorenog bazena sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 18,

b) stambenih i poslovnih zgrada sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 19,

c) poslovno-stambene zgrade sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 20,

d) poslovnog tornja, poslovnih zgrada, stambenih zgrada i šoping centra sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 21,

e) poslovnog tornja sa kinom, te poslovnih zgrada i trgovačkog centra sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 22,

f) hotelskog kompleksa s tornjem, te stambenih zgrada i šoping centra sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 23,

g) poslovne i poslovno-stambene zgrade sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 24,

h) poslovno-stambenog tornja, poslovnih i poslovno-stambenih zgrada sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 25,

i) stambenih zgrada sa ostalim pratećim sadržajima unutar prostorne cjeline oznake 26,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 27. planirana je rekonstrukcija postojeće građevine poslovne namjene oznake (K1) – benzinska postaja,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 28. planirana je rekonstrukcija postojeće građevine poslovne namjene oznaka (K1, K2) – „Interspar“ trgovina,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 29. planirana je rekonstrukcija postojeće građevine poslovne namjene oznake (K1) – benzinska postaja,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 30. planirana je rekonstrukcija postojeće građevine javne i društvene namjene oznake (D9) – vjerska (islamski centar),

– u sklopu prostorne cjeline oznaka 31. planirana je izgradnja građevine javne i društvene namjene oznake (D8) – kulturna (knjižnica),

– u sklopu prostorne cjeline oznaka 32. planirana je izgradnja građevine javne i društvene namjene oznaka (D2) – socijalna, (D4) – predškolska, (D5) – školska,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 33. planirana je izgradnja građevine javne i društvene namjene oznake (D1) – upravna i pravosudna,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 34. planirana je izgradnja građevine javne i društvene namjene oznake (D3) – zdravstvena (dom zdravlja),

– u sklopu prostorne cjeline oznake 35. planirana je izgradnja športske dvoranei/ ili zatvorenog bazena,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 36. planirana je izgradnja „skate parka“ i igrališta za košarku,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 37. planirana je izgradnja vježbališta na otvorenom i trim staze,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 38. planirana je izgradnja igrališta za košarku i trim staze,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 39. planirana je izgradnja vježbališta na otvorenom,

– u sklopu prostorne cjeline oznake 40. planirana je izgradnja igrališta za mali nogomet, košarku, rukomet, odbojku, tenis, stolni tenis i trim staze.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i druge infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 24.

(1) Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, elektroničkog komunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi određeni su posebnim propisima.

(2) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i druge infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, uređaja i koridora, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora i nadležnih službi.

(3) Koridori komunalne infrastrukture planirani su unutar koridora postojećih i planiranih prometnica.

(4) Planiraju se zatvoreni kanali, okruglog presjeka, koji duž trase imaju odgovarajuće šahte – okna sa pokrovnom pločom na koju se ugrađuje lijevano-željezni poklopac, vidljiv na prometnoj površini sa istom kotom nivelete, kao prometnica.

(5) Detaljno određivanje trasa prometnica i druge infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom utvrdit će se projektnom dokumentacijom.

(6) Trasa kabela i vodova položenih u prometnicama i pješačkim površinama određena je načelno a točan položaj odrediti će se projektnom dokumentacijom.

(7) Priključenja građevina na javne komunalne mreže, moguće je uz suglasnost nadležnih službi, a sukladno propisima kojima je regulirano navedeno priključenje.

5.1. Uvjeti gradnje prometne i ostale mreže

Članak 25.

(1) Prometne površine i građevine namijenjene cestovnom prometu čine glavne ulice (GU 1 (GU III) i GU 2 (GU X)), sabirne ulice (SU 1, SU 2 (SU XI), SU 3 (SU XII) i SU 4) i ostale ulice (OU 1, OU 2, OU 3, OU 4, OU 5, OU 6, OU 7, OU 8, OU 9, OU 10, OU 11, OU 12, OU 13, OU 14 i OU 15), a prikazane su kartografskim prikazom broj 2.1. i kartografskim prikazom broj 2.2.

(2) Prikazanom mrežom prometnica obuhvaćene su sve planirane i postojeće prometnice.

5.1.1. Cestovna mreža

Članak 26.

(1) Tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju cestovne/ulične mreže određeni su sljedećim uvjetima:

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila glavne ulice (GU 1 (GU III)) sastoji se od četiri prometna traka širine 3,50 m, dva rubna traka širine 0,35 m i obostranog nogostupa širine 2,0 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila glavne ulice (GU 2 (GU X)) sastoji se od dva prometna traka širine 3,50 m i obostranog nogostupa širine 2,0 m i 1,60 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila sabirne ulice (SU 1) sastoji se od dva prometna traka širine 3,25 m, dva rubna traka širine 0,30 m, jednostrane biciklističke staze širine 2,0 m, obostranog drvoreda širine 3,0 m i obostranog nogostupa širine 1,60 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila sabirne ulice (SU 2 (SU XI)) sastoji se od dva prometna traka širine 3,25 m, jednostrane biciklističke staze širine 2,0 m, jednostranog drvoreda širine 3,0 m i obostranog nogostupa širine 2,0 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila sabirne ulice (SU 3 (SU XII)) sastoji se od dva prometna traka širine 3,25 m i obostranog nogostupa širine 1,60 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila sabirne ulice (SU 4) sastoji se od tri prometna traka širine 3,75 m i obostranog nogostupa širine 2,0 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila ostalih ulica (OU 2, OU 7, OU 9, OU 11, OU 12, OU 13 i OU 14) sastoji se od dva prometna traka širine 3,0 m i obostranog nogostupa širine 1,60 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila ostalih ulica (OU 5 i OU 6) sastoji se od dva prometna traka širine 2,75 m i obostranog nogostupa širine 1,60 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila ostalih ulica (OU 1, OU 4, OU 10 i OU 15) sastoji se od dva prometna traka širine 2,75 m i jednostranog nogostupa širine 1,60 m,

– najmanja dozvoljena širina poprečnog profila ostalih ulica koje su jednosmjerne (OU 3 i OU 8) sastoji se od jednog prometnog traka širine 3,5 (4,5) m i jednostranog nogostupa širine 1,60 m.

(2) Uzdužni nagib cesta određen je sukladno postojećim prostornim uvjetima.

(3) Poprečni nagib cesta iznosi od 2,5% do 4%.

(4) U koridorima prometnih površina predviđeno je polaganje vodova druge infrastrukture u funkciji sustava elektroničkog komunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode te elektroopskrbnih kabela i kabela javne rasvjete. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i druge infrastrukture obvezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su određeni odnosi s drugim infrastrukturnim građevinama, uređajima i/ili postrojenjima.

(5) Trase prometnica i ostale infrastrukture su načelne, a točan položaj odrediti će se projektnom dokumentacijom te je moguće projektiranje dodatnih lijevih i/ili desnih skretača, kružnih tokova, autobusnih stajališta i/ili sličnih zahvata, a ti zahvati se smatraju izmjenom planskog rješenja prometne mreže.

