Kolektivni ugovor za zaposlene u Domu mladih Rijeka

OSTALO / Datum tiskanog izdanja: Četvrtak, 31. kolovoza 2023.

Godina X - broj 13.

GRAD RIJEKA, Rijeka, zastupan po gradonačelniku Marku Filipoviću (u daljnjem tekstu: Grad)
i
SAMOSTALNI SINDIKAT U KOMUNALNIM I SRODNIM DJELATNOSTIMA HRVATSKE zastupan po predsjedniku Baldi Kovačeviću (u daljnjem tekstu: Sindikat)

sklopili su 17. srpnja 2023. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENE U DOMU MLADIH RIJEKA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se međusobna prava i obveze potpisnika ovog Ugovora, te prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika zaposlenih u Domu mladih Rijeka (u daljnjem tekstu: Ustanova) čiji je osnivač i vlasnik Grad.

Ovaj Ugovor primjenjuje se neposredno na sve radnike.

Članak 2.

Pod pojmom Sindikat, u smislu ovoga Ugovora, podrazumijeva se Samostalni sindikat u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.

Pod pojmom Poslodavac, u smislu ovoga Ugovora, podrazumijeva se Ustanova koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Pod pojmom radnika, u smislu ovoga Ugovora, podrazumijeva se fizička osoba koja je u radnom odnosu u Ustanovi na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim i skraćenim radnim vremenom te osoba koja je u radnom odnosu kao pripravnik.

Članak 3.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjuju se opći propisi o radu.

Članak 4.

Potpisnici su se suglasili da će se zalagati i rukovoditi sljedećim načelima:

primjene pravila sadržanih u ovom Ugovoru u dobroj vjeri
međusobne suradnje u području radnih odnosa i zapošljavanja,
promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,
mirnog rješavanja sporova.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključivanja Ugovora, jedna od ugovornih strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora.

Članak 5.

Ugovorne strane obvezuju se osigurati pravilnu primjenu i poštivanje odredbi ovog Ugovora.

Članak 6.

Izrazi koji se koriste u ovome Ugovoru, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. RADNI ODNOSI

Članak 7.

Radnici se primaju na rad na temelju natječaja, o čemu odluku donosi ravnatelj Ustanove na temelju prethodne suglasnosti upravnog vijeća Ustanove.

Radni se odnos u Ustanovi zasniva ugovorom o radu koji se, u pravilu, sklapa na neodređeno vrijeme.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Iznimno, radnik se može primiti na rad bez objavljivanja natječaja u slučaju kada:

obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ali najduže na 60 dana i
potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.

Članak 8.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja odnosno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika.

Razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme mora se navesti u sklopljenom ugovoru o radu.

S istim radnikom Poslodavac smije sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.

Poslodavac može s radnikom sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine u sljedećim slučajevima:

radi zamjene privremeno nenazočnog radnika do njegovog povratka na rad,
ako je to potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije,
u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje važiti danom navedenim u ugovoru bez obzira na sve druge okolnosti.

Članak 9.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 10.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u trajanju od najviše 6 mjeseci.

Probni rad može se iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Povjerenstvo za praćenje rada radnika na probnom radu ima 3 člana.

Članovi Povjerenstva moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme radnika čije se radne i stručne sposobnosti prate.

Ako Povjerenstvo za praćenje rada ocjeni da osoba na probnom radu ne ostvaruje prosječne rezultate rada tj. da njegove radne i stručne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća, dostavit će prijedlog Poslodavcu za prestanak rada, najkasnije 15 dana prije isteka probnog rada.

Otkazni rok traje sedam dana u slučaju otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu.

Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

Ako poslodavac radniku otkaz iz prethodnog stavka ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 11.

Puno radno vrijeme radnika u Ustanovi je četrdeset sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana ili u drugom, većem broju radnih dana utvrđenih pisanom odlukom Ravnatelja, uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom.

Dnevno radno vrijeme može biti raspoređeno jednokratno, u smjenama, u punom, nepunom i preraspodijeljenom vremenu.

Radnici zaposleni u objektu „Dvorac Stara Sušica“ rad obavljaju u smjenama, prema rasporedu kojeg odredi Ravnatelj, uz prethodno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom.

Ukupne tjedne obveze radnika koji provode odgojno-obrazovni rad utvrđuju se prema godišnjem planu i programu rada Ustanove o čemu se radniku izdaje odluka o tjednom i godišnjem zaduženju.

Članak 12.

Ugovor o radu može se sklopiti na nepuno radno vrijeme kad priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o već ranije sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vremenom dužim od punog radnog vremena.

Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

Članak 13.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Ako radnik radi prekovremeno ukupno trajanje rada ne smije biti duže od pedeset sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje.

Članak 14.

Rad u vremenu između 22,00 sata uvečer i 6,00 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Članak 15.

Radno vrijeme radnika koji obavljaju administrativne poslove u Domu mladih u Rijeci, raspoređuje se na pet radnih dana od ponedjeljka do petka, jednokratno, od 08.00 do 16.00 sati.

