Godina X – broj 14.
Na temelju članka 8. Odluke o komunalnom redu (“Službene novine Grada Rijeke” broj 4/19 i 21/19), članka 5. Odluke o korištenju površina javne namjene i nekretnina u vlasništvu Grada Rijeke za postavu privremenih objekata, reklamnih i oglasnih predmeta te druge opreme i uređaja (“Službene novine Grada Rijeke” broj 7/19) i članka 46. Statuta Grada Rijeke (“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 24/09, 11/10 i 5/13 i “Službene novine Grada Rijeke” broj 7/14, 12/17, 9/18, 11/18-pročišćeni tekst, 2/20 i 3/21) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 28. rujna 2023. godine, donijelo je
PRAVILNIK
o uvjetima i postupku za postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta, ugostiteljskih terasa te druge opreme i uređaja na području Grada Rijeke
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju vrste, sadržaj i oblikovanje reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta, ugostiteljskih terasa te druge opreme i uređaja
Ovim se Pravilnikom određuju i zone, uvjeti te postupak za njihovo postavljanje na području grada Rijeke (u daljnjem tekstu: Grad).
Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. reklamiranje je predstavljanje i opisivanje nekog proizvoda, usluge ili djelatnosti,
2. oglašavanje je isticanje i davanje informacija o nekoj manifestaciji, događaju ili slično,
3. reklamiranje vlastite djelatnosti je dodatno isticanje naziva tvrtke i drugih podataka vezanih za obavljanje djelatnosti,
4. komercijalno reklamiranje i oglašavanje je reklamiranje odnosno oglašavanje proizvoda, usluge ili djelatnosti koje za pojedine naručitelje obavljaju osobe registrirane za tu djelatnost,
5. neaktivno pročelje stambene i druge građevine je pročelje koje nema nikakvih otvora,
6. riječko-plava boja je plava boja određenog tona, u RAL paleti boja označena brojem 5015,
7. zona raskrižja je zona definirana udaljenošću od 25,0 m od sjecišta cesta koje čine raskrižje i udaljenošću od 10,0 m od ruba kolnika istih cesta,
8. pojam površine javne namjene određen je odlukom kojom se uređuje komunalni red na području Grada,
9. javno – prometna površina je cesta, nogostup, pješačka staza, pješačka zona (površina), trg, prolaz, javne stube, most, podvožnjak, nadvožnjak, pothodnik, nadhodnik, tunel, javno parkiralište, stajalište javnog gradskog prijevoza i slične površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi, bez vremenskog ograničenja, na način i pod uvjetima utvrđenim drugim aktima Grada,
10. berma preglednosti je prostor na unutrašnjoj strani ceste koji osigurava potrebnu vidljivost ili preglednost za sigurno obavljanje prometnih radnji za sve sudionike u prometu.
II. ZONE ZA POSTAVLJANJE REKLAMNIH I OGLASNIH PREDMETA, PRIVREMENIH OBJEKATA I PREDMETA, UGOSTITELJSKIH TERASA I DRUGE OPREME I UREĐAJA NA PODRUČJU GRADA
Članak 3.
Zone za postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta, ugostiteljskih terasa i druge opreme i uređaja na području grada, utvrđuju se kako slijedi:
1. Zonu A čine područje Centra grada, Trsat, Bulevard i Pećine kako slijedi:
Na zapadu granica zone A započinje od raskrižja parka Mlaka s ulicom Podmurvice, teče stubama iznad parka Mlaka, nastavlja Ulicom Vitomira Širole Paje do Vukovarske ulice gdje se spušta do Ulice Josipa Završnika te se po ulici Potok penje do raskrižja iznad Ulice 1. maja, zatim sjevernim dijelom Tizianove ulice do k.br. 22c i sjevernim dijelom Baštianove ulice do Volčićevog trga, gdje obuhvaća crkvu sv. Romualda i Svih Svetih, a kod k.br.60 ulazi u Ulicu Ante Kovačića do k.br.14 nakon kojeg se padinama spušta na Riječku zaobilaznicu te prema istoku nastavlja do ispod Trsata gdje se spaja na Partizanski put kod k.br. 11 te po Partizanskom putu kreće na istok, spušta se do Osnovne škole Trsat nastavlja Ulicom Slavka Krautzeka na istok do Trsatskog groblja, koje ostaje izvan granice zone A. U nastavku granica obuhvaća cjelinu Parka heroja osim zgrada, nastavlja Šetalištem Joakima Rakovca te se Šetalištem Ivana Gorana Kovačića spušta po Bulevardu do k.br.30, gdje se po Gimnazijskim stubama spušta do Strossmayerove ulice. Tu se granica penje do Ulice Janka Polić Kamova koju prati do Plumbuma i obuhvaća Park Nike Katunara te se strmo spušta na morsku obalu ispred plaže Grčevo obuhvativši sve kuće u zoni. U nastavku je granica položena obalom od k.br.24 Šetališta XIII. divizije, Ulicom Slavka Cindrića spušta se do Mrtvog kanala, gdje Grobničkom rivom obuhvaća Ružićev gat, Sušački lukobran, Senjsko pristanište, Riječki lukobran, Rivu Boduli, Gat Karoline Riječke, Adamićev gat i Istarsko pristanište, Trg Žabicu te nastavlja na zapad južnim dijelom Krešimirove ulice, Trgom kralja Tomislava k.br. 1 te dolazi do početne točke na Mlaki.
Unutar Zone A utvrđuju se posebna područja Stari grad, Korzo, Trsat i Riva-kazalište i to:
1.1. Područje Stari grad – obuhvaća područje registrirane cjeline Stari grad. Granica zone ide istočnom stranom Trga 128. brigade hrvatske vojske, do stepeništa u Ulici Frana Supila te njenom zapadnom stranom do Ulice Žrtava fašizma. Granica se nastavlja prema jugoistoku južnom stranom Ulice žrtava fašizma do Ulice Fiumara, ide zapadnom stranom Fiumare do Trga bana Jelačića, te nastavlja sjevernom stranom Ulice Ante Starčevića i sjevernom stranom Korza do Trga 128. brigade hrvatske vojske,
1.2. Područje Korzo – obuhvaća Ulicu Pavla Rittera Vitezovića do granice sa Ulicom Žrtava fašizma, Trg bana Jelačića Ribarske ulice, Ulicu Ante Starčevića do granice sa Ulicom Sokol kula i Scarpinom ulicom, Korzo, Bazarigov prolaz i Poštanski prolaz do granice sa Adamićevom ulicom, te Trg Republike Hrvatske, Trg 128. brigade hrvatske vojske do sjevernog ruba sa Ulicom Stube crvenog križa, istočno do Ulice Dolac na zapadu do Trga Riječke rezolucije, Trg 111. brigade hrvatske vojske do granice sa Ulicom Riva, Gnambovu ulicu do granice sa Adamićevom ulicom i Jadranski trg.
1.3. Područje Trsat – na zapadu granica prolazi ispod Trsatske čitaonice do ispod crkve Sv. Jurja obuhvaćajući Trsatsku gradinu s parkom do Partizanskog puta k.br. 11. dalje do Osnovne škole Trsat te po dvorištu crkve Sv. Jurja dolazi na početnu točku kod Trsatske čitaonice.
1.4. Područje Riva-kazalište – obuhvaćeno je sjevernom stranom Ulice Riva, Istarskim pristaništem, Adamićevim gatom, Gatom Karoline Riječke, zapadnom stranom Ulice Riva Boduli, Wenzelovom ulicom do obalnog ruba na istočnoj strani, sjevernom stranom Ulice Ivana Zajca, te u cijelosti ulicama Verdieva, Zagrebačka, Matačićeva, Vatroslava Lisinskog, Trninina i Demetrova.
2. Zona B – obuhvaća područje grada od granica zone A do administrativnih granica područja Grada.
Grafički prilog (Prilog 1.) sadrži Kartu 1. koja prikazuje Zonu A iz stavka 1. ovoga članka, a nalazi se u privitku i čini sastavni dio ovoga Pravilnika.
III. REKLAMNI I OGLASNI PREDMETI
Članak 4.
Reklamni predmeti u smislu ovoga Pravilnika jesu: reklamni uređaj, transparent, reklamna zastava, reklamni naziv, reklamni logo, reklamna folija, skupni reklamni predmet, reklamni pano, slobodnostojeći sandwich reklamni pano, reklamna tenda, reklamni ormarić, reklamni stup, reklama na zaštitnoj ogradi gradilišta i reklamna poruka na zaštitnom platnu građevinske skele.
Oglasni predmeti u smislu ovoga Pravilnika jesu: oglasni pano, okrugli oglasni stup i oglasni ormarić.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na predmete iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se i na ostale predmete čija je svrha reklamiranje i oglašavanje.
Članak 5.
Reklamni i oglasni predmeti su predmeti čija površina služi isticanju reklamnih i/ili oglasnih poruka i natpisa.
Reklamna i oglasna površina je površina za isticanje reklamnih i/ili oglasnih poruka i natpisa na reklamnom i oglasnom predmetu.
Reklamni i oglasni predmeti mogu biti:
– samostojeći,
– viseći,
– plošni i
– konzolni.
Reklamnu i oglasnu površinu koja ne sadržI reklamu/oglas potrebno je prekriti materijalom bijele boje.
Reklamni predmeti koji, sukladno odredbama ovoga Pravilnika, mogu biti osvijetljeni moraju imati osvjetljenje koje je ujednačeno, stalnog intenziteta i u skladu s posebnim propisima kojima se osigurava zaštita od svjetlosnog onečišćenja.
IV. Opći uvjeti za postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta
Članak 6.
Na području Grada, postavljanje reklamnog ili oglasnog predmeta dozvoljeno je na površini:
– na kojoj načinom postavljanja, dimenzijama, oblikom ili izgledom nije ugrožena sigurnost sudionika u prometu i održavanje cesta i
– koja predstavlja neaktivno pročelje stambene i druge građevine ako se radi o komercijalnom reklamiranju/oglašavanju.
Reklamni i oglasni predmeti mogu se postaviti pod uvjetom da širina slobodnog pješačkog prolaza nakon postavljanja iznosi najmanje:
– u zoni A – 2,0 m,
– izuzetno od odredbe podstavka 1. ovoga stavka, na području Korzo, Trsat i Stari grad – 4,0 m,
– u zoni B – 1,60 m.