(6) Moguća je fazna izgradnja planiranih prometnica, na način da svaki zahvat predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu pri sukcesivnoj realizaciji prometne mreže.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 27.

(1) Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.

(2) Gradnja i uređenje parkirališnih i garažnih mjesta moguća je ovisno o vrsti i namjeni osnovne građevine za čije potrebe se grade.

(3) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za pojedine građevine uređuje se, u pravilu, na građevnoj čestici predmetne građevine.

(4) Minimalan broj parkirališnih mjesta određen je u Tablici 2. prikazanoj u Prilogu ove Odluke.

(5) U slučaju rekonstrukcije postojećih građevina kojom se povećava građevinska (bruto) površina do 15% nije potrebno osigurati nova parkirališna ili garažna mjesta.

(6) Garaže i garažno-parkirališna mjesta moraju se organizirati na pripadajućoj građevnoj čestici ili na za to određenoj čestici u neposrednoj blizini. Podzemna garaža može se izvesti i ispod javne pješačke i/ili prometne površine te javne parkovne površine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (najmanje 1,50 m) za sadnju bilja.

(7) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto istih dimenzijama istoj građevnoj čestici, odnosno na drugoj građevnoj čestici, a što se mora riješiti cjelovitim zahvatom u skladu s ovim odredbama.

Članak 28.

(1) Smještaj vozila na javnim površinama osigurava se u javnim garažama, a samo iznimno na otvorenom parkiralištu i uličnim parkiranjem.

(2) Javne garaže se mogu graditi na površinama pod javnim trgovima, javnim zelenim i rekreacijskim površinama označenima u kartografskom prikazu broj 4.3.

(3) Garaža mora imati osiguran pristup sa ceste/ulice koja ima elemente ostale ulice ili ulice višeg ranga.

(4) Dozvoljava se gradnja isključivo podzemne garaže, a ako se realizira i suterenska etaža garaže, istu je potrebno izvesti tako da vozila nisu vidljiva, te je poželjno ozelenjivanje pročelja.

(5) Broj podzemnih etaža garaže nije ograničen, već ovisi o mjerama sigurnosti od požara i slično.

(6) Građevina mora osiguravati zaštitu od buke i svjetlosti u odnosu na susjedne stambene površine i građevine.

(7) Prilikom dimenzioniranja parkirnih mjesta potrebno je svako parkirno mjesto proširiti za 0,25 m na strani gdje se uz parkirno mjesto nalazi zid ili stup.

(8) Na građevnim česticama glavnih gradskih i sabirnih ulica nije dozvoljeno uređenje parkirališnih mjesta.

(9) Nova javna parkirališta većih kapaciteta potrebno je projektirati i graditi kao tzv. “zelena parkirališta” s drvoredom u rasteru parkirališnih mjesta, zelenim pojasom s drvoredom ili slično u cilju postizanja povoljnog ekološkog učinka te zaštite vozila od sunca.

(10) Gradnja i uređenje javnih parkirališta dozvoljena je ovisno o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu interventnih vozila i slično.

(11) Najmanja dozvoljena veličina parkirališnog mjesta za osobno vozilo koje se parkira okomito i pod kutom od 30 i 45 stupnjeva iznosi 2,50 m x 5,0 m, a za osobno vozilo koje se parkira uzdužno iznosi 2,0 m x 5,50 m.

(12) Iznimno od odredbe iz stavka 11. ovoga članka, najmanja dozvoljena veličina parkirališnog mjesta za vozilo osobe smanjene pokretljivosti iznosi 3,70 x 5,0 m.

(13) Parkirališna mjesta za vozila osoba smanjene pokretljivosti moraju biti označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a potrebno ih je smjestiti najbliže prilazu, odnosno, izlazu na pješačke površine i ulazu u građevine.

(14) Na površini javnih parkirališta i javne garaže potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za vozila osoba smanjene pokretljivosti.

(15) Javna parkirališta i javnu garažu potrebno je opremiti punionicama za punjenje električnih automobila.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 29.

(1) Pješačke površine na području obuhvata Plana čine:

– glavna pješačka ulica,

– pješačke površine uz kolnike glavnih gradskih ulica,

– pješačke šetnice u sklopu zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina,

– pješačke šetnice položene okomito na kolne prometnice (stepeništa s odmorištima i promenadama.

(2) Glavna pješačka ulica je planirana kao kontinuirana pješačka komunikacija između javnih trgova unutar obuhvata Plana. Širina planirane glavne pješačke ulice iznosi 12,0 m, te se ista planira urediti sadnjom drveća i smještanjem klupa za odmor sa pratećom javnom rasvjetom i ostalom komunalnom opremom.

(3) Visina slobodnog profila prometnice ispod pješačkog mosta iznosi najmanje 4,50 m.

(4) Pješačke površine uz kolnike glavnih gradskih ulica potrebno je odvojiti od kolnika zelenim pojasom visokog zelenila čija najmanja širina iznosi 3,0 m ili niskog zelenila čija najmanja širina iznosi 2,0 m.

(5) Pješačke površine iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka planirane su kao dio mreže pješačkih komunikacija koje međusobno povezuju gradske zelene površine u sklopu i izvan građevinskog područja.

(6) Najmanja širina stepeništa iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka iznosi 6,0 m.

(7) Najmanja dozvoljena širina pješačke staze iznosi 1,60 m uz kolnike i 2,0 m za šetnice.

(8) Za popločavanje pješačkih površina potrebno je koristiti primjerene materijale (npr. tipske elemente za pješačke površine i slično) te predvidjeti posebnu rasvjetu u skladu sa standardima opremanja pješačkih površina.

(9) Na trgovima je dozvoljena gradnja jedne ili više montažnih građevina sukladno sljedećim uvjetima:

– najmanja dozvoljena udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 6,0 m,

– najmanje 60% oplošja građevine mora biti otvoreno ili oblikovano primjenom prozirnog materijala,

– najveća dozvoljena visina građevine iznosi 3,0 m.

(10) Površinu trgova je dozvoljeno koristiti za povremeno trgovanje na otvorenom (tržnica, sajam i sl.), uz uvjet osiguranja spremišta za pokretnu opremu unutar okolnih građevina ili podzemne garaže.

(11) Najveći dozvoljeni poprečni nagib trga iznosi 1,5%, a najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 5%.

(12) Najmanje 20% površine trga potrebno je hortikulturno urediti.

(13) Sve javne pješačke površine i prostori kojima se kreću pješaci moraju imati osigurane uvjete za nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s dječjim kolicima i slično.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 30.

(1) Ovim je Planom predviđena gradnja biciklističke staze/trake sukladno kartografskom prikazubroj 2.1.