Radno vrijeme radnika koji obavljaju odgojno – obrazovni rad s djecom (učitelji) raspoređuje se na pet radnih dana od ponedjeljka do petka, jednokratno, u dvije smjene: prijepodnevnoj od 08.00 do 16.00 ili poslijepodnevnoj od 14.00 do 22.00 sata.

Radno vrijeme radnika koji su zaposleni u objektu „Dvorac Stara Sušica“ raspoređeno je jednokratno, u tri smjene: prijepodnevnoj od 06.00 do 14.00, poslijepodnevnoj od 14.00 do 22.00 ili noćnoj smjeni od 22.00 do 06.00 sati ujutro slijedećeg dana.

Ravnatelj mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

Članak 16.

Odmor u tijeku rada (stanka) svakog dana traje 30 minuta.

Članak 17.

Tijekom svakog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno od stavka 1. ovog članka Poslodavac je dužan radniku kada to zahtijeva intenzitet poslova u pojedinom razdoblju osigurati pravo na dnevni odmor od najmanje 8 sati neprekidno.

Radniku iz stavka 2. ovoga članka, mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

Članak 18.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 17. ovoga ugovora.

Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje neiskorištenog tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

Članak 19.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna, odnosno 20 radnih dana do najviše 30 radnih dana.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa.

Najkraćem trajanju godišnjeg odmora određenim stavkom 1. ovoga članka pribrajaju se dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

a) prema stručnom znanju potrebnom za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen:

- radna mjesta za koje je uvjet VSS prema ranije važećim propisima/
  uvjet magistra struke ili stručnog specijaliste ………………………4 radna dana

- radna mjesta za koje je uvjet VŠS prema ranije važećim propisima/
  uvjet sveučilišnog ili stručnog prvostupnika ……………………….3 radna dana

- radna mjesta za koje je uvjet SSS, VKV i KV …………………….2 radna dana
- radna mjesta za koje je uvjet PKV i NKV…………………..……….1 radni dan.

b) prema dužini radnog staža:

- od 5 do 10 godina ……………………………………………………..2 radna dana
- od 10 do 14 godina ……………………………………………………3 radna dana
- od 15 do 19 godina ……………………………………………………4 radna dana
- od 20 do 24 godina ……………………………………………………5 radnih dana
- od 25 do 29 godina ……………………………………………………6 radnih dana
- od 30 do 35 godina ……………………………………………………7 radnih dana
- sa više od 35 godina ………………………………………………….8 radnih dana

c) posebni socijalni uvjeti:

- roditelj, posvojitelj ili skrbnik
  s jednim maloljetnim djetetom ………………………………………2 radna dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku
  za svako daljnje maloljetno dijete………………………………….1 radni dan
- samohranom roditelju djeteta do 15 godina ……………1 radni dan
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta
  s teškoćama u razvoju, bez obzira na ostalu djecu………3 radna dana
- osobe sa invaliditetom …………………………………………………2 radna dana

d) prema uvjetima rada

- rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada ……… 2 radna dana

Članak 20.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje te blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 21.

Radnik može koristiti godišnji odmor u pravilu u dva dijela, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drugačije.

Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje tri dana ranije.

Godišnji odmor radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim teškoćama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Članak 22.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 23.

U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 24.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora smo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke Poslodavca.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnos nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja do visine neoporezivog iznosa.

Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 25.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi Poslodavac.

Na temelju plana godišnjeg odmora Poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora Poslodavac donosi za svakog radnika odluku kojom utvrđuje vrijeme ukupnog trajanja i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika.

Članak 26.

Radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 22. ovog Ugovora, za svaki mjesec trajanja neprekidnog radnog odnosa, u slučaju:

a) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa ili
b) ako mu radni odnos prestane tijekom kalendarske godine.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Članak 27.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine do najviše 10 radnih dana za sljedeće slučajeve:

a) sklapanje braka ili sklapanje životnog partnerstva…………….. 5 radnih dana

b) rođenje djeteta ili posvojenje djeteta………………………………………5 radnih dana

c) smrti člana uže obitelji (dijete, supružnik, životni partner,
roditelji, brat, sestra, pastorak, posvojenik, unuk, očuh,
maćeha)…………………………………………………………………………………………. 5 radnih dana

d) smrt člana šire obitelji (djed, baka, roditelji supružnika) …… 2 radna dana

e) selidbe …………………………………………………………………………………………2 radna dana

f) teške bolesti užeg člana obitelji ……………………………………………….3 radna dana

g) proglašenja elementarne nepogode
koja je neposredno zadesila radnika……………………………………………3 radna dana

h) sudjelovanje na kulturnim i sportskim
priredbama………………………………………………………………………………………1 radni dan

i) dobrovoljno darivanje krvi
(za svaki put)…………………………………………………………………………………..2 radna dana

j) sudjelovanje na sindikalnim
susretima, seminarima, obrazovanju
za sindikalne aktivnosti …………………………………………………………………2 radna dana

Iznimno, radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.

Plaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka koristi se isključivo u vrijeme kada je nastupila okolnost na pisanu molbu radnika.

Na zahtjev poslodavca radnik je dužan dostaviti dokumente kao dokaz opravdanosti korištenja plaćenog dopusta.

Ako okolnosti iz stavka 1. ovog članka nastupe u vrijeme odsutnosti radnika s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju.

Ako okolnosti iz stavka 1. ovog članka za smrtni slučaj nastupe u vrijeme kada radnik koristi godišnji odmor, radnik ima pravo na plaćeni dopust s tim da se godišnji odmor prekida, a po prestanku korištenja plaćenog dopusta radnik može nastaviti korištenje godišnjeg odmora samo uz suglasnost poslodavca.

Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 28.

Radniku se može na njegov pisani zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju te se radnik odjavljuje sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno.

U odluci o odobravanju neplaćenog dopusta radniku se obavezno navode pravne posljedice neplaćenog dopusta.

Članak 29.

Ravnatelj može radniku odobriti neplaćeni dopust do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

njega člana uže obitelji,
izgradnja ili popravak kuće ili stana,
liječenje na vlastiti trošak,
školovanje ili druge osobne potrebe.

Kada to okolnosti zahtijevaju, u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka neplaćeni dopust se može odobriti radniku u trajanju preko 30 dana, uz suglasnost Upravnog vijeća Ustanove.

IV. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

Članak 30.

Za obavljeni rad radniku pripada plaća utvrđena ovim Ugovorom, a za vrijeme opravdane odsutnosti s rada pripada mu naknada plaće.

Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se u novcu.

Plaću radnika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Članak 31.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Uvećanje za svaku navršenu godinu radnog staža (0,5%) primjenjuje se od prvog dana sljedećeg mjeseca.

Pod radnim stažem u smislu prava na uvećanje plaće iz stavka 1. ovoga članka smatra se radni staž ostvaren temeljem rada za koji su plaćeni doprinosi i koji se prema propisima mirovinskoga osiguranja računa u staž osiguranja.

U radni staž za uvećanje plaće iz stavka 1. ovoga članka uračunava se i radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se isti u Republici Hrvatskoj prema propisima mirovinskoga osiguranja računa u staž osiguranja, odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora nakon 1. srpnja 2013. godine.

Članak 32.

Osnovica za obračun plaće utvrđuje se u iznosu od 902,08 eura (6.796,72 kuna) i primjenjuje se počevši s plaćom za mjesec kolovoz 2023. godine koja se isplaćuje u mjesecu rujnu 2023. godine.

Koeficijente složenosti poslova radnih mjesta sistematiziranih u Ustanovi utvrđuje Poslodavac svojim općim aktom.

Članak 33.

Plaća radnika iskazuje se u bruto iznosu.

Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan na zahtjev radnika uplatiti obustavu kredita uvjetovanog administrativnom zabranom, zakonskog uzdržavanja, sindikalne članarine i obustave temeljem pogodnosti koje je sindikat ugovorio za svoje članove, bez naplaćivanja naknade radniku ili bilo kojoj drugoj strani.

Članak 34.

Osnovna plaća radnika, uvećat će se za odrađene sate rada:

za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom …………………150%
za rad nedjeljom ………………………………………………………………………………………….50%
za prekovremeni rad ………………………………………………….……………………………….50%
za rad noću ……………………………………………………….………………………………………….40%
za rad subotom ………………………………………….………………………………………………..25%

Za rad u drugoj smjeni/smjenski rad uvećat će se osnovna plaća za 10% kao postotno uvećanje dnevne zarade tog dana.

Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

Dodaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Članak 35.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada radnika duži od 40 sati tjedno.

Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada).

Radnik može koristiti slobodne radne dane iz stavka 2. ovoga članka u dogovoru s ravnateljem.

Članak 36.

Obračunata osnovna plaća radnika uvećava se za stalni dodatak temeljem akademskog naziva i stupnja u slučaju:

ako radnik ima stečen magisterij znanosti – za 8%
ako radnik ima stečen doktorat znanosti – za 15%.

Stalni dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se pod uvjetom da isti nije uvjet za radno mjesto na kojem radnik radi i ako je u funkciji poslova radnog mjesta na kojem radnik radi, a priznaje se od dana donošenja pisane odluke ravnatelja Ustanove.

Ravnatelj ustanove izuzet je od dodataka iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 37.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio za vrijeme kada ne radi zbog:

godišnjeg odmora,
plaćenog dopusta,
državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,
obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti temeljem članka 27. ovoga Ugovora,
prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik ne odgovara,
i drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, odnosno najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za radnika.

Članak 38.

Ako radnik, pored poslova i zadaća radnog mjesta na koje je raspoređen, po nalogu ravnatelja, obavlja poslove i zadaće odsutnog radnika dulje od 30 dana, ima pravo u obračunu plaće na koeficijent složenosti radnog mjesta čije poslove obavlja ako je to za njega povoljnije, za cijelo vrijeme obavljanja tih poslova.

