Godina IX - broj 10.
GRAD RIJEKA, Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, zastupan po gradonačelniku Marku Filipoviću (dalje u tekstu: Poslodavac), s jedne strane
i
SINDIKAT GRADSKE UPRAVE GRADA RIJEKE, Rijeka, Korzo 16, OIB: 59078335718, zastupan po predsjedniku Dejanu Mavrincu (dalje u tekstu: Sindikat), s druge strane, sklopili su dana 8. srpnja 2022. godine
KOLEKTIVNI UGOVOR
za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Rijeke
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovaj Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Rijeke (dalje u tekstu: Ugovor) zaključuju Poslodavac i Sindikat u ime svojih članova (dalje u tekstu: Ugovorne strane).
(2) Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika zaposlenih u upravnim tijelima Grada Rijeke i Uredu za unutarnju reviziju odnosno prava, obveze i odgovornosti Ugovornih strana.
Članak 2.
Pod pojmom službenika i namještenika u smislu ovoga Ugovora podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u upravnim tijelima Grada Rijeke i Uredu za unutarnju reviziju Grada Rijeke (dalje u tekstu: upravna tijela Grada), na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, te vježbenici.
Članak 3.
(1) Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se na službenike i namještenike (dalje u tekstu: službenici) neposredno i obvezno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.
(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjuju se drugi propisi ili opći akti.
(3) Sve odredbe ovoga Ugovora koje se odnose na službenike, na odgovarajući način primjenjuju se na namještenike, osim odredbi o vježbeničkom stažu, obvezi polaganja državnog ispita i raspolaganju.
Članak 4.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zaključenja ovoga Ugovora, jedna Ugovorna strana ne bi mogla izvršavati neke od odredbi ovoga Ugovora ili bi joj to bilo iznimno otežano, obvezuje se drugoj strani predložiti izmjenu ovoga Ugovora.
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovome Ugovoru, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. SISTEMATIZACIJA I POPUNA RADNIH MJESTA
1. SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA
Članak 6.
Poslodavac se obvezuje u roku od dva mjeseca od dana zaključenja ovoga Ugovora na službenoj intranet stranici Grada Rijeke učiniti dostupnima sljedeće akte:
– odluku o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke,
– pravilnike o unutarnjem redu upravnih tijela,
– planove prijma u službu.
Članak 7.
Na zahtjev Sindikata, uz pisanu suglasnost službenika, za svakog službenika primljenog u službu i/ili za svakog službenika kojem je služba prestala, Poslodavac je obvezan dostaviti Sindikatu na uvid sljedeće akte:
– rješenje o prijmu u službu,
– rješenje o rasporedu,
– rješenje o prestanku i/ili otkazu službe.
2. POPUNA RADNIH MJESTA INTERNIM OGLASOM
Članak 8.
(1) Poslodavac može odlučiti da slobodno radno mjesto popuni putem internog oglasa na koji se mogu javiti isključivo službenici upravnih tijela Grada.
(2) Interni oglas objavljuje služba zadužena za kadrovske poslove na intranet stranici Poslodavca, a rok za prijavu na oglas je osam dana od dana objave oglasa.
(3) Interni oglas mora sadržavati sljedeće podatke: naziv upravnog tijela u kojem je ustrojeno radno mjesto koje se popunjava, naziv, uvjeti, opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava.
(4) Početak rada na novom radnom mjestu i druga prava iz rada utvrdit će se sukladno odredbama zakona kojim se uređuju službenički odnosi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
3. PRIJAM U SLUŽBU
Članak 9.
(1) Službenici se primaju u službu na temelju natječaja odnosno oglasa sukladno zakonu, planu prijma u službu, pravilnicima o unutarnjem redu upravnih tijela te drugim općim aktima.
(2) Natječaj se provodi kod prijma u službu na neodređeno vrijeme i objavljuje se u „Narodnima novinama” i na službenoj internet stranici Poslodavca.
(3) Oglas se provodi kod prijma u službu na određeno vrijeme i objavljuje se putem nadležne službe za zapošljavanje i na službenoj internet stranici Grada Rijeke.
Članak 10.