(2) Gradnja i uređivanje biciklističkih staza/traka na ostalom području obuhvata Plana, moguća je na svim potezima gdje se očekuje intenzivan biciklistički promet, i to:

– kao posebne biciklističke staze – odvojeno od ulice,

– kao dio ulice, fizički odvojen od kolnika,

– kao prometnim znakom odvojeni dio kolnika ili pješačke staze.

(3) Smještaj i način uređenja biciklističkih staza (jednosmjerni ili dvosmjerni promet) odredit će se projektnom dokumentacijom u skladu s prostornim mogućnostima.

(4) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jednosmjerni promet iznosi 1,0 m, a za dvosmjerni promet iznosi 1,60 m.

5.1.5. Javni gradski prijevoz

Članak 31.

(1) Stajališta javnog gradskog prijevoza s ugibalištima na području obuhvata Plana moguće je planirati kao proširenje ceste uz kolnik ulice, zauzimajući pritom dio površina drugih planiranih namjena.

(2) Najveći dozvoljeni razmak između stajališta javnog gradskog prijevoza iznosi 600,0 m, a točna lokacija stajališta javnog gradskog prijevoza utvrdit će se projektnom dokumentacijom.

(3) Stajalište javnog gradskog prijevoza moguće je opremiti nadstrešnicom s pratećom urbanom opremom (informacijske table, klupe, koševi za smeće).

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 32.

(1) Trase elektroničke komunikacijske mreže određene su kartografskim prikazom broj 2.4. Prometna, elektronička komunikacijska i druga infrastrukturna mreža – Elektronička komunikacijska mreža, u mjerilu 1:1000.

(2) Gradnja i rekonstrukcija elektroničke komunikacijske mreže – elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme planira se podzemno uz gradnju dodatnih cijevi za buduće potrebe.

(3) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova treba odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatera gdje je to moguće.

(4) Elektronička komunikacijska infrastruktura planira se graditi kao distributivna kabelska kanalizacija koristeći PEHD ili PVC cijevi.

(5) Opremu za distribuciju signala elektroničkih komunikacija planirano je smjestiti unutar vanjskih montažnih ormarića- samostojećih uličnih kabineta.

(6) Elementi elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (ormari za smještaj komutacijske opreme, priključne točke, montažni betonski zdenci i slično) planiraju se postavljati na javne zelene i pješačke površine.

(7) Uređaj samostojećeg uličnog kabineta i ostale opreme potrebno je postaviti na način da ne ometaju kolni i pješački promet, te da ne smanjuju širine pješačkih staza ispod najmanje dozvoljenih dimenzija.

(8) Gradnjom nove infrastrukture i različitih vrsta građevina ili sadnjom nasada postojeća elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema ne smije biti oštećena i ometana te se mora osigurati pristup i nesmetano održavanje iste tijekom cijelog vijeka trajanja.

5.3. Uvjeti gradnje druge infrastrukturne mreže

Članak 33.

(1) Izgradnja mreže komunalne infrastrukture moguća je u sustavu izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih prometnica unutar obuhvata Plana. Planom je predviđena gradnja građevina i uređaja komunalne infrastrukture, a sukladno kartografskim prikazima 2.3. Elektroopskrbna mreža, 2.4. Elektronička komunikacijska mreža i 2.5. Vodoopskrba i odvodnja.

(2) Priključenja građevina na javne komunalne mreže moguće je uz suglasnost nadležnih službi, te sukladno Odluci o priključenju na komunalne vodne građevine na području Grada Rijeke, Opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga, kao i Zakonu o vodnim uslugama.

(3) Planom je predviđeno izmještanje odnosno ukidanje pojedine postojeće infrastrukturne mreže koja prolazi kroz građevinska zemljišta te se ista planira izmjestiti unutar parcela prometnica. Ukidanje odnosno izmještanje postojeće infrastrukture koja nije smještena unutar parcela prometnica vrši se po izgradnji nove, a sve sukladno uvjetima nadležnih službi.

(4) Ukoliko bi se tijekom izrade projektne dokumentacije za ogranke u obuhvatu Plana iznašla svrsi shodnija rješenja od prikazanih potrebno je dopustiti određena odstupanja u smislu duljine ogranka, položaja trase i slično.

(5) Prikaz trasa je načelan, u koridoru prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko-pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje, te ostalim čimbenicima, a iste će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije.

5.3.1. Energetika

Članak 34.

(1) Trase postojeće i planirane elektroopskrbne mreže načelno su određene kartografskim prikazom broj 2.3.

(2) Planirano je sedam novih trafostanica 20/0,4kV, tipa KTS ili DTS, udaljene 1,0 m od granice čestice i 2,0 m od kolnika. Lokacije su odabrane na osnovu pretpostavljenih površina prema planiranoj namjeni.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ukoliko postoji potreba za osiguravanjem veće vršne snage koja se ne može osigurati iz planiranih trafostanica, moguće je izgraditi nove trafostanice 20/0,4 kV kao samostojeće građevine ili ugradbene, unutar građevne čestice budućih korisnika.

(4) Elektroopskrbni vodovi naponskog nivoa 20 kV izvoditi će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica. Trase priključnih podzemnih 20 kV kabela vode se po javnim površinama. Iznimno, podzemnu elektroopskrbnu mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjene.

(5) Za napajanje potrošača na području predmetnog UPU-a potrebno je izgraditi:

– šest trafostanica 20/0,4kV unutar granica obuhvata Plana, te ih priključiti sistemom ulaz-izlaz na novu 10(20) kV mrežu predmetnog područja,

– kabelske 20 kV veze između planiranih trafostanica unutar zone,

– kabelski rasplet niskog napona na području UPU-a tipskim kabelima 1 kV.

(6) Gradnja i rekonstrukcija elektroopskrbnih objekata moguća je sukladno sljedećim uvjetima:

– građevna čestica predviđena za trafostanicu 20/0,4 kv mora biti minimalnih dimenzija 9×8 m za trafostanice instalirane snage 2x1000kVA. Trafostanice mogu biti tipa KTS ili DTS, udaljene 1m od granice čestice i 2m od kolnika,

– korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora kabela treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima,

– dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2 m,

– širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela,

– na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz pvc cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, SN),

– na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz pvc cijevi promjera 110

– uz 10(20) kv kabele u kabelskom rovu se polaže i PEHD cijev ø 50 mm za potrebe polaganja svjetlovodnog kabela,

– elektroopskrbni kabeli polažu se u nogostup prometnice, a iznimno i na drugim površinama, ako drukčije nije moguće. U ulicama u koje se polažu elektroopskrbni vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj instalacija; u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga strana za elektroničke komunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.

(7) Za napajanje planiranih objekata električnom energijom treba izgraditi dio petlje s kabelima od 20 kV, a kojima će se planirane trafostanice priključiti sistemom ulaz-izlaz na mrežu 20 kV.

(8) Postojeći 35 kV kabeli mogu se zamijeniti novim 35 kV kabelima po istoj trasi ili po novoj što bliže trasi postojeće.