Na građevini koja se štiti kao pojedinačno kulturno dobro postavljanje reklamnog ili oglasnog predmeta dopušteno je isključivo uz prethodno odobrenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci (u daljnjem tekstu: Konzervatorski odjel).
Na javnim cestama i zaštitnom pojasu uz javne ceste kojima upravlja pravna osoba, odnosno koncesionar, reklamni i oglasni predmeti mogu se postaviti samo uz prethodnu suglasnost pravne osobe koja upravlja javnom cestom.
Članak 7.
U zoni raskrižja i stajališta javnog gradskog prijevoza, na površini između pješačkih prijelaza te u zelenom razdjelnom pojasu nerazvrstane ceste, kao i na prometnim građevinama (most, podvožnjak, nadvožnjak i slično) nije dozvoljeno postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je postavljanje reklamnih naziva, reklamnih loga i reklamnih tendi na pročelju građevine unutar zone raskrižja.
Reklamne i oglasne predmete dozvoljeno je postaviti na udaljenosti od najmanje 10,0 m od zona, površina i građevina iz stavka 1. ovoga članka.
Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, reklamne i oglasne predmete koji se postavljaju na stup javne rasvjete dozvoljeno je postaviti neposredno izvan zone raskrižja.
Reklamne i oglasne predmete tipa Big Board i slične koji se postavljaju na stupove, a čija površina je veća od 12,0 m2 dozvoljeno je postaviti na udaljenosti od najmanje 10,0 m od ruba kolnika ceste.
Reklamne i oglasne predmete koji se postavljaju okomito na os ceste potrebno je postaviti izvan zone raskrižja, a u skladu s izračunom berme preglednosti, izvan zone stajališta za vozila javnog prijevoza, a u duljini linije preglednosti, kao i na udaljenosti od najmanje 10,0 m prije i 10,0 m poslije zone raskrižja.
Ispred postojećeg prometnog znaka dozvoljava se postavljanje reklamnih predmeta na udaljenosti od najmanje 25,0 m, a iza prometnog znaka na udaljenosti od najmanje 20,0 m, gledajući u smjeru kretanja prometa.
Ispred stajališta javnoga gradskog prijevoza dozvoljava se postavljanje reklamnih predmeta na nogostupu na udaljenosti od najmanje 20,0 m od ruba stajališta, a iza stajališta javnog gradskog prijevoza na udaljenosti od najmanje 8,0 m od stajališta, gledajući u smjeru kretanja prometa.
Unutar drvoreda dozvoljava se postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta površine manje od 2,0 m2.
Vrste reklamnih predmeta i posebni uvjeti za njihovo postavljanje
Reklamni uređaj
Članak 8.
Reklamni uređaj može biti svaki reklamni predmet koji na mehanički (Prisma vision, Trivision, Big board, znak/logo okomit na pročelje i slično) ili elektronski (display i slično) način prikazuje izmjenjive reklamne poruke.
Napajanje električnom energijom reklamnog uređaja iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti vidljivo niti prekriveno vidljivom zaštitnom kanalicom.
Transparent
Članak 9.
Transparent je predmet za reklamiranje i/ili oglašavanje koji može biti izrađen od tkanine, plastificiranog ili sličnog postojanog i čvrstog materijala.
Transparent se postavlja razapinjanjem iznad javne ceste ili površine javne namjene u visini od najmanje 4,50 m.
Transparent se može postaviti paralelno ili okomito na javnu cestu ili površinu javne namjene.
Za postavljanje transparenta ne mogu se koristiti stup javne rasvjete, visoko raslinje i ograde balkona/lođe.
Pričvršćivanje transparenta na nosač izvodi se na način kojim se ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi.
Transparent iznad javne ceste može se postaviti samo uz suglasnost društva Hrvatske ceste d.o.o.
Transparent iznad nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene može se postaviti samo uz Suglasnost Upravnog odjela za komunalni sustav i promet.
Reklamna zastava
Članak 10.
Reklamna zastava je reklamni predmet koji sadrži reklamni natpis.
Reklamna zastava se postavlja na stalak, jarbol, u držače na pročelju građevine ili na stupu javne rasvjete.
Reklamna zastava može se postaviti i horizontalno na neaktivni dio pročelja građevine, pod uvjetom da se u visini prizemlja građevine osigura siguran i pregledan prostor za prolaz vozila i pješaka.
U zoni A nije dozvoljeno postavljanje reklamne zastave na stalak.
Reklamni naziv
Članak 11.
Reklamni naziv je predmet na kojemu je istaknut naziv poslovnog prostora, a sastavljen je od slova koja se postavljaju na podlogu ili neposredno na pročelje građevine.
Reklamni naziv dozvoljeno je izvesti iz pojedinačnih svjetlećih ili osvijetljenih elemenata, u obliku jedinstvenog osvijetljenog elementa ili u kombinaciji s reklamnim logom kao samostalno osvijetljenim elementom.
Postavljanje reklamnog naziva dozvoljeno je na pročelju prizemlja građevine, iznad, s lijeve ili desne strane ulaza u poslovni prostor te na dijelu otvora pročelja građevine pod uvjetom da se ne narušava svijetli otvor.
Ukoliko je pročelje građevine horizontalno raščlanjeno na više pojedinačno odvojenih polja, reklamni naziv potrebno je smjestiti unutar jednog polja.
Reklamni naziv nije dozvoljeno postaviti na dio pročelja građevine koji je određen arhitektonskom plastikom (vijenci, otvori, erte, rozete, štukature, oslici i slično).
Više reklamnih naziva koji se postavljaju na istom dijelu pročelja moraju biti iste vrste, materijala, načina izvedbe i visine, a postavljaju se u istoj liniji, jedan ispod drugoga na pročelju građevine na način da su dimenzionalno i položajno usklađeni.
Postavljanje velikog reklamnog naziva s elementima vizualnog identiteta koji potpuno ili pretežno zatvaraju pročelje poslovnog prostora nije dozvoljeno.
Na području Korzo, Stari grad i Trsat isključivo je dozvoljeno postavljanje reklamnih naziva sastavljenih od pojedinačnih slova.
Reklamni naziv konzolno (okomito) pričvršćen na pročelje građevine može biti istaknut najviše 0,5 m od pročelja građevine na koju se reklamni naziv postavlja.
Reklamni naziv iz stavka 9. ovoga članka nije dozvoljeno postaviti na području Korzo.
Reklamni naziv iz stavka 9. ovoga članka dozvoljeno je postaviti na području Stari grad i Trsat na način da se postavi na nosač izrađen od kovanog željeza ili sličnog materijala crne ili tamno sive boje.
Reklamni logo
Članak 12.
Reklamni logo je reklamni predmet koji se postavlja uz reklamni naziv, ako logo nije sastavni dio naziva.
Reklamni logo postavlja se u skladu s uvjetima koji su propisani za postavljanje reklamnog naziva.
Reklamni logo s uređajem za reklamiranje djelatnosti od javnog značaja (ljekarne i slično) može se postaviti okomito na pročelje.
Reklamni logo postavlja se isključivo u neposrednoj blizini poslovnog prostora, a njegove dimenzije moraju biti usklađene s dimenzijama okolnog prostora.
Na području Korzo, Stari grad, Trsat i Riva-kazalište reklamni logo ne smije se postaviti na krov zgrade.
Reklamni logo može biti osvijetljen.
Reklamna folija
Članak 13.
Reklamna folija je predmet koji se lijepi na izloge poslovnih prostora, a služi reklamiranju.
Reklamnu foliju nije dozvoljeno postaviti na izloge poslovnih prostora koji se nalaze u zoni A, a u zoni B se može postaviti reklamna folija isključivo neutralne mliječne boje.
Skupni reklamni predmet
Članak 14.
U zoni poslovne, ugostiteljsko-turističke i mješovite namjene, kao i u manjoj poslovnoj zoni u kojoj se nalazi veći broj poslovnih subjekata dozvoljeno je postavljanje skupnog reklamnog predmeta (totem) i skupnog reklamnog naziva s naznakom smjera kretanja.
Skupni reklamni predmet sastoji se od fiksne konstrukcije izrađene iz metalnih profila inox ili sličnih materijala i boje te od izmjenjivih ploča koje se ulažu unutar konstrukcije, a izrađene su od laminata ili sličnog materijala. Na svakoj izmjenjivoj ploči dozvoljeno je označiti isključivo naziv poslovnog prostora te smjer kretanja koji se naznačuje tipskom strelicom.
Visina skupnog reklamnog predmeta iznosi najviše 5,50 m, a širina najviše 1,80 m.
Reklamni pano
Članak 15.
Reklamni pano je predmet namijenjen isticanju reklamne poruke, a izvodi se i postavlja kao reklamni pano malog formata i reklamni pano velikog formata.
Reklamni pano može se postaviti kao samostojeći ili na pročelju građevine, a kada se postavlja kao samostojeći može biti jednostrani ili dvostrani.
Reklamni pano mora biti izrađen od postojanog materijala, a površina za lijepljenje plakata mora biti izrađena od laminatnog panela, cinčanog ili aluminijskog lima, vodootporne šperploče i slično.
Reklamni pano koji se postavlja na pročelje građevine mora biti oblikom i dimenzijama usklađen s pročeljem građevine.
Reklamni pano koji se postavlja okomito na cestu mora biti postavljen tako da horizontalni razmak između zadnje točke poprečnog profila ceste (uključujući nogostup) i najbližeg ruba reklamnog panoa iznosi najmanje 2,0 m.
Donji rub reklamnog panoa mora biti na visini od najmanje 1,0 m od tla.
Reklamni pano malog formata
Članak 16.
Reklamni pano malog formata površine do 6,0 m2 namijenjen je za komercijalno reklamiranje proizvoda, usluga ili djelatnosti ili za označavanje naziva poslovnog subjekta s naznakom smjera kretanja.
Između reklamnih panoa površine veće od 6,0 m2 nije dozvoljeno postavljanje panoa iz stavka 1. ovoga članka.
Na području Stari grad, Trsat i Korzo nije dozvoljeno postavljanje reklamnog panoa iz stavka 1. ovoga članka, a na preostalom području zone A dozvoljeno je postavljanje reklamnog panoa površine do 1,0 m2.