(1) Službenicima koji se na rad primaju na neodređeno vrijeme utvrđuje se probni rad u trajanju od tri mjeseca.
(2) Službenicima koji se na rad primaju na određeno vrijeme, s predvidivim trajanjem službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, utvrđuje se probni rad u trajanju od dva mjeseca.
Članak 11.
(1) Za vrijeme probnog rada službenika, ocjenom „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“, ocjenjuju se njegove sposobnosti za izvršavanje poslova i zadaća glede načina rada i usvojenog znanja.
(2) Probni rad službenika prati stručni tim od tri člana kojega imenuje pročelnik upravnog tijela.
(3) U stručnom timu iz stavka 2. ovoga članka obvezno sudjeluje neposredno nadređeni službenik, te najmanje jedan službenik koji mora imati najmanje isti stupanj stručne spreme koji se traži za radno mjesto na koje je raspoređen službenik na probnom radu.
(4) Stručni tim iz stavka 2. ovoga članka dostavlja pročelniku upravnog tijela pisano izvješće s prijedlogom i obrazloženjem ocjene probnog rada službenika, najkasnije sedam dana prije isteka probnog rada službenika.
Članak 12.
(1) Službeniku koji je na probnom radu ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“, otkazuje se služba, o čemu se donosi rješenje u roku od osam dana od isteka probnog rada.
(2) Ako se rješenje o prestanku službe otkazom ne donese u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je službenik zadovoljio na probnom radu.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, službeniku prestaje služba danom izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
Članak 13.
(1) Službeniku koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan zbog opravdanih zdravstvenih razloga, probni rad može se produžiti za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan, ali ne duže od šest mjeseci.
(2) O produženju probnog rada službenika iz stavka 1. ovoga članka donosi se rješenje.
4. VJEŽBENICI
Članak 14.
(1) Osoba sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž, prima se u službu u svojstvu vježbenika, radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.
(2) Vježbenik se prima u službu na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci putem javnog natječaja koji se provodi sukladno odredbama zakona kojim se uređuju službenički odnosi u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Vježbeniku koji položi državni ispit, nakon isteka vježbeničkog staža, služba se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnom tijelu postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete.
Članak 15.
(1) Vježbenik može pristupiti polaganju državnoga ispita najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža i dužan je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža.
(2) Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca.
(3) O produženju vježbeničkog staža iz stavka 2. ovoga članka donosi se rješenje.
(4) Troškove prvog polaganja državnog ispita snosi Poslodavac.
III. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Članak 16.
(1) Službenici su dužni za vrijeme trajanja službe stručno se usavršavati za potrebe obavljanja poslova odgovarajuće struke odnosno radnog mjesta na koje su raspoređeni.
(2) Obveza stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na:
– poznavanje i ažurno praćenje izmjena i dopuna zakona i drugih propisa te pravila struke i službe u svezi s poslovima radnog mjesta na koje je službenik raspoređen,
– zadržavanje postojećih i stjecanje novih certificiranih kvalifikacija za potrebe obavljanja poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen,
– unaprjeđivanje postojećih i stjecanje novih osobnih stručnih sposobnosti i vještina za potrebe obavljanja poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen,
– druge oblike osposobljavanja te stjecanja i usavršavanja stručnih i osobnih sposobnosti i vještina za potrebe obavljanja poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen, u organiziranim programima izobrazbe i/ili samostalno i samoinicijativno od strane službenika.
(3) Troškove stručnog usavršavanja službenika snosi Poslodavac samo ukoliko je na isto upućen od strane Poslodavca i za potrebe radnog mjesta na kojem je raspoređen.
(4) U slučaju kada se stručno usavršavanje provodi putem inozemnog programa izobrazbe, odluku o upućivanju službenika na stručno usavršavanje donosi Gradonačelnik na prijedlog pročelnika upravnog tijela.
Članak 17.
Prilikom promjene ili uvođenja novog načina i organizacije rada ili u drugim opravdanim slučajevima, Poslodavac je obvezan, samostalno ili u suradnji s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom, organizirati i provesti program izobrazbe, obuke i osposobljavanja službenika, sukladno potrebama obavljanja poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen.