(9) Kroz područje obuhvata Plana će prolaziti 20kV rasplet rekonstruirane TS 110/20kV Pehlin i trasa 20kV kabelskog voda od rekonstruirane TS 110/20kV Pehlin do zone Zagrebačke obale. Točne trase 20kV raspleta iz TS 110/20kV Pehlin i trasa 20kV kabela do Zagrebačke obale definirati će se projektnom dokumentacijom.

(10) Kroz područje obuhvata Plana prolaze 4 kabela od 20kV u nadležnosti HEP ODS-a. Prije bilo kakvih radova potrebno je od HEP ODS-a zatražiti obilježavanje kabela na terenu te sve radove u blizini tih kabela izvoditi ručno uz obavezno prisustvo djelatnika HEP ODS-a.

(11) Kroz područje obuhvata Plana prolazi 1 kabel od 35kV u nadležnosti HEP ODS-a u svrhu zaštite trase podzemnog kabela 35 kV, određena je širina zaštitnog koridora od 3,0 m, odnosno po 1,5 m lijevo i desno od osi trase kabela 35 kV. Prije bilo kakvih radova potrebno je od HEP ODS-a zatražiti obilježavanje kabela na terenu te sve radove u blizini tih kabela izvoditi ručno uz obavezno prisustvo djelatnika HEP ODS-a.

(12) Kroz zonu prolaze 3 kabelska voda od KB 110kV Pehlin-Turnić u nadležnosti Hrvatskog operatora prijenosnih sustava (HOPS), a označeni su u kartografskom prikazu broj 2.2. Prije bilo kakvih radova potrebno je od HOPS-a zatražiti obilježavanje kabela na terenu te sve radove u blizini tih kabela izvoditi ručno uz obavezno prisustvo djelatnika HOPS-a. Postojeći podzemni energetski kabel 110 kV, generalno je položen u kabelskom rovu na dubini od cca 120 – 150 cm. U svrhu zaštite trasa podzemnih kabela 110 kV, određena je širina zaštitnog koridora od 5,0 m, odnosno po 2,5 m lijevo i desno od osi trase kabela 110 kV, te u tom smislu u projektnoj dokumentaciji mora biti naznačena širina zaštitnog koridora. Za sve planirane zahvate, a koji ulaze unutar zaštitnog koridora potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane HOPS d.d.

(13) Kod situacija poprečnog križanja između kabela 110 kV i raznih drugih podzemnih instalacija kut križanja treba biti pod 90º, a njihova međusobna udaljenost po visini mora iznositi najmanje 50 cm (udaljenost između vrha odnosno dna infrastrukturnog objekta i donje odnosno gornje ivice betonskog zaštitnog elementa) pri čemu je 110 kV kabele potrebno postaviti u zaštitne cijevi ili betonske elemente radi mehaničke zaštite i dodatno zaštiti betonom. Potrebni promjer zaštitne cijevi mora se odrediti proračunom, tako da se osigura mogućnost nazivnog opterećenja kabela sa stanovišta zagrijavanja kabela. Kabel treba zatrpati kvarcnim pijeskom, a iznad pijeska postaviti zaštitne betonske ploče. Pri paralelnom vođenju raznih drugih podzemnih infrastrukturnih instalacija, iste položiti na najmanje dva metra (2 m) udaljenosti od postojećeg kabela 110 kV. Minimalne udaljenosti kod paralelnog vođenja i križanja VN kabela s ostalim infrastrukturnim instalacijama navedene su u Tablici 3. prikazanoj u Prilogu ove Odluke.

(14) Nije dozvoljeno zadiranje u kabelski rov (primjerice sadnja raslinja i drveća, postavljanje stupova javne rasvjete i sl.) postojećeg podzemnog 110 kV kabela i PEHD cijevi s optičkim kabelom, a isto tako niti bilo kakvo neovlašteno izmicanje 110 kV kabela.

(15) Područje koridora kabela ne smije biti područjem privremenog deponija bilo kakvog materijala nastalog iskopima prilikom gradnje namjeravanog zahvata.

(16) Bilo bi poželjno trafostanice graditi kao ugradbene, u nišama potpornih zidova i pokosa.

(17) Omogućava se izgradnja građevina i postrojenja za proizvodnju obnovljive energije na području Plana (sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje i sl.).

(18) Postrojenja se mogu graditi na zasebnoj čestici, na građevinama (krovovi i pročelja) i/ili kao prateći sadržaj na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu u svim namjenama u skladu s Odredbama koje se odnose na građevinu, odnosno uređenje građevne čestice i u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Ukoliko tehničke mogućnosti dozvoljavaju, moguće je višak proizvedene energije iz takvih sustava prodavati na tržištu.

5.3.2. Javna rasvjeta

Članak 35.

(1) Trase buduće niskonaponske mreže i javne rasvjete nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima.

(2) Napajanje i upravljanje, tip stupova i drugih rasvjetnih tijela te njihov razmještaj u prostoru potrebno je definirati projektnom dokumentacijom.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 36.

(1) Trase postojeće i planirane plinoopskrbne mreže prikazane su kartografskim prikazom broj 2.3. Elektroenergetska mreža.

(2) Razvodnu plinoopskrbnu mrežu potrebno je polagati podzemno na građevnim česticama prometnih površina i građevina.

(3) Plinoopskrbna mreža je prstenastog oblika srednjeg tlaka do 4 bara.

(4) Planom je predviđena gradnja nove korisničke mreže koja će se, u skladu s dinamikom gradnje gradskog područja, širiti postojećim i planiranim ulicama.

(5) Trase distributivne plinske mreže su načelne, a točan položaj će se utvrditi projektnom dokumentacijom.

(6) Distribucijske plinovode potrebno je polagati u sklopu zaštitnog zelenog pojasa uz prometnice, a iznimno se plinovodi mogu polagati ispod nogostupa, obostrano na dubini od 0,80 do 1,30 m.

(7) U pojasu širokom 3,0 m, odnosno 1,5 m sa svake strane osi razvodnog plinovoda zabranjena je gradnja i sadnja visokog zelenila (drvoredi).

(8) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, plinsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena, pod uvjetom da se do instalacija osigura neometani pristup te koridor najmanje širine 3,0 m.

(9) Priključke plinske mreže do novoplaniranih građevina potrebno je graditi podzemno.

5.3.4. Vodoopskrba

Članak 37.

(1) Vodoopskrbnu mrežu i mjesto priključka planiranih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno odredbama ove odluke i kartografskom prikazu 2.5. Vodoopskrba i odvodnja. Vodoopskrbna mreža planira se rekonstruirati i graditi za potrebe opskrbe sadržaja na području obuhvata sanitarnom vodom i za protupožarnu zaštitu.

(2) Prikazane trase postojeće i planirane vodoopskrbne mreže kao i planirane vodoopskrbne mreže na području aglomeracije su orijentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima.

(3) Trase novih cjevovoda potrebno je graditi na javnim površinama (u trupu ceste ili pješačkoj površini).