O pravu i obvezi iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj donosi odgovarajuću odluku.

Članak 39.

Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana na teret poslodavca, pripada mu naknada plaće u visini 85% njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85% njegove mjesečne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika.

Bolovanja na teret HZZO isplaćuju se sukladno pravilima HZZO-a.

V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 40.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za ukupan rad u ustanovama Grada Rijeke, odnosno njegovim pravnim prednicima, i to za navršenih:

10 godina – u visini 1,25 osnovice,
15 godina – u visini 1,50 osnovice,
20 godina – u visini 1,75 osnovice,
25 godina – u visini 2 osnovice,
30 godina – u visini 2,50 osnovice,
35 godina – u visini 3 osnovice,
40 godina – u visini 4 osnovice,
45 godina i više – u visini 5 osnovica.

Osnovica za jubilarnu nagradu iz stavka 1. ovoga članka iznosi neto 238,90 eura (1.800,00 kuna).

Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što radnik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

Članak 41.

Radniku pripada pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora u punom iznosu neovisno da li radi u punom ili nepunom radnom vremenu, a radniku koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca ostvaruje isplatu regresa kod jednog poslodavca i to po prethodnom dogovoru tih poslodavaca.

Regres iznosi neto 232,27 eura (1.750,00 kuna).

Regres se isplaćuje jednokratno najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, a radnicima koji se kasnije zaposle ili nisu u to vrijeme na poslu zbog duljeg bolovanja, korištenja rodiljnog, roditeljskog dopusta i sličnih razloga, regres se isplaćuje prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Pravo na regres ima svaki radnik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

Članak 42.

Radniku pripada pravo na isplatu prigodne nagrade za božićne blagdane u punom iznosu (božićnica) neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu, a radnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca ostvaruje isplatu božićnice od jednog poslodavca i to po prethodnom dogovoru tih poslodavaca.

Pravo na božićnicu pripada svim radnicima koji su na Božić (25. prosinca) u radnom odnosu kod poslodavca, osim radnicima kojima na taj dan prava i obveze iz rada ili u svezi s radom miruju.

Božićnica iznosi neto 232,27 eura (1.750,00 kuna).

Članak 43.

Svakom radniku roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi Dana sv. Nikole u punom iznosu neovisno radi li u punom ili nepunom radnom vremenu, a radnici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu dara od jednog poslodavca i to po prethodnom dogovoru tih poslodavaca..

Isplata dara iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se u cijelosti jednokratno, najkasnije do 6. prosinca tekuće godine.

Pravo na dar iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju roditelji/posvojitelji/skrbnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca na dan 6. prosinca tekuće godine.

Dar u prigodi Dana sv. Nikole iznosi neto 100,00 eura (753,45 kuna).

Članak 44.

Za ostvarene rezultate na natjecanjima učenika-polaznika programa Ustanove, radniku koji je obavljao poslove mentora učeniku, isplatit će se godišnja novčana naknada kao oblik nagrade radniku za postignute radne rezultate (u daljnjem tekstu: Nagrada).

Ukoliko je radnik mentor učeniku uz mentora iz druge odgojno-obrazovne ustanove (dijeljeno mentorstvo), Nagrada se isplaćuje u iznosu i sukladno uvjetima propisanim odlukom Grada Rijeke kojom se uređuje nagrađivanje za posebna postignuća učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima i smotrama.

Ukoliko je radnik samostalni mentor učeniku (ekskluzivno mentorstvo), Nagrada se isplaćuje:

Za postignuća učenika na državnoj razini (pojedinačno ili ekipno) u iznosima kako slijedi:

za osvojeno prvo mjesto, u iznosu od 266,00 eura (2.004,18 kuna),
za osvojeno drugo mjesto, u iznosu od 200,00 eura (1.506,90 kuna),
za osvojeno treće mjesto, u iznosu od 133,00 eura (1.002,09 kuna).

Za postignuća učenika na međunarodnoj razini (pojedinačno ili ekipno) u iznosima kako slijedi:

za osvojeno prvo mjesto ili ekvivalentno postignuće u iznosu od 465,00 eura (3.503,54 kuna),
za osvojeno drugo mjesto ili ekvivalentno postignuće u iznosu od 400,00 eura (3.013,80 kuna),
za osvojeno treće mjesto ili ekvivalentno postignuće u iznosu od 332,00 eura (2.801,45 kuna).

Postignuća iz stavka 3. ovoga članka valoriziraju se za područja robotike, informatike i filmske produkcije.

Istom radniku moguće je dodijeliti Nagradu za postignuće samo jednog najviše rangiranog učenika (pojedinačno ili ekipno) u školskoj godini.

Odluku o isplati Nagrade donosi ravnatelj Ustanove temeljem odgovarajućeg dokaza iz kojeg je razvidna vrsta mentorstva.

Članak 45.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini tri prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene kod poslodavca u prethodnoj godini.

Iznos iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se najkasnije s isplatom posljednje plaće odnosno naknade plaće, a najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.