IV. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
1. RADNO VRIJEME, STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR
Članak 18.
(1) Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno.
(2) Tjedno radno vrijeme raspoređuje se, u pravilu na pet radnih dana, po osam sati, od ponedjeljka do petka.
(3) Dnevno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u vremenu od 08:00 do 16:00 sati, uz toleranciju od 30 minuta po principu kliznog vremena, s odstupanjima od 15 minuta prije i 15 minuta poslije početka odnosno završetka dnevnog radnog vremena.
(4) Kada za to postoje opravdani razlozi te ako to priroda posla zahtjeva za pojedina radna mjesta, uz prethodno obvezno savjetovanje sa Sindikatom, Poslodavac može posebnom odlukom odrediti drugačiji raspored i trajanje tjednog ili dnevnog radnog vremena.
(5) Službenici moraju biti pisanim putem obavješteni o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Članak 19.
(1) Službenik ima pravo svaki radni dan na stanku od 30 minuta neprekidno, koja se, u pravilu, koristi u vremenu od 11:00 do 12:00 sati, po principu kliznog vremena.
(2) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u dnevno radno vrijeme.
Članak 20.
(1) Službenik tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
(2) Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, a dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja.
(3) Ako je prijeko potrebno da službenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Članak 21.
(1) U slučajevima kada je to nužno zbog potreba obavljanja redovnih poslova u nadležnosti pojedinih upravnih tijela ili pojedinih ustrojstvenih jedinica u upravnim tijelima, službenicima tih upravnih tijela odnosno ustrojstvenih jedinica u upravnim tijelima, iznimno od članka 18. ovoga Ugovora, radno vrijeme može se odrediti drugačije kao rad u smjenama, rad u turnusu ili u slučaju preraspodijele radnog vremena.
(2) Odluku o uvođenju radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik uz prethodno savjetovanje sa Sindikatom.
(3) Prilikom uvođenja radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka, upravna tijela obvezna su pravovremeno izraditi plan takvoga rada sukladno odluci iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena) i poslijepodnevnom dijelu dana (druga smjena), tijekom radnog tjedna.
(5) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednoga mjeseca na istom radnom mjestu ili na istim poslovima i mjestu rada.
(6) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.
(7) Naknada za rad u smjenama iz stavka 4., 5. i 6. ovoga članka isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni i to kao postotno uvećanje dnevne zarade toga dana.
(8) Pod radom u turnusu razumijeva se rad koji službenik sukladno utvrđenom radnom vremenu obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno, u ciklusima 12-24, 12-48 (12 sati rada – 24 sata odmora, 12 sati rada – 48 sati odmora).
Članak 22.
(1) Pripravnost (pasivno dežurstvo) je vrijeme u kojem je službenik pripravan odazvati se pozivu Poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se službenik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio Poslodavac.
(2) Pasivno dežurstvo utvrđuje se samo za specifične službe na prijedlog pročelnika upravnog tijela i uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.
(3) Vrijeme pripravnosti, broj te ime i prezime službenika koji je dužan biti pripravan određuje pročelnik upravnog tijela sukladno potrebama posla.
Članak 23.
(1) Redovno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja, koje ne može biti duže od 12 neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog radnog vremena.
(2) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog radnog vremena, a koje razdoblje ne smije trajati duže od šest mjeseci, ne smije trajati duže od 48 sati tjedno odnosno 56 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(4) U slučaju da, sukladno potrebama obavljanja redovnih poslova službe, nije moguće skratiti radno vrijeme, razlika radnih sati realiziranih više tijekom razdoblja trajanja dužeg radnog vremena smatra se prekovremenim radom.
Članak 24.
(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova, izvršenja hitnih i neodgodivih poslova koji se ne mogu obaviti u redovnom radnom vremenu i u drugim slučajevima prijeke potrebe službenici su dužni na pisani nalog Poslodavca (pročelnika upravnog tijela) raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (dalje u tekstu: prekovremeni rad).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči službeniku pisani nalog za prekovremeni rad, Poslodavac je obvezan pisano potvrditi usmeni nalog za prekovremeni rad u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
(3) Prekovremenim radom, kada je rad službenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki rad duži od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i/ili nedjeljom.