(4) Postojeći vodoopskrbni cjevovodi koji su položeni unutar zona namijenjenih za građenje, planira se njihovo prelaganje odnosno izmještanje u prometne površine te unutar pješačkih ulica i javnih trgova. Ista se neće staviti izvan funkcije ukoliko bi isto dovelo postojeće i buduće korisnike u nepovoljan položaj.

(5) Planira se presložiti postojeći transportni i opskrbni vodovod. Kroz daljnju razradu projektne dokumentacije, odredit će se tehnička i ekonomska opravdanost gradnje pojedinih dionica vodovoda i sanitarne kanalizacije.

(6) Izgradnju vodovodnog sustava planirane aglomeracije potrebno je planirati sukladno projektu čiji je naziv „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“.

(7) Vodoopskrbna mreža planira se rekonstruirati i graditi za potrebe opskrbe sadržaja na području obuhvata sanitarnom vodom i za protupožarnu zaštitu.

(8) Profili pojedinih cjevovoda odrediti će se prema hidrauličkom proračunu kroz daljnju razradu tehničke dokumentacije.

(9) Minimalni dozvoljeni tlak u mreži sa stanovišta protupožarnih propisa iznosi 2,5 bara dok je maksimalno preporučeni tlak kućne instalacije do 6,0 bara.

(10) Hidrostatski tlak u cijevi veći od 6,0 bara rješava se izvedbom reducir stanica u sklopu javne vodovodne mreže odnosno ugradnjom individualnih ventila za redukciju tlaka na internoj instalaciji korisnika usluge.

(11) Rješenje opskrbe vodom mora biti usklađeno s protupožarnom zaštitom s ciljem osiguranja potrebnih količina vode i tlaka u mreži i na požarnim hidrantima prema posebnim propisima.

(12) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenosti do 150m ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Profil javnog vodovoda predvidjeti u skladu s potrebama sanitarno-potrošne vode okolnih korisnika te prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(13) U naseljima sa slobodnostojećim obiteljskim građevinama udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta ne smije iznositi više od 300 m.

(14) Hidrantska mreža na području obuhvata plana mora biti izvedena u skladu s posebnim propisom i mjerama zaštite od požara. Hidranti se postavljaju na krajevima ogranaka radi ispiranja cjevovoda i u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(15) Posebne potrebe za količinom protupožarne vode dozvoljeno je osigurati i lokalno odnosno na pojedinačnim građevinama, izvedbom kompenzacijskih bazena, u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

(16) Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa. Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

(17) Pri projektiranju vodovodne mreže potrebno je pridržavati se Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga i važeće zakonske regulative.

(18) Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu, a sve u skladu s odredbama Općih uvjeta isporuke vodnih usluga nadležnog isporučitelja.

5.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Članak 38.

(1) Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i mjesto priključka novih građevina na istu potrebno je izvesti sukladno odredbama ove Odluke i kartografskom prikazu broj 2.5. Vodoopskrba i odvodnja, te važećim propisima koji uređuju područje upravljanja vodama i odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za područja koja se nalaze izvan zona zaštite izvorišta vode za piće.

(2) Prikazane trase postojeće i planirane odvodnje otpadnih voda, kao i planirane odvodnje otpadnih voda na području aglomeracije su orjentacijske i mogu se mijenjati radi prilagodbe projektne dokumentacije i usklađenja sa drugim infrastrukturnim sustavima.

(3) Trase novih cjevovoda potrebno je graditi na javnim površinama (u trupu ceste ili pješačkoj površini).

(4) Postojeći cjevovodi za odvodnju otpadnih voda koji su položeni unutar zona namijenjenih za građenje, planira se njihovo prelaganje odnosno izmještanje u prometne površine te unutar pješačkih ulica i javnih trgova kako bi se omogućio gravitacijski spoj budućih građevina na sustav javne sanitarne odvodnje. Ista se neće staviti izvan funkcije ukoliko vi isto dovelo postojeće i buduće korisnike u nepovoljan položaj. Kroz daljnju razradu projektne dokumentacije, odredit će se tehnička i ekonomska opravdanost gradnje pojedinih dionica sanitarne kanalizacije.

(5) Izgradnju sustava fekalne odvodnje planirane aglomeracije Rijeka potrebno je planirati sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka („Službene novine Primorsko goranske županije“ broj 14/23) te projektom „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ od javnog isporučitelja vodne usluge Komunalno društvo VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju Rijeka.

(6) Otpadne vode s područja aglomeracije Rijeka ispuštaju se u sustav javne odvodnje Rijeka te iste dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području grada Rijeke i ispuštaju putem podmorskog ispusta u more.

(7) Planira se razdjelni sustav odvodnje koji će omogućiti da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i (fekalne) otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora oborinske vode.

(8) Cjelokupni sustav odvodnje sanitarnih voda je planiran djelomično kao gravitacijski ili tlačni. U slučaju kada konfiguracija terena i visinski položaj korisnika sustava javne kanalizacije i pojedinih dijelova kolektora ne omogućavaju gravitacijsku odvodnju otpadnih voda prema uređaju za pročišćavanje, potrebno je u ovim dijelovima podsustava kanalizacije primijeniti lokalno podizanje otpadnih voda – tlačenjem preko crpnih stanica do slijedeće dionice glavnog gravitacijskog kolektorskog podsustava.

(9) Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvesti nepropusnim cijevima koje će se dimenzionirati u fazi izvedbe projektne dokumentacije.

(10) Ukoliko bi se tijekom izrade projektne dokumentacije za planirane ogranke obuhvaćene ovim Planom iznašlo svrsishodnije rješenje od prikazanog, potrebno je dopustiti određena odstupanja u smislu duljine ogranka, položaja trase, profila i slično.

(11) Kod polaganja cjevovoda odvodnje otpadnih voda paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

(12) Prilikom križanja s mrežom vodoopskrbe, cjevovode kanalizacije potrebno je vode voditi ispod cijevi vodoopskrbe.

(13) Crpne stanice mogu se graditi kao podzemne, poluukopane ili nadzemne te ih je oblikovanjem potrebno prilagoditi okolini. U kartografskim prikazima plana određene su načelne lokacije crpnih stanica, koje će se definirati u fazi izvedbe projektne dokumentacije.

(14) Kakvoća otpadne vode, odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje odnosno u prijemnik, trebaju biti u skladu s zakonskim propisima i drugim propisima donesenim na temelju zakona.

(15) Priključenje pojedinih objekata se izvodi na način da se izgradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu.

(16) Tehnološke otpadne vode upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda.

(17) Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje, otpadne se vode planiraju ispuštati u sabirnu ili septičku trokomornu jamu, odnosno preko odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u prijemnik, a sve u skladu s uvjetima važeće Odluke o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka i važeće Odluke o zonama zaštite izvorišta za piće.

(18) Gradnji građevina unutar područja gospodarske namjene – poslovne namjene i mješovite namjene – pretežito poslovne namjene ne može se pristupiti prije osiguranog priključka na sustav javne odvodnje otpadnih voda.