Reklamni pano malog formata s naznakom smjera kretanja nije dozvoljeno postaviti u zoni A.
Na izgled i način postavljanja reklamnog panoa malog formata odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 15. ovoga Pravilnika.
Reklamni pano velikog formata
Članak 17.
Reklamni pano velikog formata (u daljnjem tekstu: Jumbo reklamni pano) namijenjen je za komercijalno reklamiranje proizvoda, usluga ili djelatnosti.
Jumbo reklamni pano dozvoljeno je postaviti na pročelje građevine i uz javnu cestu.
Postavljanje panoa iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljeno:
– na uređenom zidu i pročelju stilskog ili ambijentalnog karaktera (zid s arhitektonskom plastikom i slično),
– na aktivnom pročelju građevine s otvorima,
– na pročelju građevine koja se nalazi na regulacijskom pravcu,
– u zoni A.
Nije dozvoljeno postavljanje više Jumbo reklamnih pano u visinu.
Jumbo reklamni pano iz članka 7. stavka 5. ovoga Pravilnika mora se postaviti na zasebnu katastarsku česticu, osim u slučaju kada reklamira proizvode tvrtke na čijoj se katastarskoj čestici nalazi.
Članak 18.
Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljanje jednog Jumbo reklamnog pano sukladno sljedećim uvjetima:
– postavljanje je dozvoljeno isključivo na neaktivno pročelje građevine koje nema otvora,
– najmanja dozvoljena udaljenost stranica Jumbo reklamnog panoa od ruba pročelja građevine iznosi 0,50 m,
– odnos dimenzija pročelja građevine i stranica Jumbo reklamnog panoa mora biti proporcionalan,
– kada se postavlja na pročelje građevine površine manje od 100,0 m2 može zauzimati najviše 1/3 površine pročelja građevine,
– kada se postavlja na pročelje građevine površine veće od 100,0 m2 može zauzimati najviše 1/4 površine pročelja građevine, ali ne više od 60 m2 površine pročelja građevine,
– kada se postavlja na potporni zid svojom visinom ne smije prelaziti visinu potpornog zida.
Članak 19.
Postavljanje Jumbo reklamnog panoa uz javnu cestu dozvoljeno je sukladno sljedećim uvjetima:
– postavlja se kao samostojeći ili na potporni zid,
– najveća dozvoljena površina iznosi 12,0 m2,
– međusobna udaljenost panoa smještenih okomito ili pod kutom na os nerazvrstane ceste iznosi najmanje 8,0 m, a na os javne ceste iznosi najmanje 16,0 m,
– paralelno s osi ceste dozvoljeno je postaviti najviše tri panoa u nizu na međusobnoj udaljenosti od 1,0 m,
– najmanja dozvoljena udaljenost između dva niza panoa iznosi 8,0 m.
Najveća dozvoljena visina samostojećeg Jumbo reklamnog panoa s reklamnom površinom do 12,0 m2 (stup + ploha) iznosi 5,0 m od kote kolnika ceste.
Jumbo reklamni pano koji se postavlja na potporni zid mora biti udaljen od nogostupa najmanje 2,0 m.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka udaljenost može iznositi manje od 2,0 m ako između nogostupa i potpornog zida na koji se postavlja jumbo reklamni pano postoji razdjelni zeleni pojas ili ako širina nogostupa iznosi najmanje 2,0 m.
Slobodnostojeći sandwich reklamni pano
Članak 20.
Slobodnostojeći sandwich reklamni pano namijenjen je reklamiranju vlastitih proizvoda, usluga ili djelatnosti.
Slobodnostojeći sandwich reklamni pano može biti jednostrani ili dvostrani.
Okvir slobodnostojećeg sandwich reklamnog panoa mora biti izrađen od trajnog materijala.
Najveća dozvoljena ukupna površina slobodnostojećeg sandwich reklamnog panoa iznosi 1,40 m2.
Nije dozvoljeno postavljanje slobodnostojećeg sandwich reklamnog panoa na području Korzo i Stari Grad.
Slobodnostojeći sandwich reklamni pano može se postaviti na najvećoj udaljenosti od 5,0 m od poslovnog prostora kojega reklamira i na način da ne ometa pješački prostor.
Odredbe ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na slobodnostojeće sandwich reklamne panoe ne primjenjuju se na navedene panoe ako se isti koriste u svrhu izborne promidžbe političkih stranaka i nezavisnih kandidata koji sudjeluju na izborima.
Reklamna tenda
Članak 21.
Reklamna tenda se sastoji od konstrukcije i razapetog platna s natpisom.
Na području Grada vrste reklamnih tendi utvrđuju se kako slijedi:
a) reklamne tende koje se postavljaju na poslovne prostore u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost i
b) reklamne tende koje se postavljaju na poslovne prostore u kojima se obavljaju ostale djelatnosti.
Reklamne tende iz stavka 2. točke a) ovoga članka mogu biti samostojeće i konzolne, a reklamne tende iz stavka 2. točke b) ovoga članka mogu biti samo konzolne.
Reklamne tende mogu se postaviti sukladno sljedećim uvjetima:
– duljina preklopa tende na kojem se nalazi naziv pripadajućeg poslovnog prostora iznosi najviše 0,25 m,
– visina najnižeg dijela platna tende mjerena od razine nogostupa iznosi najmanje 2,50 m.
Članak 22.
Na području Korzo reklamne tende postavljaju se sukladno sljedećim uvjetima:
– reklamna tenda mora biti s okomitim prugama riječko-plave i bijele boje,
– širina pruga, ovisno o dužini tende, može biti od 0,10 do 0,20 m.
Na području Stari grad, Trsat i Riva-kazalište reklamna tenda mora biti jednobojna ili bijele do bež boje, a na području Stari Grad može biti i riječko-plave boje.
Na ostalom području Grada reklamna tenda mora biti svijetlih boja.
Na području Stari grad, Korzo, Trsat i Riva-kazalište dozvoljeno je postavljanje reklamne tende isključivo za vlastito reklamiranje isticanjem naziva poslovnog prostora.
Reklamne tende postavljene u sklopu istog poslovnog prostora moraju biti istoga izgleda i boje.
Reklamne tende nije dozvoljeno postaviti na dio pročelja građevine koji je određen arhitektonskom plastikom (vijenci, otvori, erte, rozete, štukature, oslici i slično).
Reklamni ormarić
Članak 23.
Reklamni ormarić (u daljnjem tekstu: city light) je reklamni predmet namijenjen isticanju reklamnih poruka, u svrhu komercijalnog reklamiranja i oglašavanja te za isticanje plakata kulturnog sadržaja, plana grada ili drugog orijentacijskoga plana.
City light mora biti izrađen od prokroma ili sličnog trajnog materijala, a može biti jednostrani ili dvostrani, svjetleći ili nesvijetleći te može biti sa ili bez uređaja za izmjenjivanje reklamnih poruka.
Postavljanje city light-a dozvoljeno je na površini javne namjene, pročelju građevine, stupu javne rasvjete i u sklopu natkrivenog prostora za putnike u javnom prometu.
Članak 24.
City light se može postaviti na površinu javne namjene pod sljedećim uvjetima:
– najveća dozvoljena površina jedne strane namijenjene za komercijalno reklamiranje i/ili oglašavanje iznosi 2,0 m2,
– najveća dozvoljena površina jedne strane namijenjene za isticanje plana grada ili drugog orijentacijskog plana iznosi 5,0 m2, a za isticanje plakata kulturnog sadržaja površina jedne strane može biti i veća.
City light se mora postaviti na način da ne ugrožava sigurnost prometa, ne narušava izgled i funkciju objekta i lokacije te da se osigura minimalan slobodan prolaz za pješake od 2,0 m.
Unutar gradskih parkova dozvoljava se postavljanje city lighta-a u dijelu parka koji graniči s javnom pješačkom površinom, na udaljenosti do 2,0 m od ruba javne pješačke površine.
Unutar Parka Nikole Hosta, Parka Mlaka i Parka heroja dozvoljeno je postavljanje city light-a isključivo s plakatima kulturnog sadržaja.
Na području Stari Grad, Korzo i Trsat nije dozvoljeno postavljanje city light-a za komercijalno reklamiranje i/ili oglašavanje.
U zoni B dozvoljeno je postavljanje city light-a za komercijalno reklamiranje i/ili oglašavanje, u pravilu, u grupi s najmanje dva reklamna ormarića.
Izuzetno od odredbe iz stavka 5. ovoga članka, na području Korzo dozvoljeno je postaviti višenamjenski city light uređaj koji je namijenjen komercijalnom i kulturnom reklamiranju te oglašavanju gradskih događanja.
Članak 25.
Postavljanje city light-a na pročelje građevine dozvoljeno je isključivo na novoizgrađenim građevinama.
City light se može postaviti na neaktivno pročelje novoizgrađene građevine prema površini javne namjene, u visini prizemlja te pod uvjetom da najmanje 20% njegove površine bude namijenjeno postavljanju plakata s kulturnim sadržajem.
U cilju stvaranja prostornog akcenta dozvoljava se postavljanje više city light-a spojenih u jedinstvenu plohu.
Članak 26.
Na stup javne rasvjete u vlasništvu Grada, duž uličnog poteza, dozvoljava se postavljanje jednog nesvjetlećeg ili svjetlećeg city lighta dimenzija 1,10×1,50 m.
Visina donjeg ruba city lighta od kote nogostupa iznosi najmanje 4,50 m.
Svjetleći city light mora imati nosivu konstrukciju od cinčanog čelika ili sličnog materijala. Svi elementi moraju biti izrađeni od trajnog materijala, okvir od eloksiranog aluminija ili sličnog materijala, a prozirni dio od plexi ploče.
Svjetleći city light koji nema reklamnu poruku mora se prekriti plakatom bijele boje.
Elementi nesvjetlećeg city lighta moraju biti izrađeni od trajnog materijala boje prokroma.
Svi city light-ovi na stupovima javne rasvjete na istom uličnom potezu moraju biti jednoobrazni.
Postavljeni city light ne smije:
– povećati svjetlosno zagađenje,
– utjecati na odvijanje prometa,
– pogoršavati uvjete korištenja okolno, a naročito stambenog prostora.