Članak 46.

Radnik ima pravo na pomoć, po svakoj osnovi u slučaju:

smrti supružnika, djeteta i roditelja, u neto iznosu od 441,44 eura (3.326,00 kuna), a koja se isplaćuje jednokratno,
nastanka teške invalidnosti (70% i više) radnika, maloljetne djece ili supružnika radnika, u neto iznosu od 441,44 eura (3.326,00 kuna), a koja se isplaćuje jednokratno,
bolovanja dužeg od 90 dana, u neto iznosu od 441,44 eura (3.326,00 kuna) koja se isplaćuje jednom godišnje,
rođenja ili posvojenja svakog djeteta, u neto iznosu od 220,72 eura (1.663,00 kuna),
za operativne zahvate, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala (koje nije pokriveno osnovnim i dopunskim osiguranjem), uz mišljenje nadležnog liječnika, radniku se nadoknađuje trošak u visini plaćenog iznosa, a najviše u visini neto iznosa do 441,44 eura (do 3.326,00 kuna), i to jednom godišnje.

Nastanak invalidnosti radnika, supružnika i maloljetnog djeteta utvrđuje se dostavom konačnog rješenja nadležnog tijela sukladno posebnim propisima.

Pravo na pomoć u slučaju nastanka invalidnosti maloljetnog djeteta radnik ostvaruje ako je kod maloljetnog djeteta utvrđen teži (stupanj III) ili teški invaliditet (stupanj IV), a ostvaruje se dostavom jednog od sljedećih pravomoćnih rješenja nadležne službe:

rješenje o pravu na doplatak za djecu (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; temeljem članka 22. Zakona o doplatku za djecu, za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima)
rješenje o pravu na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)
rješenje o pravu na rad s polovicom punoga radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje; do 8. godine i nakon 8. godine života djeteta)
rješenje o pravu na osobnu invalidninu (centar za socijalnu skrb)
rješenje o pravu na doplatak za pomoć i njegu (centar za socijalnu skrb).

Pod pojmom “nabava lijekova“ podrazumijeva se nabava lijekova koji se nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a koji nisu pokriveni u cijelosti ili djelomično osnovnim i dopunskim zdravstvenim osiguranjem, već ih radnik mora sam platiti. Pod pojmom “nabava lijekova” ne podrazumijeva se nabava vitaminskih i ostalih preparata i dodataka prehrani.

Pomoć iz ovog članka isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja dokumentiranog zahtjeva odnosno od dana dostave konačnog rješenja nadležnog tijela.

Članak 47.

Radnik ima pravo na stalni dodatak za troškove prehrane u neto iznosu od 53,09 eura (400,00 kuna) kao neoporezivi primitak sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Članak 48.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje, pripada mu naknada troškova prijevoza, dnevnice i naknada iznosa troškova smještaja.

Dnevnica za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi 26,55 eura (200,00 kuna) po danu, a obračunava se na način propisan posebnim propisom o porezu na dohodak.

Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje 12 sati ili više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje 8 sati ili više od 8 sati, a manje od 12 sati, za što se uzima u obzir ukupan broj sati provedenih na putu, od polaska na službeno putovanje do povratka sa službenog putovanja.

Ako je na službenom putu, na teret poslodavca osiguran jedan obrok (ručak ili večera), iznos dnevnice se umanjuje za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

Radniku se mora izdati nalog za službeno putovanje prije odlaska na put, a u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.

Iznimno od stavka 3. i 4. ovoga članka, radniku upućenom na službeno putovanje s djecom polaznicima programa Ustanove sukladno planu i programu rada u mjestu izvan sjedišta Ustanove, a koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje se iznos pune dnevnice.

Ako radnik koristi prijevozno sredstvo čije korištenje poslodavac nije odobrio nalogom za službeno putovanje, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte, odnosno troškova prijevoznog sredstva odobrenog putnim nalogom.

Članak 49.

Ako je Poslodavac radniku odobrio korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknaditi će mu se troškovi u visini od 0,40 eura (3,00 kune) po prijeđenom kilometru sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.

Odluku kojom se Ravnatelju odobrava mogućnost iz stavka 1. ovoga članka donosi Upravno vijeće Ustanove.

Članak 50.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka radnik ima pravo na terenski dodatak, koji mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu, u iznosu od 26,54 eura (200,00 kuna) po danu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Ukoliko je radniku za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će se 50 % iznosa dodatka iz stavka 1. ovoga članka.

Ukoliko je radniku za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje.

Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 51.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla (u daljnjem tekstu: naknada troškova prijevoza) mjesnim odnosno međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne karte, pod uvjetom da je udaljenost od njegovog prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada najmanje dva kilometra (pješačka ruta).

Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni javni prijevoz (pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka), stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova međumjesnog i mjesnog javnog prijevoza.

Radnik je dužan na zahtjev Poslodavca, a u svrhu utvrđivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja (prebivalište/boravište) na adresi koju je prijavio Poslodavcu.