(19) Otpadne vode gospodarskih pogona koje ne odgovaraju važećim propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda moraju se predtretmanom u vlastitom sustavu ili uređajima dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav odvodnje otpadnih voda.

(20) Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka i Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu.

5.3.6. Oborinske vode

Članak 39.

(1) Za sustav oborinske kanalizacije predviđena je izgradnja i rekonstrukcija sustava prikupljanja oborinskih voda s javnih prometnih površina.

(2) Mrežu odvodnje oborinskih voda je potrebno dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji, uz korištenje odgovarajućeg povratnog perioda, a u ovisnosti o površini sa koje se odvodi voda.

(3) Oborinske otpadne vode se na građevnim česticama planiraju rješavati lokalno upuštanjem u teren putem upojnih građevina na slijedeći način:

– krovne vode se direktno upuštaju u teren putem upojnih građevina ili disperzijom u teren unutar građevinske čestice,

– za parkirne površine kapaciteta do tri parkirna mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda ovisno o lokalnim uvjetima,

– na parkirnim i manipulativnim površinama kapaciteta do petnaest vozila ili do 1000 m² površine parkirnog ili manipulativnog prostora moguće je oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru,

– na parkirnim i manipulativnim površinama kapaciteta većeg od petnaest vozila ili površine veće od 1000 m² potrebno je pročišćavanje otpadnih voda na taložniku – separatoru, prije upuštanja u teren putem upojnih bunara.

(4) Za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih, lokalnih, prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 40.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) su pretežno neizgrađeni prostor oblikovan radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i dr.) koje se uređuju pretežito kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim autohtonim zelenilom, na način da ne ometaju sigurnost odvijanja pješačkog prometa u smislu očuvanja preglednosti pješačkih površina.

(2) Površine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je zasaditi visokim i niskim raslinjem.

(3) Na površinama iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljena gradnja građevina osim gradnje potpornih zidova, nasipa, pješačkih staza, retencija i slično.

Članak 41.

(1) Javni park (Z1) je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativnih, estetskih i rekreativnih površina.

(2) U podzemnom dijelu javnih parkova (Z1) dozvoljava se izgradnja javnih garaža.

(3) Na najmanje 40% površine namijenjene uređenju javnog parka potrebno je zasaditi visoko zelenilo, a na preostaloj površini od 60% dozvoljeno je saditi nisko raslinje, travnjake i cvjetnjake te urediti pješačke površine (pješačke staze, trgovi, odmorišta), površine za rastrčavanje pasa, otvorena igrališta, vježbališta na otvorenom, dječja igrališta i urbane vrtove (povrtnjak, voćnjak, cvijetnjak i slično).

(4) Najveća dozvoljena ukupna površina za uređenje urbanih vrtova ne smije prelaziti 20% površine javnog parka.

(5) Javni park dozvoljeno je urediti kao tematski park (botanički, memorijalni, ambijentalni, adrenalinski i slično).

(6) Javni park nije dozvoljeno ograditi osim u sljedećim slučajevima:

– dio javnog parka namijenjenog za rastrčavanje pasa potrebno je ograditi ogradom najmanje visine od 1,50 m te označiti posebnim režimom korištenja te

– dio javnog parka na kojem je planirana gradnja otvorenih športsko-rekreacijskih građevina namijenjenih za igru loptom potrebno je ograditi transparentnom ogradom najmanje visine 3,0 m.

(7) Glavne pješačke površine i ulaze potrebno je opremiti ekološkom javnom rasvjetom koja osvjetljava samo hodnu površinu.

(8) U sklopu javnog parka je dozvoljeno uređenje dječjeg igrališta namijenjenog igri i razonodi djece i mladih te uređenje pješačkih staza i odmorišta.

(9) Najmanja dozvoljena površina za uređenje dječjeg igrališta iznosi:

– 50 m² za djecu do 3 godine starosti,

– 250 m² za djecu od 3 do 6 godina starosti,

– 500 m² za djecu od 6 godina starosti i više.

(10) Dječje igralište za djecu do 6 godina starosti potrebno je ograditi čvrstom ogradom visine najmanje 0,80 m, a podne površine ispod dječjih sprava moraju biti od elastičnih materijala.

7. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti, kulturno-povijesnih cjelina i građevina te ambijentalnih vrijednosti

Članak 42.

(1) Ambijentalne vrijednosti područja čuvaju se povoljnim odnosom uređenog i ozelenjenog prostora.

(2) Javne zelene površine potrebno je ozeleniti visokim ili niskim zelenilom mediteranskog obilježja.

8. Postupanje s otpadom

Članak 43.

(1) Korisni dio otpada planira se odvojeno prikupljati putem tipiziranih posuda, odnosno spremnika za otpad postavljenih na okućnicama ili u sklopu građevina za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr. papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET ambalaža, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije, organski i biološki otpad i slično).

(2) Spremnike za otpad iz stavka 1. ovoga članka potrebno je smjestiti u odgovarajuće prostore u sklopu građevine i/ili površine na kojima neće ometati pješački promet i promet na manipulativnim površinama građevne čestice, a površinu na koju se postavlja spremnik potrebno je ograditi tamponom zelenila, neprovidnom ogradom ili slično.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Članak 44.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na zaštitu sastavnica okoliša i zaštitu od utjecaja opterećenja na okoliš i uključuju zaštitu tla, zaštitu zraka, zaštitu voda, zaštitu od buke i zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, zaštitu od elektromagnetskog zračenja, a provode se sukladno propisima kojima se uređuju područje zaštite okoliša i odgovarajućim provedbenim propisima.

(2) Izgradnjom i oblikovanjem prostora, moguće je negativno utjecati na okoliš, što je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na minimum, a primijenjeni su u ovom rješenju infrastrukture. U tom kontekstu poduzete su sljedeće mjere:

– usvojen je razdijelni sistem kanalizacije, koji je siguran,

– ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije,

– usvojen zatvoreni sistem odvodnje kanalizacije,

– osigurana kvalitetna vodoopskrba planiranog prostora.

(3) Svojom brojnošću i samom činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim dijelovima zone plana, elektroopskrbni objekti automatski negativno doprinose općem korištenju i oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati, već ih je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je primijenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućem opsegu.

(4) U tom kontekstu mogu se navesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš:

– niti jedan od postojećih i planiranih elektroopskrbnih objekata na ovome području nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora,

– primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova NN (1kV) višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošača, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš,

– primjenom kabelskih razvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira,

– trafostanicu gradskog tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.),

– sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini,

– koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika elektroničke komunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje,

– gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a ostale nosivosti 150 kN,

– osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti usklađena sa odredbama iz pozitivnih zakona i propisa.

9.1. Mjere zaštite tla

Članak 45.