(4) Prekovremenim radom, kad je rad službenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
(5) Ako službenik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada službenika ne smije biti duže od 50 sati tjedno.
(6) Prekovremeni rad službenika ne smije trajati duže od 250 sati godišnje.
2. GODIŠNJI ODMOR
Članak 25.
(1) Službenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana do najviše 30 radnih dana.
(2) Službenik koji ima status osobe s invaliditetom, za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
(3) Vježbenik ima pravo na 20 radnih dana godišnjeg odmora, a to pravo stječe nakon šest mjeseci vježbeničkog staža.
(4) Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblja privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, dani plaćenog dopusta, te subote i nedjelje ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.
(5) Službenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa.
Članak 26.
(1) Službenik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 27. ovoga Ugovora, za svaki mjesec trajanja neprekidnog radnog odnosa, u slučaju:
a) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa ili
b) ako mu radni odnos prestane tijekom kalendarske godine.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik koji odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor.
(3) Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.
Članak 27.
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se na 20 radnih dana godišnjeg odmora dodaju radni dani po sljedećim kriterijima:
a) ukupni radni staž službenika za navršene godine radnog staža koje se utvrđuju na dan 31. prosinca kalendarske godine za koju službenik ostvaruje pravo na godišnji odmor:
– od 1 do 4 godine radnog staža…………………… 1 radni dan
– od 5 do 9 godina radnog staža…………………… 2 radna dana
– od 10 do 14 godina radnog staža………………. 3 radna dana
– od 15 do 19 godina radnog staža………………. 4 radna dana
– od 20 do 25 godina radnog staža……………….. 5 radnih dana
– iznad 25 godina radnog staža…………………….. 6 radnih dana
b) godišnja ocjena rada službenika – ako je rad službenika za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen:
– ocjenom „odličan“……………………………………….. 3 radna dana
– ocjenom „vrlo dobar“…………………………………… 2 radna dana
c) ako službenik radi na šalteru i/ili u smjenama i/ili turnusima – 1 radni dan
d) stručno znanje potrebno za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen:
– radna mjesta sa uvjetom magistra struke ili stručnog specijaliste……………………… 5 radnih dana
– radna mjesta sa uvjetom sveučilišnog ili stručnog prvostupnika………………………… 4 radna dana
– radna mjesta sa uvjetom srednje stručne spreme…………………………………………………. 3 radna dana
– radna mjesta sa uvjetom niže stručne spreme………………………………………………………. 1 radni dan
e) posebni socijalni međusobno isključivi uvjeti:
– roditelju, posvojitelju ili skrbniku jednog ili više djeteta s invaliditetom………………. 3 radna dana
– samohranom roditelju jednog ili više djeteta mlađeg od 10 godina………………………3 radna dana
– roditelju djeteta mlađeg od 7 godina………………………………………………………………………… 2 radna dana
– roditelju dva ili više djeteta mlađih od 10 godina……………………………………………………. 2 radna dana.
Članak 28.
(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom godišnjeg odmora kojeg donosi pročelnik upravnog tijela odnosno Gradonačelnik za pročelnike upravnih tijela, vodeći računa o potrebi posla i želji službenika.
(2) Želja službenika o rasporedu korištenja godišnjeg odmora nije obvezujuća za pročelnika upravnog tijela odnosno Gradonačelnika.
(3) Plan godišnjeg odmora sadrži: ime i prezime službenika, ukupan broj dana godišnjeg odmora, kriterije temeljem kojih je utvrđen ukupan broj dana godišnjeg odmora, te raspored korištenja godišnjeg odmora.
(4) Plan godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 15. lipnja tekuće godine.
Članak 29.
(1) Na osnovi plana godišnjeg odmora iz članka 28. ovoga Ugovora, pročelnik upravnog tijela za svakog službenika donosi rješenje o godišnjem odmoru.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
(3) Za pročelnike upravnih tijela, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik.
Članak 30.
(1) Službenik ima pravo koristiti godišnji odmor u jednom ili više dijelova.