Na području Stari grad, Korzo i Trsat nije dozvoljeno postavljanje city light-ova na stupove javne rasvjete.
Reklamni stup
Članak 27.
Reklamni stup je stup većeg promjera namijenjen isticanju reklamne poruke u koji mogu biti smješteni i drugi sadržaji za javnu namjenu: gradski sat, meteorološki uređaj i slično, koji moraju biti smješteni unutar tijela stupa.
Postavljanje reklamnog stupa dozvoljeno je u zoni A te na prilazima Gradu.
Reklamni stup postavlja se sukladno sljedećim uvjetima:
– visina iznosi najviše 5,50 m, a visina podnožja iznosi najviše 0,45 m,
– oko reklamnog stupa, na visinu podnožja, dozvoljeno je postaviti sjedalice,
– presjek može biti kružni ili elipsast,
– krovište odnosno nadstrešnica mora pratiti presjek reklamnog stupa,
– reklamni stup mora biti osvijetljen,
– reklamni stup može sadržavati najviše tri površine za reklamiranje,
– najveća dozvoljena visina površine za reklamiranje iznosi 3,50 m, a najveća dozvoljena širina te površine iznosi 1,40 m.
Reklama na zaštitnoj ogradi gradilišta
Članak 28.
Postavljanje reklame za vlastito i komercijalno reklamiranje proizvoda, usluga ili djelatnosti dozvoljeno je na površini zaštitne ograde gradilišta.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na području Stari grad i Trsat nije dozvoljeno postavljanje reklame na zaštitnoj ogradi gradilišta u uređenom okruženju.
Reklamna poruka na zaštitnom platnu građevinske skele
Članak 29.
Reklamnu poruku na zaštitnom platnu građevinske skele dozvoljeno je postaviti iznad prizemlja građevine ako je prizemlje u funkciji, a ako prizemlje nije u funkciji, može se postaviti od razine terena.
Reklamna poruka na zaštitnom platnu građevinske skele može biti osvijetljena.
Postavljanje reklamne poruke na zaštitno platno građevinske skele dozvoljeno je isključivo za vrijeme trajanja građevinskih radova.
Vrste oglasnih predmeta i posebni uvjeti za njihovo postavljanje
Oglasni pano
Članak 30.
Oglasni pano može biti jednostrani ili dvostrani te zidni ili samostojeći.
Nosiva konstrukcija oglasnog panoa mora biti izrađena od metalnih profila boje prokroma, a površina za oglašavanje od laminatnog panela.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, konstrukcija oglasnog panoa za potrebe oglašavanja mjesnog odbora mora biti plave boje.
Najveća dozvoljena površina oglasnog panoa iznosi 2,10 m2.
Oglasni pano može se postaviti na pješačkoj površini, uz stajalište javnog gradskog prijevoza, uz cestu te na javnoj zelenoj površini, na udaljenosti od najmanje 2,0 m od ceste.
Oglasni pano koji se postavlja okomito na cestu mora biti postavljen tako da horizontalni razmak između zadnje točke poprečnog profila ceste (uključujući i nogostup) i najbližeg ruba oglasnog panoa profila iznosi najmanje 2,0 m.
Dozvoljeno je postaviti najviše dva oglasna pano u nizu.
Okrugli oglasni stup
Članak 31.
Okrugli oglasni stup mora biti izrađen od metalnih profila boje prokroma, a površina za oglašavanje od laminatnog panela.
Okrugli oglasni stup postavlja se sukladno sljedećim uvjetima:
– visina iznosi najviše 5,50 m, a visina podnožja najviše 0,45 m,
– visina reklamnog dijela stupa iznosi najviše 3,0 m,
– najveći dozvoljeni promjer iznosi 1,0 m,
– najveća dozvoljena površina za reklamiranje iznosi 9,0 m2,
– uokolo, na visinu podnožja dozvoljeno je postaviti sjedalice.
Okrugli oglasni stup može se postaviti uz raskrižja, na okretištu javnog gradskog prijevoza, u sklopu gradskog trga i drugih površina javne namjene.
Oglasni ormarić
Članak 32.
Oglasni ormarić je ostakljena kutija čija je konstrukcija izvedena od drvenih ili metalnih profila svijetle boje najvećih dozvoljenih dimenzija 1,4×1,0 m.
Najveća dozvoljena dubina oglasnog ormarića iznosi 0,12 m.
Oglasni ormarić može se postaviti isključivo za potrebe oglašavanja mjesnih odbora i udruga, na slobodnom dijelu pročelja u blizini ulaza u građevinu.
Izuzetno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako je građevina zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro, oglasni ormarić može se postaviti pored građevine.
4. PRIVREMENI OBJEKTI I PREDMETI
Članak 33.
Privremeni objekti i predmeti na području Grada su:
– kiosk,
– pokretna naprava,
– zajednički spremnici za komunalni otpad na površini javne namjene,
– kabinet i kontejner za smještaj uređaja infrastrukture, mjernih postaja i javnih sanitarija,
– objekti i predmeti na stajalištu javnog gradskog prijevoza.
Opći uvjeti za postavljanje privremenih objekata i predmeta
Članak 34.
Na području Grada, postavljanje privremenog objekta nije dozvoljeno:
– u prostoru koji je zaštićen kao kulturno dobro, osim uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci,
– na mjestu gdje bi njegovim postavljanjem bilo ugroženo održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
– u parku i na drugoj uređenoj zelenoj površini, osim ako se projektom uređenja parka odnosno zelene površine utvrdi prikladnost i opravdanost postavljanja u sklopu urbane opreme parka,
– na javno-prometnoj površini koja je u funkciji kolnog prometa,
– na nogostupu, osim ako se utvrdi da će nakon postavljanja privremenog objekta ostati najmanje 2,0 m širine za kretanje pješaka,
– u području raskrižja, u pravilu na udaljenosti većoj od 10,0 m od sjecišta dviju građevinskih linija ili regulacijskog pravca,
– uz građevine čija su prizemlja u funkciji, u pravilu na udaljenosti manjoj od 3,0 m od pročelja prizemlja,
– na području Stari grad i Korzo, osim u vrijeme trajanja javnih manifestacija.
Na privremenom objektu nije dozvoljena dogradnja.
Izvan privremenog objekta nije dozvoljeno izlaganje robe.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ispred privremenog objekta namijenjenog za prodaju cvijeća moguće je izlaganje robe ispred pročelja s kojega se obavlja prodaja, a najviše do 1,0 m ispred objekta.
Prostor za odlaganje ambalaže mora se osigurati unutar privremenog objekta.
Na privremeni objekt mogu se postavljati predmeti za reklamiranje vlastitih proizvoda, usluga ili djelatnosti, čije konstrukcije moraju biti izrađene u formi tipiziranih proizvoda.
Vanjska jedinica klima uređaja mora biti postavljena na krovu ili na stražnjoj strani privremenog objekta, na visini od najmanje 2,50 m.
Vrste privremenih objekata i predmeta te posebni uvjeti za njihovo postavljanje
Kiosk
Članak 35.
Kiosk je prenosiva, tipizirana i predgotovljena, jednoprostorna i modularna jedinica proizvedena od ovlaštenog proizvođača korištenjem materijala, instalacija, opreme i tehnologije proizvodnje kojima se jamči sigurnost korištenja objekta i površine javne namjene na kojoj se nalazi te koja se na teren postavlja na odgovarajuću prethodno pripremljenu podlogu, a s terena uklanja i premješta u cjelini.
Kiosk mora biti izgrađen u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020 i 74/2022).
Usluga u kiosku pruža se, u pravilu, preko pulta.
Postavljanje kioska dozvoljeno je na javno-prometnoj površini i na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine.
Članak 36.
Izgled kioska određen je sljedećim uvjetima:
– najveća dozvoljena površina iznosi 15 m2,
– mora biti izrađen od trajnog materijala, a pročelje je potrebno izvesti od glatkih materijala,
– pročelje ne može biti žarkih boja i tamnih tonova boja kao što su crvena, ljubičasta, ružičasta, kao niti tonova izvedenih iz navedenih boja,
– krovište može biti ravno, koso ili kupolasto,
– najveći dozvoljeni nagib kosog krovišta iznosi 15º,
– nije dozvoljena upotreba kupa kanalice, valoplasta, salonita i slično za pokrov krovišta,
– u zoni A mora biti bojom usklađen s drugim privremenim objektima u zoni, a u zoni B mora biti bojom usklađen s bojom okolnih objekata ili ambijenta.
Na kiosk se može postavljati ravna nadstrešnica, bez reklamnih poruka, koja s kioskom čini oblikovnu i funkcionalnu cjelinu najveće dozvoljene dubine 1,20 m.
Kiosci postavljeni u grupi moraju biti istog tipa, a pojedinačni zahvati na istima jedinstveni ili usklađeni.
Na kiosk je dozvoljeno postaviti reklamni naziv, reklamni logo i city light za komercijalno reklamiranje i/ili oglašavanje.
Ukoliko se kiosk postavlja na nogare, prostor između tla i kioska potrebno je zatvoriti.
Članak 37.
U zoni A dozvoljeno je postavljanje kioska za prodaju tiska i duhana te cvijeća.
U zoni B dozvoljeno je postavljanje kioska za sljedeće namjene: prodaja tiska i duhana, igre na sreću, cvjećarne, trgovina mješovitom robom, prodaja pekarskih proizvoda, ugostiteljstvo te druge deficitarne namjene na određenom području.
Na vanjskim otvorenim površinama mikrocentara i okretištima autobusa javnog gradskog prijevoza dozvoljeno je postavljanje kioska u grupi.
Djelatnost prodaje tiska i duhana, u smislu ovoga Pravilnika, podrazumijeva prodaju:
– novina i duhanskih proizvoda,
– papirnate robe (papirnate maramice i slično),
– pisaćeg pribora (olovke, kemijske i slično),
– prehrambenih proizvoda u originalnom pakiranju (čokolade, čips, slani štapići i slično),
– industrijskog sladoleda u originalnom pakiranju,
– bezalkoholnih pića u originalnom pakiranju,
– kave za van,
– kozmetičkih i toaletnih proizvoda (balzam za usne i slično),
– suvenira, igračaka, biljega i poštanskih maraka
– telefonskih kartica i bonova,
– DVD-a i CD-a,
– lutrijskih listića,
– foto opreme i ostalih proizvoda uobičajenih za prodaju u kioscima (filmovi za foto aparate),
– autobusnih karata,
– te uslugu naplate računa i dostave paketa.