Zaštita tla planira se kako slijedi:

– izvedbom iskopa tijekom gradnje građevina na način da se sačuva gornji, biološko aktivni sloj tla i iskoristi za hortikulturno uređenje površina,

– korištenjem materijala iz građevinskog iskopa za radove nasipavanja na istom području,

– uređenjem površina za odlaganje i sakupljanje otpada te onemogućavanjem nastanka »divljih« odlagališta otpada,

– sprečavanjem ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u tlo.

9.2. Mjere zaštite zraka

Članak 46.

Zaštita zraka planira se kako slijedi:

– upotrebom plina kao energenta,

– postavom sunčanih kolektora, fotonaponskih modula i sličnih elemenata za korištenje alternativnih izvora energije,

– opremljenošću, korištenjem i održavanjem stacionarnih izvora onečišćenja zraka i na taj način onemogućavanjem ispuštanja tvari iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti emisije utvrđenih propisima,

– održavanjem javnih površina redovitim čišćenjem,

– uređenjem zaštitnih zelenih površina i drvoreda uz prometnice,

– očuvanjem postojećih i uređenjem novih zelenih površina.

9.3. Mjere zaštite vode

Članak 47.

(1) Zaštita voda planira se u skladu s odredbama Zakona o vodama i drugih važećih propisa.

(2) Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u Bakarskom zaljevu(“Službene novine Primorsko‐goranske županije” broj 35/12 i 31/13) područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite izvora vode za piće.

9.4. Mjere zaštite od buke

Članak 48.

(1) Na području obuhvata Plana, dopuštena razina buke mora biti sukladna planiranoj namjeni prostora.

(2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, razina buke za glavnu ulicu može iznositi 65 Db za dan i 50 Db za noć.

(3) Mjere zaštite od buke planiraju se kako slijedi:

– prilikom projektiranja glavnih i sabirnih ulica, potrebno je izraditi kartu buke cestovnog prometa te u projektnu dokumentaciju ugraditi mjere zaštite na izvoru i putevima buke, a u svrhu zaštite stambenih i stambeno-poslovnih građevina koje se grade uz navedene ceste,

– prilikom gradnje prometnih površina i građevina nije dozvoljeno postavljanje naprava koje stvaraju buku iznad dopuštene razine,

– rekonstrukciju postojećih prometnih površina i građevina potrebno je izvesti tako da se razina buke smanji na dopuštenu razinu,

– prilikom projektiranja građevina, u oblikovanju i izboru materijala, potrebno je primjenjivati oblikovne strukture i materijale koji smanjuju razinu buke,

– postavljanje izvora buke koji se povremeno koriste ili se trajno postavljaju na otvorenom prostoru te na zidovima i krovovima građevina (klima uređaji, rashladne vitrine, zvučnici, TV i radioprijemnici i slično), dozvoljeno je uz dokaz o mjerama zaštite kojima se osigurava da buka neće prelaziti dopuštenu razinu,

– širenje buke izvan ugostiteljskih prostora potrebno je spriječiti kontroliranim korištenjem zvučnih uređaja i akustičkom izolacijom prostorija.

9.5. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja

Članak 49.

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja planira se kako slijedi:

– upotrebom ekološke rasvjete, odnosno sustava uređaja projektiranih na način da omogućavaju najviše sigurnosne standarde zaštite od svjetlosnog zagađenja,

– upotrebom ekološki prihvatljivih, zasjenjenih svjetiljki za sustav javne rasvjete,

– postavljanjem svjetiljki javne rasvjete na način da ne dolazi do štetnih isijavanja svjetlosti prema nebu, susjednim građevinama i površinama.

9.6. Mjere zaštite od elektromagnetskog zračenja

Članak 50.

(1) Na području obuhvata Plana stacionarni izvori elektromagnetskog zračenja su kabelski (podzemni) dalekovod 3×110 kV i trafostanice.

(2) Širine zaštitnih koridora za zaštitu od elektromagnetskog zračenja iznose:

– 5,0 m (2,5+2,5 od osi) za kabel 110 Kv,

– 3,0 m (1,5+1,5 od osi) za kabel 30 kV,

– 2,0 m za trafostanice.

(3) Unutar zaštitnih koridora nije dozvoljeno graditi stambene građevine, građevine društvenih djelatnosti i dječja igrališta.

(4) U slučaju da je postojeća građevina izložena elektromagnetskom zračenju koje je veće od propisanih vrijednosti, isto je potrebno svesti na propisanu razinu rekonstrukcijom izvora elektromagnetskog zračenja ili drugim mjerama smanjenja utjecaja elektromagnetskog zračenja.

10. Mjere posebne zaštite

Članak 51.

Mjere posebne zaštite obuhvaćaju mjere zaštite od prirodnih opasnosti i to: mjere zaštite od potresa, mjere zaštite od štetnog djelovanja voda i mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka, osobito onih koji pripadaju kategoriji ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine i poledica) te mjere posebne zaštite od tehničko- tehnoloških opasnosti koje uključuju mjere zaštite od požara, mjere zaštite u gospodarskim objektima, mjere zaštite u prometu pri prijevozu opasnih tvari te mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti.

10.1. Mjere zaštite od požara

Članak 52.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno propisima koji reguliraju područje zaštite od požara.

(2) Gradnja i rekonstrukcija građevina planirana je na način da se poduzmu odgovarajuće preventivne mjere ukoliko se povećava ukupno postojeće požarno opterećenje objekta, odnosno zone kao cjeline.

(3) Unutar građevina je potrebno predvidjeti potrebnu protupožarnu zaštitu sukladno propisima i predvidjeti za to potrebnu opremu.

(4) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Propisani međusobni razmak građevina onemogućuje širenje požara, a ukoliko se ne množe postići minimalna propisana udaljenost, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(5) Kod projektiranja prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja.

(6) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezna je izgradnja hidrantske mreže.

(7) Do svih građevina potrebno je osigurati vatrogasni pristup sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(8) Prilikom projektiranja i gradnje javne garaže te garaža stambenih građevina i građevina društvenih djelatnosti, zbog nedostatka domaćih propisa, potrebno je primijeniti austrijske norme TRVB N106, OIB smjernicu 2.2.

(9) Kod projektiranja i gradnje garaže građevine za obavljanje trgovačke djelatnosti, zbog nedostatka domaćih propisa, potrebno je primjenjivati austrijske smjernice TRVB N138 i TRVB N139.

(10) Pri projektiranju i gradnji građevina potrebno je predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

10.2. Mjere civilne zaštite

Članak 53.

(1) Sirene za javno uzbunjivanje građana moguće je postaviti u blizini ili u sklopu javnih i društvenih građevina.

(2) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi u kojima zbog buke ili drugog razloga nije moguće čuti znakove za uzbunjivanje dane putem sirene ili drugog medija sustava za uzbunjivanje (osobito planirane građevine trgovačkog i sportsko-rekreacijskog centra) moraju imati uspostavljen vlastiti sustav uzbunjivanja građana preko razglasnih uređaja.