(2) Ako službenik koristi godišnji odmor u više dijelova, tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
(3) Službenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućuju, ali je o tome dužan obavijestiti pročelnika upravnog tijela odnosno pročelnik upravnog tijela dužan je obavijestiti Gradonačelnika, najmanje tri dana prije njegova korištenja,
(4) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka, službenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(5) Službenik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, službenik ima pravo iskoristiti po povratku na rad najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji službenik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, službenik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Članak 31.
(1) U slučaju prekida korištenja godišnjeg odmora zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) službenik je dužan vratiti se na rad onoga dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo privremene nesposobnosti za rad.
(2) Dio godišnjeg odmora koji nije iskorišten zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka, službenik će koristiti naknadno u dogovoru sa pročelnikom upravnog tijela odnosno Gradonačelnikom ako se radi o pročelniku upravnog tijela, o čemu se donosi rješenje.
Članak 32.
(1) U slučajevima kada je to nužno zbog više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova, izvršenja hitnih i neodgodivih poslova i/ili drugih opravdanih razloga prijeke potrebe, službeniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.
(2) Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora službenika iz stavka 1. ovoga članka donosi pročelnik upravnog tijela odnosno za pročelnika upravnog tijela Gradonačelnik.
(3) Službeniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
(4) O odgodi odnosno prekidu te o naknadnom korištenja godišnjeg odmora donosi se rješenje.
Članak 33.
(1) Službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
(2) Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
(3) Putnim troškovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza kojeg je službenik koristio u odlasku iz mjesta te u povratku do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
(4) Drugim troškovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
3. PLAĆENI DOPUST
Članak 34.
(1) Službenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (dalje u tekstu: plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
1. sklapanje braka ili sklapanje životnog partnerstva – pet radnih dana
2. rođenje ili posvojenje djeteta – pet radnih dana
3. smrt bračnog ili izvanbračnog druga (dalje u tekstu: supružnik), smrt formalnog ili neformalnog životnog partnera (dalje u tekstu: životni partner) – pet radnih dana
4. smrt roditelja, očuha, maćehe, posvojitelja, brata ili sestre – pet radnih dana
5. smrt djeteta, pastorka ili posvojenika – pet radnih dana
6. smrt djeda ili bake, te roditelja supružnika ili životnog partnera ili unuka – tri radna dana
7. smrt brata ili sestre supružnika ili životnog partnera, te djeda ili bake supružnika ili životnog partnera – jedan radni dan
8. teška bolest djeteta, pastorka ili posvojenika, supružnika ili životnog partnera, roditelja, očuha, maćehe ili posvojitelja – do tri radna dana
9. elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika – pet radnih dana
10.selidba odnosno promjena mjesta prebivališta ili boravišta – dva radna dana
11.sudjelovanje sindikalnih povjerenika na sindikalnim susretima, seminarima te ostalim sindikalnim aktivnostima – do pet radnih dana
12. nastupanje na znanstvenim, kulturnim i sportskim događanjima – do tri radna dana
13. stručno usavršavanje ili školovanje za vlastite potrebe – do tri radna dana
14. za svako dobrovoljno darivanje krvi – dva radna dana.
(2) Službenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste kalendarske godine iskoristio po drugim osnovama.
(3) Službenik ima pravo na plaćeni dopust iz stavka 1. točke 8. ovoga članka u trajanju do najviše tri radna dana, posebno za supružnika ili životnog partnera, posebno za svako dijete, pastorka ili posvojenika, te posebno za svakog roditelja, očuha, maćehu ili posvojitelja.
(4) Pravo na plaćeni dopust iz stavka 1. točke 10. ovoga članka, službenik ostvaruje na temelju potvrde nadležnog tijela o prijavi odnosno promjeni boravišta ili prebivališta.
(5) Dobrovoljni darivatelj krvi ima pravo na plaćeni dopust za svako dobrovoljno davanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste kalendarske godine iskoristio po drugim osnovama, a za svako dobrovoljno darivanje krvi kao prvi dan plaćenog dopusta računa se dan kad je službenik dao krv te prvi sljedeći radni dan, a u slučaju nemogućnosti korištenja plaćenog dopusta neposredno nakon darivanja krvi, dani plaćenog dopusta mogu se koristiti naknadno u dogovoru s pročelnikom upravnog tijela odnosno kad se radi o pročelniku upravnog tijela u dogovoru s Gradonačelnikom.