Članak 38.
Postavljanje kioska u zoni B na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine dozvoljeno je sukladno sljedećim uvjetima:
– lokacija se mora nalaziti na zasebnoj katastarskoj čestici, neposredno uz javno-prometnu površinu,
– najmanja dozvoljena površina katastarske čestice za postavljanje kioska iznosi 200 m2,
– katastarska čestica se mora urediti kao površina javne namjene što podrazumijeva uređenje partera, postavljanje klupa, po potrebi ozelenjivanje, a sve sukladno idejnom rješenju koje se izrađuje primjereno okolnom ambijentu,
– dozvoljeno je postavljanje grupe do najviše tri kioska,
– namjena kioska može biti trgovačka (trgovina na malo izvan prodavaonica) ili uslužna,
– postavljanje kioska za ugostiteljsku namjenu nije dozvoljeno.
Postavljanje kioska nije dozvoljeno u okućnici građevine stambene ili stambeno-poslovne/poslovno-stambene namjene, osim ukoliko taj dio okućnice ima karakter površine javne namjene ili u naravi predstavlja površinu javne namjene.
Članak 39.
Neposredno uz kiosk za ugostiteljsku namjenu dozvoljeno je postavljanje ugostiteljske terase.
Opremu kioska obvezno čini koš za otpatke postavljen neposredno uz kiosk.
Uz kiosk nije dozvoljeno postavljanje uslužnog objekta.
Pokretna naprava
Članak 40.
Pokretna naprava je prenosiv objekt prikladnog oblikovanja i uređen za potrebe obavljanja uslužne, ugostiteljske, trgovačke, zabavne i kulturne djelatnosti, neovisan ili djelomično ovisan o infrastrukturnoj i drugoj opremljenosti lokacije koju koristi kao i prenosiv objekt odnosno predmet, tj. objekt bez vlastitog pogona ili s vlastitim motornim pogonom koji se koristi za navedene potrebe.
Pokretnom napravom, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se:
– prodajni objekt: specijalizirano pokretno vozilo za prodaju robe i kolica koja se prevoze od mjesta do mjesta,
– uslužni objekti: ledenica za sladoled u originalnom pakiranju, objekt za pečenje i/ili kuhanje i prodaju plodina, poštanski sandučić, automat, bankomat i drugo,
– objekt za zabavu: pozornica s opremom, zabavni vlakić i slično,
– zabavni park: cirkus, klizalište, luna park i drugo,
– štand,
– ograda,
– pokretni objekt za potrebe javnih manifestacija.
Članak 41.
Pokretna naprava je u pravilu otvorenog tipa, osim pokretnog prodajnog objekta za potrebe javnih manifestacija koji može biti zatvorene konstrukcije.
Pokretna naprava može biti fiksna ili na kotačima (vozilo).
Neposredno uz ili na pokretnoj napravi, radi zaštite od vremenskih utjecaja, može se postaviti suncobran manjih dimenzija koji može biti riječko-plave boje, bijele, krem i slične svijetle boje.
Pokretna naprava se ne može koristiti za komercijalno reklamiranje i oglašavanje.
Dozvoljeno je korištenje samo one pokretne naprave koja je proizvedena primjenom materijala, instalacija, opreme i tehnologije proizvodnje za koje je proizvođač izdao jamstvo sigurnosti korištenja objekta i površine na koju se postavlja.
Prodajni objekt
Članak 42.
Prodajni objekt je prostorno neovisan i prenosiv objekt, u pravilu na kotačima, a predviđen je za obavljanje uslužne, ugostiteljske i trgovačke djelatnosti (pokretna prodaja).
Prodajni objekt na kotačima postavlja se sukladno sljedećim uvjetima:
– najveća dozvoljena površina prodajnog objekta na kotačima iznosi 12 m2,
– na pročelju objekta, koje je potrebno izvesti od glatkog materijala svijetle boje, dozvoljava se reklamiranje proizvoda ili usluga iz vlastitog asortimana,
– krovište mora biti bojom usklađeno s ostalim dijelovima objekta te postavljeno sukladno odredbama članka 36. stavak 1. podstavcima 4. do 6. ovoga Pravilnika,
– nije dozvoljeno korištenje različitih materijala i tendi na jednom objektu.
Postavljanje prodajnog objekta na kotačima za prodaju iz motornih vozila, odnosno ambulantna prodaja dozvoljena je u zoni B.
Na pojedinoj lokaciji iz stavka 3. ovoga članka prodajni objekt može se zadržati najviše četiri sata tokom jednog dana.
Uslužni objekt
Članak 43.
Uslužni objekt mora biti tipski, uredan te dizajnom i materijalom usklađen s drugim privremenim objektima.
Postavljanje uslužnog objekta sastavljenog od raznih materijala i tendi nije dozvoljeno.
Dozvoljeno je postavljanje uslužnog objekta na području zone A i zone B sukladno uvjetima propisanim za pojedinu vrstu uslužnog objekta.
Ledenicu za sladoled u originalnom pakiranju dozvoljeno je postaviti u pješačkoj zoni, uz pročelje građevine, u nišu i slično te na plaži pod uvjetom da ista ne predstavlja barijeru u prostoru.
Objekt za pečenje i/ili kuhanje i prodaju plodina (kokice, kesteni, kukuruz, koštice, lješnjak i slično) je objekt otvorenog tipa, najveće dozvoljene tlocrtne površine 4 m2. Peć za pečenje i/ili kuhanje plodina potrebno je postaviti uz objekt za prodaju plodina kao odvojeni element.
Automat je uređaj za maloprodaju proizvoda i usluga s autonomnim izvorom napajanja električnom energijom kao što je solarni sustav ili slično najveće dozvoljene veličine 1,0×0,60×2,20 m.
Postavljanje reklamnih poruka na automatu nije dozvoljeno, osim obilježja proizvođača i/ili distributera (reklamni logo).
Bankomat
Članak 44.
Na području Grada dozvoljeno je postavljati bankomate sukladno sljedećim uvjetima:
– mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koja ne smiju biti ugrožena,
– bankomat i tehnika njegove ugradnje ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove,
– nakon ugradnje bankomata vidljiv može biti samo njegov operativni dio (ekran i tipkovnica),
– ugradnja nije dozvoljena na zidanim dijelovima pročelja, izvan ostakljenih dijelova građevinskih otvora te ne smije zadirati u povijesnu građevnu strukturu, odnosno arhitektonsko oblikovne elemente (kameni okviri, povijesna stolarija i slično),
– nije dozvoljeno postavljanje na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim na građevinama koje su izvorno projektirane za bankarske institucije,
– ugradnja nije dozvoljena unutar stilski oblikovanih izloga (kao npr. izlozi s drvenim profanacijama ili dekorativnim detaljima, posebnim vrstama ostakljenja i slično),
– nije dozvoljeno postavljanje više bankomata u jednom građevinskom otvoru,
– nije dozvoljeno postavljanje više bankomata na povijesnim pročeljima zgrada,
– više bankomata mora se postaviti unutar jednog poslovnog prostora koji će se tretirati kao zajednički poslovni prostor za smještaj nekoliko bankomata različitih tvrtki,
– nije dozvoljeno postavljanje samostojećih bankomata u uličnim koridorima i povijesnim gradskim parkovima unutar kulturno povijesnih zaštićenih cjelina te na zelenim površinama.
Poštanski sandučić
Članak 45.
Poštanski sandučić je tipizirani i prefabricirani element u prostoru namijenjen prikupljanju pisama i drugih poštanskih pošiljki izvan poštanskog ureda.
Poštanski sandučić je žute boje s logom pošte, maksimalnih dimenzija 0,60×0,40 m, dubine 0,25 m, izrađen od željeza ili drugog čvrstog materijala.
Poštanski sandučić postavlja se na pročelje ili zid konzolno, tako da otvor za ubacivanje pošiljki bude na visini najviše 1,20 m od poda.
Objekt za zabavu i zabavni park
Članak 46.
Objekt za zabavu mora biti tipski, izrađen od kvalitetnog materijala s atestima za konstrukciju objekta, izgledom i oblikom usklađen s ambijentom u koji se postavlja.
Zabavni park je skup objekata i uređaja s izraženim zvučnim i svjetlosnim efektima namijenjenih zabavi djece i odraslih koji se postavljaju na površinu javne namjene.
Svi objekti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti izrađeni od suvremenih i kvalitetnih materijala s potrebnim atestima.
Štand
Članak 47.
Štand je tipizirani prijenosni predmet izrađen od predgotovljenih materijala usklađenih izgledom s urbanom opremom na površini javne namjene.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za potrebe održavanja javnih manifestacija može se postaviti tipski štand izrađen od drva.
Štand se može postaviti ispred neaktivnih dijelova pročelja građevina te u planiranom nizu za vrijeme trajanja javnih manifestacije, pod uvjetom da se postavljanjem štanda ne ometa pješački promet.
Na području Stari grad, Korzo i Trsat postavljanje štanda dozvoljeno je samo u vrijeme održavanja javnih manifestacija iz članka 55. ovoga Pravilnika ili promotivnih akcija.
Ograda
Članak 48.
Ograda je pokretna naprava koja služi za privremeno ograđivanje površina za potrebe obavljanja zabavnih, kulturnih i sličnih djelatnosti.
Pokretni objekt za potrebe javnih manifestacija
Članak 49.
Pokretni objekt za potrebe javnih manifestacija može se postaviti na površinu javne namjene povodom božićno novogodišnjih ili uskršnjih blagdana i drugih javnih manifestacija od značaja za Grad.
Pokretni objekt iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti unutar zone A i zone B sukladno uvjetima iz članka 41. ovoga Pravilnika i sljedećim uvjetima:
– prodavač, roba, pribor i otpad moraju biti smješteni unutar pokretnog objekta zatvorene konstrukcije,
– pokretni objekt mora se ukloniti s površine javne namjene nakon završetka radnog vremena, odnosno nakon prestanka manifestacije povodom koje je postavljen.