10.3. Mjere zaštite od potresa

Članak 54.

(1) Na području obuhvata Plana može se očekivati potres jačine veće od 7^o seizmičnosti MCS ljestvice.

(2) Vrijednosti prema kojima stupanj seizmičnosti iznosi 7, a koeficijent seizmičnosti iznosi 0,020, 0,025 i 0,030, mjerodavne su do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije.

(3) Planirane građevine moraju se projektirati u skladu s važećom tehničkom regulativom koja određuje uvjete za potresna područja. Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje potrebnih dozvola ili rješenja o uvjetima građenja treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine sukladno važećim zakonima, propisima i normama.

(4) Od urbanističkih mjera u svrhu efikasne zaštite od potresa, potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Plana uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja večih stambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese.

(5) Pri projektiranju valja poštovati postojeće tehničke propise (Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora). Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske puteve i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

(6) Infrastrukturne građevine, a osobito hidrotehničke, energetske, elektroničke komunikacijske, te cestovne građevine potrebno je projektirati, graditi i rekonstruirati na način da izdrže najveći stupanj potresa.

(7) Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.

10.4. Mjere sklanjanja ljudi

Članak 55.

(1) Tehničkom dokumentacijom za gradnju građevina čija je visina veća od 12,0 m, potrebno je dokazati da je konstrukcija građevine otporna na rušenje od potresa te da u slučaju rušenja, građevina neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama, a Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija treba izrađivati u skladu s HRN EN 1998- 1:2011/NA:2011, Eurokod 8, čija će primjena osigurati gradnju primjereno seizmički otpornih građevina.

(2) Unutar podzemnih dijelova građevina, potrebno je predvidjeti mogućnost brze prilagodbe planiranog prostora u prostor za sklanjanje ljudi (tzv. dopunsko sklonište).

(3) Korisnicima obiteljskih stambenih građevina sklanjanje je osigurano u najbližim skloništima ili drugim objektima za zaštitu.

(4) Dopunska skloništa iz stavka 3. ovoga članka moraju imati otpornost na natpritisak udarnog vala od najmanje 50 kPa.

(5) Površine za evakuaciju ljudi treba planirati na pješačkim i javnim zelenim površinama

(6) Postojeće i planirane cestovne i pješačke komunikacije predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi.

10.5. Mjere zaštite od suše, toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena, jakog vjetra, klizišta, tuče, snježnih oborina te poledice

Članak 56.

(1) Mjere zaštite od toplinskog vala uključuju projektiranje konstrukcija s odgovarajućom toplinskom zaštitom.

(2) Mjere zaštite od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra uključuju projektiranje konstrukcija, osobito krovnih konstrukcija i pokrova sukladno propisima s otpornošću na utjecaje vjetra te sadnju visokog zelenila.

(3) Mjere zaštite od klizišta uključuju projektiranje na temelju rezultata geotehničkih analiza i ojačanje nedovoljno nosivih tala, sve sukladno propisima i standardima proračuna nosivih konstrukcija.

(4) Mjere zaštite od snježnih oborina uključuju planiranje širine prometnica koje omogućuje efikasno čišćenje snijega i sustav oborinske odvodnje koji može prihvatiti količine nastale otapanjem snijega.

(5) Mjere zaštite od poledice uključuju efikasnu površinsku odvodnju oborinskih voda s prometnih i drugih javnih površina.

10.6. Mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti

Članak 57.

Mjere zaštite od epidemiološke i sanitarne opasnosti propisane su planiranjem sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje sukladno propisanom standardu te zbrinjavanjem otpada na propisani način.

11. Mjere provedbe plana

Članak 58.

(1) Nove građevine mogu se graditi na uređenom zemljištu.

(2) Parcelacija prometne površine temeljem odgovarajućeg akta i ishođena građevinska dozvola za prometnicu, preduvjet je za utvrđivanje građevne čestice koja neposredno graniči s tom prometnom površinom.

(3) Građevna čestica/prostorna cjelina mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu izgrađenu sukladno odredbama ove Odluke, propisan broj parkirališnih/garažnih mjesta i priključak na sustave elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

(4) Unutar građevne čestice prometne površine (ulice, kolno-pristupnog puta i pješačke staze) moraju biti smješteni svi sastavni dijelovi građevine uključujući potporne zidove s temeljima te objekti za odvodnju oborinskih voda i druga infrastrukturna mreža.

(5) Dozvoljava se usklađenje granice građevne čestice iz stavka 4. ovoga članka sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine i optimalnom tehničkom rješenju prometne površine i druge infrastrukture, kada to ne remeti provedbu koncepcije.

(6) Sve zahvate na pojedinoj građevnoj čestici/prostornoj cjelini dozvoljeno je izvoditi fazno i/ili u etapama.

(7) Položaj i vanjski gabariti građevina prikazani na presjecima u kartografskom prikazu 4.3. Način i uvjeti gradnje – Uvjeti gradnje nisu obvezujući, nego su prikazani samo načelno.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Članak 60.

Izvornici Plana čuvaju se u Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Rijeke, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko‐goranske županije i Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Članak 61.

Tekstualni i grafički dijelovi te obrazloženje Plana iz članka 5. ove Odluke, koji čine sastavni dio Odluke, nisu predmetom objave.

Članak 62.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Grada Rijeke“.

KLASA: 024-01/24-01/114

URBROJ: 2170-1-01-00-24-3

Rijeka, 24. listopada 2024.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednica

Gradskog vijeća

Ana Trošelj, v. r.

PRILOG

Tablica 1.

* U izračun građevinske bruto površine (GBP) i koeficijenta iskorištenosti, osim podzemnih i potpuno ukopanih suterenskih garažnih prostora, ne ulaze niti pomoćni i servisni prostori smješteni u podzemnim i potpuno ukopanim dijelovima suterenskih etaža.

* Za ostale namjene koje nisu navedene u gornjoj tablici, broj parkirališnih mjesta određuje se sukladno članku 156. GUP-a.

* U neto razvijenu površinu stana koja je navedena u gornjoj tablici, ne računaju se površine otvorenih dijelova stana (loggia, balkon, terasa, otvoreno stubište i slično) i izdvojenih pomoćnih dijelova stana (drvarnica, garaža, spremište i slično).

* U neto razvijenu površinu javnih i društvenih građevina ne računaju se površine arhiva, te svih vrsta servisnih i pomoćnih prostorija i komunikacija.

* Za građevinu javne i društvene namjene – upravne, broj parkirališnih mjesta određuje se kao za građevine uredske namjene.

Ako toplovod u neposrednoj blizini uzrokuje povećanje temperature tla za 10˚C ili postoji vjerojatnost dodatnog zagrijavanja kabela, potrebno je provesti mjere smanjenja utjecaja
Pod kabelskom kanalizacijom misli se na polaganje kabela u zaštitnu PE ili PVC cijev ubetoniranu u armirano betonskom