(6) U svrhu prenatalnog pregleda, trudna službenica ima pravo na dva slobodna dana mjesečno, ali je korištenje tog prava dužna najaviti pisanim putem pročelniku upravnog tijela najmanje dva dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled, te je dužna dostaviti dokaz o toj činjenici.
(7) Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.
Članak 35.
(1) Službenik može koristiti plaćeni dopust iz članka 34. ovoga Ugovora isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ostvaruje pravo na plaćeni dopust.
(2) Ako okolnost iz članka 34. ovoga Ugovora nastupi u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), službenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju.
(3) Ako okolnosti iz članka 34. stavka 1. točke 3. do 7. ovoga Ugovora (smrtni slučajevi) nastupe u vrijeme kada službenik koristi godišnji odmor, službenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće, s tim da se godišnji odmor prekida, a po prestanku korištenja plaćenog dopusta, službenik je dužan vratiti se na rad onoga dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta.
(4) Dio godišnjeg odmora koji nije iskorišten zbog razloga iz stavka 3. ovoga članka, službenik će koristiti naknadno u dogovoru sa pročelnikom upravnog tijela odnosno Gradonačelnikom ako se radi o pročelniku upravnog tijela, o čemu se donosi rješenje.
Članak 36.
(1) Ako službenik želi, umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, može koristiti slobodne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada).
(2) Za vrijeme korištenja slobodnih dana službenik ima pravo na naknadu plaće.
Članak 37.
(1) Službenik za pripremu prvog polaganja državnog ispita ili drugog stručnog ispita za potrebe službe ima pravo na deset radnih dana plaćenog dopusta.
(2) Pod stručnim ispitom za potrebe službe iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se ispit koji je službenik obvezan položiti sukladno uvjetima radnog mjesta i obveze utvrđene rješenjem o rasporedu.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik za pripremu polaganja prvog ispita za javnu nabavu te namještenik za pripremu prvog polaganja ispita iz struke ukoliko je isto obvezan položiti sukladno uvjetima radnog mjesta i obveze utvrđene rješenjem o rasporedu, ima pravo na pet radnih dana plaćenog dopusta.
(4) Plaćeni dopust za polaganje ispita iz stavka 1. i 3. ovoga članka, službenik koristi neposredno prije polaganja ispita.
(5) U dane plaćenog dopusta za polaganje državnog ispita uračunava se dan sudjelovanja službenika na seminaru za polaganje državnog ispita, ali ne i dan kada službenik polaže državni ispit.
Članak 38.
Rješenje o plaćenom dopustu odnosno slobodnim danima donosi pročelnik upravnog tijela na pisani zahtjev službenika odnosno Gradonačelnik na pisani zahtjev pročelnika.
4. NEPLAĆENI DOPUST
Članak 39.
(1) Pročelnik upravnog tijela može odobriti službeniku, na njegov pisani zahtjev, dopust bez naknade plaće (dalje u tekstu: neplaćeni dopust) u trajanju do najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine, pod uvjetom da neće uzrokovati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito zbog:
a) sudjelovanja u sportskim i drugim natjecanjima i skupovima
b) sudjelovanja u radu udruga
c) stručnog obrazovanja za osobne potrebe
d) njege člana uže obitelji
e) gradnje ili popravka kuće ili stana
f) liječenja na osobni trošak
g) sudjelovanja u znanstvenim, kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama ili
h) drugih osobnih potreba.
(2) Ako to okolnosti zahtijevaju, službeniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana, ali uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.
(3) O neplaćenom dopustu donosi se rješenje.
(4) Neplaćeni dopust pročelniku upravnog tijela odobrava Gradonačelnik.
Članak 40.
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa, a službenika se odjavljuje sa mirovinskog osiguranja.
V. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA, POTPORE, NAGRADE I DRUGI PRIMICI SLUŽBENIKA
1. PLAĆA
Članak 41.
Plaću službenika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Članak 42.
(1) Osnovnu plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža (dalje u tekstu: uvećanje za radni staž).