Zajednički spremnik za komunalni otpad na površini javne namjene
Članak 50.
Na području Grada, postavljanje zajedničkih spremnika za komunalni otpad nije dozvoljeno:
– u prostoru koji je zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro, osim uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci,
– na područjima Korzo, Stari Grad i Trsat,
– na mjestu gdje bi njegovim postavljanjem bilo ugroženo održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
– u parku i na drugoj uređenoj zelenoj površini, osim ako se projektom uređenja parka odnosno zelene površine utvrdi prikladnost i opravdanost postavljanja u sklopu urbane opreme parka,
– na javno-prometnoj površini koja je u funkciji kolnog prometa,
– na nogostupu i uz pročelja prizemlja građevine koja su u funkciji, u pravilu na udaljenosti manjoj od 4,0 m od pročelja,
– u području raskrižja, u pravilu na udaljenosti većoj od 10,0 m od sjecišta dviju građevinskih linija ili regulacijskog pravca,
– ispod dijelova građevina, instalacijskih vodova i pojasa visokog zelenila ukoliko ne postoji visinski slobodan manipulativni prostor od minimalno 4,50 m.
Mjesto i način postavljanja zajedničkih spremnika za komunalni otpad na površini javne namjene odredit će se sukladno suglasnosti Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: Upravni odjel), a na zahtjev davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada.
Kabinet i kontejner za smještaj uređaja infrastrukture, mjernih postaja i javnih sanitarija
Članak 51.
Mjesto i način postavljanja kabineta i kontejnera za smještaj uređaja infrastrukture, mjernih postaja, javnih sanitarija i sličnih predmeta odredit će se sukladno suglasnosti Upravnog odjela, a na zahtjev pravnih osoba u čijoj je nadležnosti upravljanje navedenim predmetima.
Objekti i predmeti na stajalištu i ugibalištu javnog gradskog prijevoza
Članak 52.
Na stajalištu i ugibalištu javnog gradskog prijevoza dozvoljeno je postavljanje natkrivenog prostora za putnike (u daljnjem tekstu: čekaonica), a ukoliko ne postoje prostorne mogućnosti za postavljanje čekaonice, dozvoljeno je postavljanje oznake stajališta.
Članak 53.
Čekaonica mora biti tipska i u modularnoj izvedbi. Konstrukcija čekaonice mora biti izrađena od inoxa i sličnih materijala, a stranice od sigurnosnog stakla debljine 10,0 mm ili kombinirane s reklamnim ormarićem ili reklamnim uređajem. Krovni elementi mogu biti zakrivljeni i izrađeni od akrilata.
Kod postavljanja čekaonice, slobodan prostor za kretanje pješaka na nogostupu mora biti širine najmanje 1,60 m.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, kod postavljanja čekaonice uz javne građevine, slobodan prostor za kretanje pješaka na nogostupu mora biti širine najmanje 0,80 m.
Opremu čekaonice čini: naziv stajališta, oznaka autobusne linije koja prometuje trasom, shema gradskih linija, klupa, koš za otpatke te, ovisno o raspoloživom prostoru, city light.
U sklopu čekaonice dozvoljeno je postavljanje kioska na način da s čekaonicom oblikovno i konstrukcijski čini jedno tijelo, a ukoliko za takvo postavljanje postoji prepreka (stablo, hidrant i slično) kiosk se može postaviti odvojeno, na jednaku udaljenost od ruba kolnika.
Podlogu na koju se postavlja čekaonica potrebno je urediti na način da se uređenjem ne stvara arhitektonska barijera i ne sužava slobodan prostor za kretanje pješaka.
Postavljanje oznake stajališta na stajalištu i ugibalištu javnog gradskog prijevoza dozvoljeno je ukoliko ne postoje uvjeti za postavljanje čekaonice.
Oznaka stajališta sadrži: naziv stajališta, oznaku autobusne linije koja prometuje trasom, shemu gradskih linija i koš za otpatke.
Oblikovanje oznake stajališta potrebno je uskladiti s oblikovanjem ostale urbane opreme.
5. POVRŠINA JAVNE NAMJENE NAMIJENJENA POVREMENOM I PRIVREMENOM KORIŠTENJU
Članak 54.
Površina javne namjene može se koristiti povremeno i privremeno u svrhu:
– obavljanja trgovačke djelatnosti u skladu s posebnim propisima,
– odvijanja javnih manifestacija u skladu s posebnim propisima,
– postavljanja i uređenja ugostiteljske terase uz kiosk i ugostiteljski prostor u čvrstoj građevini.
Članak 55.
Javne manifestacije su prigodne, blagdanske, sportske, kulturne, zabavne i slične manifestacije koje se održavaju na površini javne namjene.
Javne manifestacije mogu se održavati isključivo na površinama javne namjene koje su određene posebnim aktom kojim su određena mjesta za trgovinu na malo izvan prodavaonica i tržnica i mjesta za ugostiteljsku djelatnost izvan tržnica koje se obavljaju u kioscima i pokretnim napravama.
Organizator javne manifestacije dužan je ishoditi od Upravnog odjela za komunalni sustav i promet suglasnost za korištenje lokacije na kojoj se javna manifestacija održava.
Ugostiteljska terasa
Članak 56.
Ugostiteljska terasa je površina za pružanje ugostiteljskih usluga na otvorenom koja se može postaviti na površinu javne namjene, i to:
– na nogostupu,
– na trgu,
– u pješačkoj ulici (zoni).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Planom lokacija za postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta te ugostiteljskih terasa (u daljnjem tekstu: Plan lokacija) mogu se odrediti i druge površine za postavljanje ugostiteljske terase, ukoliko to prostorne mogućnosti konkretne lokacije za ugostiteljsku terasu dopuštaju.
Odredbe kojima se određuje izgled i opremu ugostiteljskih terasa odnose se i na terase postavljene na zemljištu u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, a koje su vidljive s površine javne namjene.
Članak 57.
Ugostiteljska terasa može se postaviti ispred ugostiteljskog prostora ili u njegovoj neposrednoj blizini.
Ugostiteljska terasa može se postaviti u širini ugostiteljskog prostora kojemu pripada.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ugostiteljska terasa može se proširiti na dio površine koja graniči s pročeljem iste ili susjedne građevine unutar koje se ne odvija poslovna aktivnost, pod uvjetom da površina proširenog dijela ne može biti veća od površine terase ispred ugostiteljskog prostora.
Jedan ugostiteljski prostor u pravilu može imati jednu ugostiteljsku terasu, a iznimno, ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju, može imati i više od jedne ugostiteljske terase.
Ugostiteljska terasa može se postaviti pod uvjetom da širina slobodnog pješačkog prolaza nakon postavljanja, od ruba ugostiteljske terase do najbliže građevine, objekta ili predmeta iznosi najmanje:
– u zoni A – 2,0 m,
– na području Korzo – 3,80 m, najmanje jednom stranom ugostiteljske terase,
– u zoni B – 1,60 m.
Ugostiteljska terasa mora se postaviti na način da se osigura slobodan prilaz susjednim prostorima širine najmanje 1,60 m.
Ugostiteljska terasa može se postaviti na nogostupu, ako se utvrdi da će nakon njenog postavljanja ostati najmanje 1,60 m širine za kretanje pješaka te u području raskrižja na udaljenosti većoj od 10,0 m od sjecišta dviju građevinskih linija ili regulacijskog pravca.
Postavljanje ugostiteljske terase je dozvoljeno na opločenoj ili asfaltiranoj površini i na uređenom podestu.
Ukoliko se ugostiteljska terasa postavlja na površini nagiba većeg od 3% ili je ista zbog neravnina nepodobna za postavljanje, za izravnanje površine dozvoljeno je postavljanje podesta najveće visine od 0,50 m.
Pristup podestu s površine na koju se postavlja mora biti takav da omogućava nesmetan pristup osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Konstrukcija podesta mora biti postavljena na način da je istu moguće pomicati, brzo ukloniti ili demontirati, odnosno ne smije se postaviti na način da je trajno vezana za podlogu ili na način koji bi prouzročio rušenje ili razaranje podloge na koju se postavlja.
Podest se ne može postaviti na planski ili projektom uređeno područje, osim u slučaju iz članka 64. ovoga Pravilnika kojim su određeni uvjeti za postavljanje samostojeće tende s podestom.
Ugostiteljska terasa ne može se postaviti ispred ulaza u trafostanicu ili drugi objekt i uređaj komunalne infrastrukture, odnosno na mjestu gdje bi njenim postavljanjem bio ugrožen vatrogasni prolaz te pristup i održavanje objekata, površina i uređaja komunalne infrastrukture.
Na površini ugostiteljske terase nije dozvoljeno postavljanje tapisona, tepiha, keramičkih pločica, šanka s instalacijama kao ni izravnavanje tla, pričvršćivanje stola i stolice za tlo i slični zahvati.
Ograđivanje lancima, kao i bilo koje drugo ograđivanje kojim se onemogućava korištenje površine javne namjene nije dozvoljeno.
Postojeća reviziona okna, ulični slivnici i drugi elementi partera ne smiju biti pokriveni podlogom.
Zatvaranje stranica ugostiteljske terase nije dozvoljeno, osim u slučaju i na način određen odredbama članka 64. ovoga Pravilnika.
Članak 58.
Ukupan broj konzumnih mjesta (stajaćih i/ili sjedećih) unutar ugostiteljskog objekta i na ugostiteljskoj terasi mora biti razmjeran broju pisoara i zahodskih kabina za korisnike te može najviše iznositi:
– do 80 mjesta, jedna zahodska kabina u zahodu za žene, te jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce s jednim pisoarom u zahodu za muškarce,
– do 160 mjesta, dvije zahodske kabine u zahodu za žene i jedna zahodska kabina u zahodu za muškarce, s predprostorom u kojoj su dva pisoara,
– do 550 mjesta, tri zahodske kabine u zahodu za žene i dvije zahodske kabine u zahodu za muškarce, s prostorijom u kojoj su tri pisoara.
Za određivanje najveće dozvoljene površine ugostiteljske terase određuje se uporabna površina stola sa četiri stolice koji se postavljaju na ugostiteljskoj terasi od 2,60 m2.