Radniku se naknada troškova prijevoza isplaćuje najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, s time da se neće isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada radnik više od dva radna dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

Radnik koji za dolazak i odlazak s posla koristi javni prijevoz za koji je kupljena karta javnog prijevoza, ima pravo na naknadu troška prijevoza u visini cijene kupljene karte.

Pravo na naknadu troškova prijevoza nema radnik koji ima službeni automobil u stalnom korištenju.

Ako od prebivališta odnosno boravišta radnika do mjesta rada nema organiziranog javnog prijevoza, naknada troškova prijevoza isplatit će se u visini od 0,18 eura (1,35 kuna) po prijeđenom kilometru, uvećano za troškove mostarine i tunelarine (uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine – ENC na ime radnika i za odgovarajući dolazak na posao i povratak s posla).

Udaljenost u smislu stavka 7. ovoga članka utvrđuje se na temelju kartografske podloge Google Maps i to kao najkraća automobilska ruta sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom).

Članak 52.

Radniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim ugovorom zaključenim između radnika i Poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 53.

Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina starosti svake 2 godine prema odluci ravnatelja Ustanove ostvaruju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 160,00 eura (1.205,52 kune).

Članak 54.

Poslodavac kolektivno osigurava radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

VI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 55.

Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu te provoditi sve mjere zaštite na radu i ispunjavati svoje obveze u području zaštite zdravlja i života zaposlenih, propisne općim propisom zaštite na radu.

Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu.

Poslodavac je obvezan obavješćivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu s općim propisom zaštite na radu i općim propisima o radu.

Članak 56.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koji su mu na poslu osigurani.

Radnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog svog postupka u odnosu na druge radnike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Prava iz prethodnog stavka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti kao i u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa.

Članak 57.

Kod Poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod Poslodavca provodi se u skladu s općim propisom zaštite na radu i s općim propisom o radu.

Članak 58.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je poticati radnike i druge osobe na rad na siguran način, na upotrebu osobnih zaštitnih sredstava, te svojim ponašanjem i načinom rada dati primjer radnicima i drugim osobama u primjeni pravila na siguran način.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu obvezan je štititi interese radnika na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zaštite na radu te ima druga prava i obveze u skladu s općim propisom zaštite na radu i s općim propisom o radu

Članak 59.

Radnik ima pravo na poštovanje i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

Osobnost i dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

U ostvarenju ovog prava Poslodavac i Sindikat obvezuju se u Ustanovi promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe radnika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju, opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Članak 60.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija radnika na temelju rase ili etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Članak 61.

Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika u tijeku rada.

Uznemiravanje je svako diskriminirajuće ponašanje prema radnicima s ciljem povrede dostojanstva radnika koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu osobe dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 62.

Radnici su dužni prigodom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge radnike te, u granicama svojih oblasti, spriječiti uznemiravanje od drugih radnika kao i trećih osoba i o tome izvijestiti ravnatelja Ustanove.

Članak 63.

Radnik ima pravo na ulaganje pritužbe vezano uz zaštitu dostojanstva.

Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primiti i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavac je dužan prije imenovanja osobe iz stavka 2. ovoga članka zatražiti suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika o prikladnosti osobe koju namjerava imenovati.

Poslodavac odnosno ovlaštena osoba iz stavka 2. ovog članka dužna je najkasnije u roku 8 dana od dana dostave pismene pritužbe ispitati pritužbu i poduzeti sve mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ako poslodavac u roku od 8 dana ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad, dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, isti nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz stavka 5. i 6. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Protivljenje radnika ponašanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika.

Članak 64.

Radniku kojem nedostaje najviše dvije godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može prestati radni odnos, bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili zakona.

Članak 65.

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod radnika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno raspoređen.

Poslodavac je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi radniku iz stavka 1. ovog članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.

Radnik kojemu nedostaje najviše 2 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ima pravo na osnovnu mjesečnu plaću dosadašnjeg radnog mjesta, ako je to za njega povoljnije.

U slučaju da nema slobodnog radnog mjesta u Ustanovi, primjenjuje se odredba Zakona o radu o osobno uvjetovanom otkazu.

Članak 66.

Naknada plaće koja radniku s invaliditetom pripada od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je radnik bio raspoređen u vrijeme nastupanja određenih okolnosti.

Članak 67.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije Poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove sukladno Zakonu o radu, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa utvrđenog člankom 66. stavkom 1. ovoga Ugovora.

Radnik iz stavka 1. ovoga članka koji neopravdano odbije zaposlenje na ponuđenim mu poslovima nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Članak 68.

Radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog gospodarskih, tehnoloških, organizacijskih ili osobno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini 40% njegove bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod Poslodavca odnosno njegovog pravnog prednika.

Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog određenih trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje je utvrdilo nadležno tijelo (smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na zdravog radnika iste ili slične razine obrazovanja) i koje se ne mogu otkloniti liječenjem, a uzrokovane su bolešću, ima pravo na otpremninu u visini od 50% njegove bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod Poslodavca odnosno njegovog pravnog prednika.