(2) Osnovica za obračun plaće iznosi 4.984,62 kuna bruto.
(3) Uvećanje za radni staž iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od prvog dana sljedećeg mjeseca u odnosu na mjesec u kojem je službenik navršio punu godinu radnog staža, a pod radnim stažem podrazumijeva se vrijeme provedeno u službi odnosno radnom odnosu kao i vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti, a koje se računa u mirovinski staž kao staž osiguranja (tzv. efektivni radni staž).
Članak 43.
Dodaci na osnovnu plaću su stalni dodatak, dodaci za poslove u posebnim uvjetima rada te druga uvećanja plaće koja su određena člancima 44. do 46. ovoga Ugovora.
Članak 44.
(1) Službenik ima pravo na stalni dodatak na osnovnu plaću (dalje u tekstu: stalni dodatak), u iznosu od 400,00 kuna bruto, koji mu pripada uz isplatu plaće.
(2) Stalni dodatak iz stavka 1. ovoga članka službenik ne ostvaruje za dane privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), za koje se naknada isplaćuje na teret HZZO-a.
Članak 45.
(1) Osnovna plaća službenika uvećava se :
a) za rad noću – 50 %
b) za prekovremeni rad – 50 %
c) za rad subotom – 25,00 %
d) za rad nedjeljom – 35,00 %
e) za rad na blagdan i neradne dane utvrđene zakonom – 150,00 %
f) za rad u drugoj smjeni – 10,00 %
g) za rad u turnusu – 10,00 %
h) za pripravnost (pasivno dežurstvo) – 10,00 %.
(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u drugoj smjeni i dodatka za rad u turnusu.
(3) Vrijednost sata prekovremenog rada službenika utvrđuje se primjenom prosječnog mjesečnog fonda od 174 sata.
(4) Ako službenik radi u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom, službenik nema pravo na naknadu plaće iz članka 49. i 50. ovoga Ugovora, već ostvaruje pravo na plaću za redovan rad uvećanu za dodatak iz stavka 1. točke e) ovoga članka.
(5) Pod noćnim radom smatra se rad u vremenu od 22:00 do 06:00 sati, a pod radom u drugoj smjeni smatra se rad od 14:00 do 22:00 sata.
(6) Službeniku će se na temelju službene evidencije za svaki sat pripravnosti (pasivnog dežurstva) isplatiti 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu. U slučaju da službenik koji je u pripravnosti bude pozvan na izvršenje radnih zadataka, za sate radnog angažmana ne ostvaruje pravo na 10% satnice redovnog rada već ostvaruje pravo na plaću.
Članak 46.
(1) Osnovna plaća službenika uvećava se za stalni dodatak temeljem akademskog naziva i stupnja u slučaju:
1. ako je službenik završio poslijediplomski specijalistički studij u trajanju dužem od jedne godine te stekao akademski naziv sveučilišni specijalist – za 3%
2. ako službenik ima stečen magisterij znanosti – za 8 %
3. ako službenik ima stečen doktorat znanosti – za 15 %.
(2) Stalni dodatak iz stavka 1. ovoga članka obračunava se pod uvjetom da isti nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi, što utvrđuje rješenjem pročelnik upravnog tijela uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika, a priznaje se od dana kada je Gradonačelnik dao suglasnost.
(3) Pročelnik upravnog tijela izuzet je od dodataka iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 47.
(1) Plaća odnosno naknada plaće obračunava se i isplaćuje se u pravilu jedanput mjesečno za prethodni mjesec, i to najkasnije do petoga radnoga dana u mjesecu.
(2) Između isplate plaće odnosno naknada plaće za dva uzastopna mjeseca ne može proći više od 35 dana.
Članak 48.
(1) Ako službenik, pored poslova i zadaća radnog mjesta na koje je raspoređen, po nalogu pročelnika upravnog tijela, obavlja poslove i zadaće odsutnog službenika dulje od 30 dana, ima pravo u obračunu plaće na koeficijent složenosti radnog mjesta čije poslove obavlja ako je to za njega povoljnije, za cijelo vrijeme obavljanja tih poslova.