Najveća dozvoljena površina ugostiteljske terase za skupinu ugostiteljskih objekata “Objekti jednostavnih usluga“, a koji nemaju zahod za goste iznosi 15 m2.
Na ugostiteljskoj terasi iz stavka 3. ovoga članka dozvoljeno je postaviti samo visoke stolove bez namještaja za sjedenje.
Pojmovi uporabljeni u ovome članku imaju značenje određeno Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »restorani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga« („Narodne novine“ broj 82/07, 82/09, 75/12, 69/13, 150/14 i 85/15).
Članak 59.
Opremu ugostiteljske terase čine stol, visoki stol, stolica, visoka klupa, vaza sa cvijećem ili zelenilom, pokretna naprava i uslužni objekt, točionik, uređaj za grijanje i grijaće tijelo, ograda, zaštita od sunca (suncobran i tenda) osvježivač i slično.
Ploča stola mora biti izrađena od čvrstog i trajnog materijala. Masivni drveni stol, stolice i klupe mogu se postaviti samo na ugostiteljskoj terasi pivnice i/ili konobe.
Stolica može biti izrađena od metala, plastificiranog materijala, drva, ratana ili kombinacije navedenih materijala.
Na području Korzo dozvoljeno je postavljanje visokih klupa isključivo na način da su svojom dužinom postavljene neposredno uz pročelje objekta.
Vaze sa cvijećem ili zelenilom moraju biti manjih dimenzija, izrađene od čvrstog, trajnog i suvremenog materijala, primjerene oblikovne razine i kvalitete, a postavljaju se unutar površine ugostiteljske terase, na njezin rub, kao ukras ili paravan isključivo prema kolnoj površini. Moguće ih je postaviti i u svrhu međusobnog odijeljivanja dviju ugostiteljskih terasa koje se nalaze jedna pored druge.
Vaze sa cvijećem ili zelenilom ne smiju se postavljati izvan površine ugostiteljske terase te na način da čine paravan prema pješačkoj površini.
Na području Korzo dozvoljeno je postavljanje vaza s manjim, autohtonim i sezonskim biljem.
Uslužni objekt (automat, rashladna vitrina, vitrina za sladoled i slično) na ugostiteljskoj terasi mora se postaviti tako da se usluga vrši ili s terase ili uz sporednu stranicu terase kako se ne bi ometao pješački promet na javnoj površini.
Na ugostiteljskoj terasi može se postaviti uređaj za grijanje/grijaće tijelo pod uvjetom da se njegovim postavljanjem ne ugrožava sigurnost korištenja ugostiteljske terase.
Ograda ugostiteljske terase može biti metalna, staklena ili od drugog čvrstog materijala osim drva, najveće dozvoljene visine 1,60 m.
Izuzetno od odredbe stavka 10. ovoga članka, najveća dozvoljena visina ograde ugostiteljske terase koja se nalazi uz prometnicu na način da između ugostiteljske terase i prometnice nema mogućnosti slobodnog pješačkog prolaza, može iznositi 2,20 m.
Ograda mora biti postavljena unutar površine ugostiteljske terase isključivo kao zaštita na deniveliranim dijelovima i prema cesti.
Ograđivanje cijele stranice, odnosno oboda ugostiteljske terase nije dozvoljeno.
Ugostiteljske terase mogu biti ozvučene u vremenu od 1. svibnja do 30. studenoga, a razina buke koja proizlazi iz uređaja za ozvučenje mora biti unutar granica dopuštenih vrijednosti određenih posebnim propisima kojima se uređuje područje zaštite od buke.
Izuzetno od odredbe stavka 14. ovoga članka, ugostiteljske terase mogu biti ozvučene u vrijeme održavanja javnih manifestacija neovisno o vremenskom periodu u kojem se održavaju.
Članak 60.
Točionik je montažno-demontažna naprava koja se može postaviti na ugostiteljsku terasu bez priključaka, samo sa spremnicima za vodu i odvodnju.
Točionik može biti veličine do 4 m2 bez natkrivanja, a mora biti izrađen od kvalitetnog materijala te svojom bojom i izgledom mora se uklopiti u prostor u koji se smješta.
Članak 61.
Suncobrani su sklopive naprave kojima se na ugostiteljskim terasama pruža zaštita od sunca čija najveća dozvoljena veličina iznosi 4,0 x 4,0 m, odnosno, najveći dozvoljeni promjer iznosi 5,50 m.
Na postavljanje i izgled suncobrana odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članaka 21. i 22. ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na tende te sljedeći uvjeti:
– svi tipovi suncobrana na jednoj terasi moraju biti jednakog oblika i u jednoj boji,
– stalci i konstrukcija mogu biti od metala ili drva ili njihove kombinacije, dok za sjenilo treba koristiti impregnirano platno,
– gabariti suncobrana u otvorenom stanju ne smiju preći granice zakupljene površine,
– na platnu ne smiju biti reklamne oznake, osim na rubnom visećem dijelu (zastavica), koji može sadržavati naziv ugostiteljskog objekta i/ili reklamnu oznaku.
Iznimno od odredbe stavka 2. podstavka 3. ovoga članka, kada je suncobran standardne veličine veći od zakupljene površine ugostiteljske terase, gabariti suncobrana u otvorenom stanju mogu prelaziti granice zakupljene površine ugostiteljske terase za najviše 0,50 m.
Članak 62.
Tende su naprave s platnom na konstrukciji kojima se na ugostiteljskim terasama pruža zaštita od sunca.
Tende mogu pokrivati isključivo zakupljenu površinu ugostiteljske terase (gabariti u otvorenom stanju ne smiju izlaziti izvan granica zakupljene površine).
Izgled svih tipova tendi određen je člancima 21., 22. i 61. stavkom 2. podstavkom 4. ovoga Pravilnika.
Na području Grada mogu se postavljati konzolne i samostojeće tende te samostojeće tende sa podestom.
Ukoliko se tenda postavlja nakon što je ugostiteljska terasa uvrštena u Plan lokacija, za njezino postavljanje potrebna je suglasnost Upravnog odjela.
Članak 63.
Konzolne tende su tende koje se konzolno vežu za zid/pročelje građevine.
Konzolne tende mogu se postavljati isključivo u slučajevima kada se terasa postavlja neposredno uz objekt, odnosno, kada ne postoji potreba osiguranja pješačkog prolaza između građevine i ugostiteljske terase.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka tende se u pravilu postavljaju u ravnini pročelja ukoliko za to postoje prostorne mogućnosti te tako da ne narušavaju sklad pročelja same građevine.
Unutar zone A postavljanje tendi koje se konzolno vežu za zid/pročelje građevine moguće je samo uz prethodnu odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Unutar zone B način postavljanja tendi određen stavkom 4. ovoga članka odnosi se na građevine koje su utvrđene kao pojedinačno kulturno dobro ili zaštićeno dobro od lokalnog značaja.
Članak 64.
Samostojeće tende s podestom su metalne montažno demontažne konstrukcije na četiri ili više stupova (nosača), učvršćene vijcima na montažno demontažnu podlogu (podest) na način da nisu trajno vezane za tlo te s pokretnim sistemom zaštite od sunca, koji se po potrebi može otvoriti i zatvoriti. Na bočnim stranama mogu se postaviti prozirne ograde koje ne smiju biti fiksno spojene s pokretnim sistemom zaštite od sunca.
Samostojeće tende s podestom mogu se postaviti unutar zone B, a unutar zone A samo na području Trsat.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, samostojeće tende s podestom mogu se postaviti na području Stari grad i Riva-kazalište samo uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Samostojeće tende s podestom ne mogu se postaviti na način da ometaju slobodan pješački prolaz.
Prozirne ograde na bočnim stranama samostojećih tendi s podestom iz stavka 1. ovoga članka mogu se postaviti u vremenu od 1. studenog do 31. ožujka.
Samostojeće tende s podestom postavljaju se sukladno Planu lokacija.
Nakon demontaže konstrukcije i prestanka korištenja zakupljene površine, korisnik je dužan otkloniti eventualna oštećenja i površinu dovesti u prvobitno stanje.
6. SPOMENIČKO, SAKRALNO I UMJETNIČKO OBILJEŽJE
Članak 65.
Na području Grada, osim na području gradskih groblja, može se postaviti ili ukloniti spomeničko, sakralno i umjetničko obilježje (spomenik, spomen-ploča, skulptura i drugi predmet kulturno-umjetničkog ili sakralnog karaktera) građevinske bruto površine do 12 m2 i visine do 4,0 m od razine okolnog tla uz suglasnost Upravnog odjela.
7. INFORMACIJSKA PLOČA ZA EU PROJEKTE
Članak 66.
Informacijska ploča za EU projekte je ploča čija je obveza postavljanja i sadržaj određen posebnim propisima.
Informacijske ploče za EU projekte se dijele na privremene informacijske ploče i trajne ploče ili panoe.
Privremene informacijske ploče se postavljaju uz prilazne pravce lokacije na kojoj se projekt za koji se postavlja provodi na način da sadržaj bude jasno vidljiv.
Privremene informacijske ploče se postavljaju na početku provedbe projekta i najkasnije nakon tri mjeseca od dovršetka projekta moraju se zamijeniti trajnim pločama.
Trajne ploče ili panoi moraju biti dovoljno veliki da njihov sadržaj bude jasno vidljiv, a postavljaju se na vidljivom mjestu na građevini (pročelje ili slično).
Informacijske ploče za EU projekte postavljaju se sukladno suglasnosti Upravnog odjela.
8. OPREMA I UREĐAJI NA ZGRADAMA I DRUGIM GRAĐEVINAMA KOJI SE GRADE BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA
Članak 67.
Oprema i uređaji na zgradama i drugim građevinama koji se grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta, u smislu ovoga Pravilnika, su:
– klimatizacijski uređaji,
– dimovodne instalacije,
– zajednički antenski sustavi i
– drugi uređaji i oprema.