Pravo na otpremninu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka radnik stječe pod uvjetom da je u radnom odnosu kod Poslodavca neprekidno najmanje dvije godine.

Pravo na otpremninu iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne ostvaruje radnik kojem radni odnos prestaje zbog skrivljenog ponašanja radnika, te ako neopravdano odbije zaposlenje na ponuđenim mu poslovima.

Otpremnina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka isplatiti će se radniku s isplatom zadnje plaće, a najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.

Na ukupan iznos otpremnine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se ograničenje otpremnine utvrđeno Zakonom o radu.

U prosječnu mjesečnu plaću iz ovoga članka, kao osnovica za izračun otpremnine ne ulaze primici u naravi.

Radniku koji je u mjesecima koji ulaze u osnovicu za izračun otpremnine bio na bolovanju, u osnovicu za izračun otpremnine ulazi plaća koju bi radnik ostvario da je radio.

Radniku koji u mjesecima koji ulaze u osnovicu za izračun otpremnine nije radio zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili Ugovorom, te je primao neke druge naknade plaće (za godišnji odmor, plaćeni dopust, državni blagdan), u osnovicu za izračun otpremnine ulaze i te naknade plaće.

Članak 69.

Radniku za čijim je radom prestala potreba, radni odnos ne može prestati dok ne proteknu rokovi predviđeni Zakonom o radu, od dana dostave odluke o poslovno uvjetovanom otkazu.

Članak 70.

Kad otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Članak 71.

Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
odbijanja izvršavanja radnih obveza i naloga ravnatelja ako za to ne postoje opravdani razlozi,
neopravdanog nedolaska na posao i samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili organizacija rada poslodavca,
nedozvoljenog korištenja sredstvima Poslodavca,
povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,
odavanja poslovne tajne određene Zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu, zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,
nanošenja Poslodavcu štete namjerno ili iz krajnje nepažnje,
nepropisnog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili njihovo šikaniranje,
zloupotrebe korištenja bolovanja,
diskriminacije prema suradnicima ili korisnicima usluga Ustanove.

Poslodavac može izvanredno otkazati radniku samo pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.

VII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA, SINDIKALNIH POVJERENIKA I SINDIKALNIH PREDSTAVNIKA

Članak 72.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja što su utvrđena Ustavom Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim Ugovorom.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru, te da svoje djelovanje neće provoditi na način koji će štetiti djelotvornosti rada, ugledu i poslovanju Ustanove.

Članak 73.

Ugovorne strane obvezuju se na partnerski odnos što podrazumijeva uzajamno uvažavanje i poštivanje, te kontinuiranu suradnju.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrati će se pritisak Poslodavca na radnike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 74.

Sindikalni povjerenik kod Poslodavca ne smije biti spriječen ili ometan ako djeluje u skladu sa Zakonom, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Sindikat je dužan pisanim putem obavijestiti Poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika te njihovim ovlastima.

Članak 75.

Ako u Ustanovi nije utemeljeno radničko vijeće, sva njegova prava i obveze u skladu sa Zakonom o radu preuzima sindikalni povjerenik, o čemu odlučuje sindikat.

Broj sindikalnih povjerenika ne može biti veći od broja članova radničkog vijeća da je ono utemeljeno.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u Ustanovi i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na najmanje tri sata aktivnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.

Članak 76.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti u dobroj vjeri ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.

Sindikalnog povjerenika kod Poslodavca, za vrijeme obnašanja sindikalne dužnosti i 6 mjeseci po njegovom isteku, ne može se bez suglasnosti nadležnog tijela Sindikata:

otkazati ugovor o radu,
utvrditi kao višak zaposlenih,
premjestiti ga na nepovoljnije radno mjesto.

Članak 77.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, Poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj zaposlenih.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke:

donošenju pravilnika o radu,
planu te razvoju i politici zapošljavanja i otkazu,
rasporedu radnog vremena,
mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, te sve druge odluke za koje je Zakonom o radu ili ovim Ugovorom propisano sudjelovanje Sindikata u njihovu donošenju.

Sindikalni povjerenik je dužan, najduže u roku od osam dana od dostave odluke, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti Poslodavcu svoje očitovanje. Ako se ne očituju o namjeravanoj odluci, smatrat će se da nema primjedbi i prijedloga.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 78.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne šteti radu Poslodavaca.

Poslodavac treba sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj radnika.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev u roku od deset kalendarskih dana i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku zaposlenih radnika.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada te o zauzetim stajalištima u roku od 15 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Članak 79.

Sindikalni povjerenik koji je na tu funkciju izabran iz reda radnika Ustanove, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

O namjeri povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovoga članka treba obavijestiti Poslodavca najkasnije 30 dana prije prestanka funkcije.

Prestanak radnog odnosa i povrat na rad uređuje se pisanim sporazumom zaključenim između osobe iz stavka 1. ovoga članka i Poslodavca.

Članak 80.

Sindikalni povjerenici u Ustanovi imaju pravo održati sindikalne sastanke tijekom radnog vremena Ustanove, vodeći računa o tome da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja Ustanove.

Svi članovi sindikata Ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme Ustanove, o čemu trebaju obavijestiti Poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovito poslovanje Ustanove.

Članak 81.

Poslodavac je dužan, bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

prostoriju za rad, u pravilu odvojenu od mjesta rada sindikalnog povjerenika i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
pravo na korištenje telefona i drugih tehničkih sredstava i opreme,
slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima, po odluci Sindikata,
postavljanje oglasne ploče o trošku Sindikata na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,
obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačavanja članarine na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave člana Sindikata.

U slučaju kada sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, poslodavac će mu, ukoliko je to moguće, osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

VIII. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 82.

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja prema Zakonu o radu, odnosno odredbama pravilnika koji uređuju način izbora miritelja i provođenje postupka mirenja.

Postupak mirenja provodi miritelj kojeg stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

Članak 83.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Stranke mogu okončati postupak mirenja sporazumom u pisanom obliku.

Mirenje je uspjelo, ako obje strane prihvate prijedlog sporazuma, koji tada ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

Mirenje je neuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da mirenje smatra neuspješnim.

Članak 84.

Ugovorne se strane mogu dogovoriti o tome da spor iznesu pred arbitražu.

U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu.

Članak 85.

Arbitražna odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena.

Arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

Članak 86.

Troškove arbitraže snose obje strane u jednakom dijelu.

Članak 87.

Za vrijeme važenja ovog Ugovora Sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim Ugovorom uređena.

Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora u svezi s izmjenama ili dopunama ovog Ugovora.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovog ugovora obvezuju na socijalni mir.

Iznimno, Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti uz najavu ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj djelatnosti.

Članak 88.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

Članak 89.

Poslodavac ne smije sprječavati ili ometati štrajk organiziran u skladu sa Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

Članak 90.

Štrajk se mora najaviti Poslodavcu najmanje osam dana prije početka štrajka.

U pismu kojim se štrajk najavljuje Sindikat mora navesti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 91.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

U Ustanovi koja je uključena u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

Članovima štrajkaškog odbora ne može se narediti da rade za vrijeme štrajka.

Članak 92.

Štrajkaški odbor sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati odvija li se štrajk na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima i obavlja druge poslove.

Štrajkaški je odbor dužan razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi Poslodavac, te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 93.

Sindikat i Poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Članak 94.

Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj, niti se smiju na bilo koji način prisiliti na sudjelovanje u štrajku.

Plaća i dodaci na plaću mogu se radniku koji je sudjelovao u štrajku umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

IX. TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 95.

Ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u roku od 30 dana od dana njegovog potpisivanja.

Povjerenstvo ima tri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana i njegovog zamjenika, a jednog člana imenuju zajednički obje Ugovorne strane. Članovi između sebe biraju predsjednika Povjerenstva.

Sjedište Povjerenstva je u Gradu Rijeci.

Članak 96.

Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

daje tumačenje odredaba ovoga Ugovora,
prati izvršavanje ovoga Ugovora i izvještava obje strane o provedbi i kršenju Ugovora.

Ugovorne strane obvezne su pridržavati se tumačenja Povjerenstva.

Članak 97.

Povjerenstvo za tumačenje donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.

Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili Poslodavca, Povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovog Ugovora u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Tumačenja Povjerenstva za tumačenje obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita, drugoj ugovornoj strani te Poslodavcu.

X. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

Članak 98.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

Ugovorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjene i dopune ovoga Ugovora obvezna je pristupiti pregovorima o podnesenom prijedlogu u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom se stječu uvjeti za primjenu odredaba o postupku mirenja.

Članak 99.

Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke odredbe ovoga Ugovora izvršavati ili bi to moglo biti izuzetno otežano.

Ugovorna strana koja pokrene postupak otkaza Ugovora dužna je dostaviti pisani otkaz drugoj strani uz obrazloženje razloga otkaza.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza.

Prije otkazivanja Ugovora, strana koja ga otkazuje, obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.

Članak 100.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je zaključen.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 101.

Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme za razdoblje od četiri godine.

Članak 102.

Ovaj Ugovor sačinjen je u šest primjeraka, po dva za svaku ugovornu stranu, dok se dva primjerka dostavljaju na evidenciju upravnom tijelu Primorsko-goranske županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na poslove rada.

Članak 103.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa obiju ugovornih strana, a primjenjuje se od 1. kolovoza 2023. godine.

Ovaj će se ugovor objavit u „Službenim novinama Grada Rijeke“.

Članak 104.

Ustanova je dužna uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Ugovora u roku 30 dana od dana njegova sklapanja.

Grad Rijeka Samostalni sindikat u komunalnim i

srodnim djelatnostima Hrvatske

Gradonačelnik Predsjednik

Marko Filipović, v.r. Baldo Kovačević, v.r.

____________________ ________________________

KLASA: 602-02/22-01/56
URBROJ: 2170-1-09-00-23-23