Uređaji i oprema iz stavka 1. ovoga članka postavljaju se sukladno sljedećim uvjetima:
– ne smiju biti većih dimenzija nego što su dimenzije opreme i uređaja koji se prema posebnim propisima mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta u dijelu koji se odnosi na gradnju istih na površini javne namjene,
– ne smiju se postavljati na području gdje se nalaze instalacije,
– ne smiju utjecati na sigurnost prometa i preglednost,
– ne smiju ometati prolaz komunalnim službama,
– ne smiju štetiti nasadima,
– moraju biti od trajnog materijala koji se lako održava,
– po vrsti materijala, obliku, veličini i slično moraju biti primjereni lokaciji,
– sadržaj ne smije biti uvredljiv ili diskriminirajući po bilo kojoj osnovi i
U Zoni A nije dozvoljeno postavljanje klimatizacijskih uređaja, dimovodnih i antenskih sustava i drugih uređaja na zgrade na način da su vidljivi s javno prometnih površina.
Uređaji i sustavi iz stavka 1. ovoga članka u pravilu se postavljaju na neugledne pozicije na krovu, unutrašnjem dvorištu, začelju koje ne gleda na površinu javne namjene i slično.
9. POSTUPAK ZA POSTAVLJANJE REKLAMNIH I OGLASNIH PREDMETA, PRIVREMENIH OBJEKATA I PREDMETA TE UGOSTITELJSKIH TERASA
Članak 68.
Postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta te ugostiteljske terase iz članka 69. ovoga Pravilnika dozvoljeno je temeljem Plana lokacija.
Lokacije i uvjete za postavljanje kioska i pokretnih naprava na površinama u privatnom vlasništvu putem kojih se obavlja ugostiteljska djelatnost i trgovina na malo izvan prodavaonica i tržnica određuju se temeljem suglasnosti nadležnog Upravnog odjela Grada.
Postavljanje Jumbo reklamnog panoa na pročeljima građevina na području Grada i reklamnog naziva na područjima Stari Grad, Korzo, Trsat i Riva-kazalište dozvoljeno je temeljem suglasnosti Komisije za postavljanje reklamnih predmeta (u daljnjem tekstu: Komisija).
Članak 69.
Planom lokacija utvrđuju se uvjeti i lokacije za postavljanje:
1. reklamnih predmeta: Jumbo reklamni pano, reklamni stup i city light,
2. oglasnog panoa i okruglog oglasnog stupa,
3. ugostiteljske terase na površini javne namjene.
Plan lokacija donosi Gradonačelnik Grada (u daljnjem tekstu: Gradonačelnik) na prijedlog Upravnog odjela.
Plan lokacija donosi se samo za predmete i ugostiteljske terase iz stavka 1. ovoga članka koji se postavljaju na površine javne namjene na području Grada.
Članak 70.
Komisiju imenuje Gradonačelnik na vrijeme od četiri godine.
Komisija se sastoji od predsjednika i dva člana i istoga broja zamjenika.
Dva člana Komisije i njihove zamjenike čine predstavnici Upravnog odjela, a jednog člana Komisije i njegovog zamjenika čine predstavnici Upravnog odjela za komunalni sustav i promet.
Članak 71.
Zahtjev za uvrštenje reklamnog i oglasnog predmeta u Plan lokacija podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavljanje u prostoru u mjerilu 1:1000,
– nacrt/skicu predmeta (položaj i veličinu predmeta – kotirano),
– tehnički opis,
– skicu ili fotomontažu mjesta na koje se predmet postavlja (mikrolokacija),
– statički proračun za reklamne predmete veće konstrukcije i predmete koji se postavljaju okomito na pročelje,
– opis priključka na elektromrežu i atest elektroinstalacija za svjetleće predmete.
Članak 72.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje reklamnog i oglasnog predmeta na površinama u privatnom vlasništvu podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti priloge određene člankom 71. stavkom 2. ovoga Pravilnika te:
– suglasnost su/vlasnika građevine ako se reklamni i oglasni predmet postavlja na pročelje građevine,
– dokaz o pravu vlasništva, suglasnost odnosno drugi akt kojim se dokazuje pravo na postavljanje predmeta na zemljište, građevinu ili drugi objekt ili predmet.
Članak 73.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje objekta za zabavu i zabavnog parka podnosi se Upravnom odjelu za komunalni sustav i promet.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti odgovarajuće priloge određene člankom 71. stavkom 2. ovoga Pravilnika.
Ukoliko se objekti postavljaju na površinu u privatnom vlasništvu potrebno je priložiti odgovarajuće priloge određene člankom 72. stavkom 2. ovoga Pravilnika.
Članak 74.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje kioska na površinu u privatnom vlasništvu podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavu u mjerilu 1:1000,
– idejno rješenje postavljanja i uređenja zemljišta u mjerilu 1:200 izrađeno po ovlaštenoj stručnoj osobi.
– nacrt objekta (položaj i veličinu objekta – kotirano),
– tehnički opis,
– dokaz o pravu vlasništva, suglasnost odnosno drugi akt kojim se dokazuje pravo na postavljanje predmeta na zemljište na koje se odnosi prijedlog za postavu.
Članak 75.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje pokretnih naprava na površinu u privatnom vlasništvu podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavu u mjerilu 1:1000,
– tehnički opis,
– skicu ili fotomontažu mjesta na koje se predmet postavlja (mikrolokacija),
– opis priključka na elektromrežu i atest elektroinstalacija,
– dokaz o pravu vlasništva, suglasnost, odnosno drugi akt kojim se dokazuje pravo na postavljanje pokretnih naprava na zemljište, građevinu ili drugi objekt ili predmet.
– druge suglasnosti sukladno posebnim propisima.
Članak 76.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje informacijske ploče za EU projekte podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavu u mjerilu 1:1000,
– tehnički opis,
– skicu ili fotomontažu mjesta na koje se predmet postavlja (mikrolokacija),
– dokaz o pravu vlasništva, suglasnost, odnosno drugi akt kojim se dokazuje pravo na postavljanje pokretnih naprava na zemljište, građevinu ili drugi objekt ili predmet.
– druge suglasnosti sukladno posebnim propisima.
Članak 77.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje zajedničkih spremnika za komunalni otpad na površini javne namjene podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavu u mjerilu 1:1000,
– nacrt/skicu s prijedlogom rješenja u mjerilu 1:200,
– tehnički opis,
Uz zahtjev za postavljanje kabineta i kontejnera za smještaj uređaja infrastrukture, mjernih postaja i javnih sanitarija, osim priloga iz stavka 2. ovoga članka, potrebno je priložiti i dokaz o pravu vlasništva, suglasnost, odnosno drugi akt kojim se dokazuje pravo na postavljanje predmeta na površinu javne namjene.
Članak 78.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje objekata i predmeta na stajalištu javnog gradskog prijevoza podnosi se Upravnom odjelu za komunalni sustav i promet.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavu u mjerilu 1:1000,
– tehnički opis,
– idejno rješenje izrađeno po ovlaštenom projektantu, koje mora sadržavati grafički prikaz prostornih, funkcionalnih i oblikovnih karakteristika zahvata u prostoru te, prema potrebi, tehničko-tehnoloških obilježja zahvata u prostoru,
– suglasnosti pravnih osoba s javnim ovlastima u odnosu na postojeće objekte i uređaje komunalne infrastrukture,
– dokaz o pravu na postavljanje predmeta odnosno objekta (izvadak iz zemljišne knjige, ugovor, suglasnost ili drugi akt na temelju kojeg je investitor stekao pravo postavljanja objekta).
Članak 79.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje spomeničkog, sakralnog i umjetničkog obilježja podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– snimku postojećeg stanja: grafičku i foto dokumentaciju,
– oznaku i opis lokacije,
– obrazloženje o potrebi i značaju,
– skicu i tehnički opis spomenika,
– suglasnost fizičke ili pravne osobe ako se spomeničko, sakralno ili umjetničko obilježje postavlja na objekt ili zemljište u njihovu vlasništvu.
Članak 80.
Zahtjev za uvrštenje ugostiteljske terase u Plan lokacija podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– kopiju katastarskog plana s prijedlogom lokacije za postavu u mjerilu 1:200,
– idejno rješenje ugostiteljske terase s načelnim prikazom i rasporedom opreme terase za ugostiteljsku terasu koja se postavlja u zoni A,
– nacrt/skicu terase s prijedlogom rješenja u mjerilu 1:200 za ugostiteljsku terasu koja se postavlja u zoni B,
– dokaz o utvrđivanju minimalnih uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti,
– dokaz o vlasništvu, odnosno korištenju ili drugom stvarnom pravu koje podnositelj zahtjeva ima na poslovnom prostoru,
– suglasnost su/vlasnika susjednih nekretnina, ako se ugostiteljska terasa svojom površinom nalazi ispred prostora druge namjene,
– suglasnost su/vlasnika građevine, ako se terasa postavlja ispred poslovnog prostora koji se nalazi u stambenoj građevini u zoni B.
Iznimno od odredbe stavka 2. podstavka 3. ovoga članka, ako se u zoni B na ugostiteljsku terasu predlaže postaviti samostojeća tenda sa podestom potrebno je priložiti idejno rješenje iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka.
Članak 81.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti za postavljanje ugostiteljske terase na zemljištu u privatnom vlasništvu podnosi se Upravnom odjelu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti odgovarajuće priloge iz članka 80. stavka 2. ovoga Pravilnika te dokaz o vlasništvu zemljišta na koje se odnosi prijedlog za postavu.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 82.
Izgled i uvjeti postavljanja reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta, ugostiteljske terase te druge opreme i uređaja, koji su postavljeni do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 83.
Nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika i uklanjanje reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta, ugostiteljskih terasa te druge opreme i uređaja koji su postavljeni suprotno odredbama ovoga Pravilnika provodi Upravni odjel za komunalni sustav i promet – Odsjek za komunalno redarstvo.
Poslove nadzora i uklanjanja iz stavka 1. ovoga članka komunalni redar provodi sukladno zakonu koji uređuje komunalno gospodarstvo, posebnim propisima, Odluci o komunalnom redu i ovom Pravilniku.
Članak 84.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o uvjetima za postavljanje predmeta i privremenih objekata (“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 1/07 i 54/08).
Članak 85.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Grada Rijeke“.
KLASA: 024-01/23-01/115
URBROJ: 2170-1-01-00-23-2
Rijeka, 28. rujna 2023.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Ana Trošelj, v.r.
Dokumenti:
Karta 1. – Prilog 1.