(2) O pravu i obvezi iz stavka 1. ovoga članka pročelnik upravnog tijela donosi rješenje u kojem se navodi koeficijent složenosti radnog mjesta čije poslove službenik obavlja te razdoblje obavljanja tih poslova.
2. NAKNADA PLAĆE
Članak 49.
(1) Službenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme:
a) korištenja godišnjeg odmora
b) korištenja plaćenog dopusta
c) korištenja slobodnih dana
d) blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom
e) stručnog osposobljavanja ili usavršavanja na koje ga je uputio Poslodavac
f) privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik
g) prekida rada do kojeg je došlo krivnjom Poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje službenik nije odgovoran
h) izobrazbe za potrebe sindikalnih aktivnosti
i) drugih opravdanih slučajeva određenih zakonom, ovim Ugovorom ili drugim propisom.
(2) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka obračunava se i isplaćuje u visini osnovne plaće iz članka 42. ovoga Ugovora.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, službenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad ako je povoljnije za službenika. Ako u prethodna tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora službenik nije primio plaću već naknadu plaće prema posebnom propisu ili mu se iz drugih opravdanih razloga ne može utvrditi prosječna mjesečna plaća, iznos naknade plaće utvrđuje se u visini osnovne plaće službenika.
(4) U izračun prosjeka mjesečne plaće za izračun naknade plaće iz stavka 3. ovoga članka ne uračunavaju se primici po osnovi potpora vezanih za službenika koji su isplaćeni kao plaća u poreznom smislu, kao i primici koji su isplaćeni kao potpora zbog obiteljskih razloga.
(5) U izračun prosjeka mjesečne plaće za izračun naknade plaće na teret Poslodavca iz stavka 3. ovoga članka ne ulaze stalni dodaci iz članaka 44. i 46. ovoga Ugovora ukoliko se isti isplaćuju u punom mjesečnom iznosu na osnovnu plaću. Prava se ne smiju duplirati.
Članak 50.
(1) Službenik, neovisno o rasporedu radnog vremena odnosno neovisno o tome da li radi u redovnom radnom vremenu (pet radnih dana u tjednu), u smjenama ili turnusu, ima pravo na naknadu plaće za blagdane i neradne dane utvrđene zakonom samo ako prema rasporedu radnog vremena u te dane ne mora raditi.
(2) Ako blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom pada u dane tjednog odmora (kada službenik inače ne bi radio po rasporedu radnog vremena), službenik nema pravo na naknadu plaće.
Članak 51.
(1) Ako je, zbog privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik, službenik odsutan s rada do 42 dana, službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini 95% osnovne plaće koju bi primio da je u tom mjesecu radio.
(2) Službenik koji je privremeno nesposoban za rad zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu ima pravo na naknadu plaće u visini koju obračunava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Kada se postotak naknade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje smanji ispod 100 % razliku naknade do 100 % iznosa osnovne plaće obvezuje se isplatiti Poslodavac.
(3) Ozljeda na radu je ona ozljeda službenika nastala na radnom mjestu, redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, na putu poduzetom radi izvršavanja radnih zadataka (službeni put i sl.) i na putu poduzetom radi stupanja na rad, a koja je prouzročena neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem i koja je uzročno vezana uz obavljanje radnih zadataka.
(4) Ozljedom na radu ne smatra se ona ozljeda službenika koja je nastala nakon napuštanja radnog mjesta zbog obavljanja privatnih poslova.
3. POTPORE, NAGRADE I DRUGI PRIMICI SLUŽBENIKA
Članak 52.
(1) Službenik kojemu prestaje služba odnosno radni odnos, a koji nije iskoristio godišnji odmor na koji je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti, ima pravo na naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora.
(2) Kad služba odnosno radni odnos prestaje zbog smrti službenika, njegovi nasljednici imaju pravo od Poslodavca potraživati naknadu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora sukladno članku 49. ovoga Ugovora.
Članak 53.
(1) Službenik ima pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 1.500,00 kuna neto.
(2) Službenik koji ostvari pravo na godišnji odmor temeljem članka 25. ovoga Ugovora ostvaruje pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka temeljem rješenja o godišnjem odmoru uz uvjet da godišnji odmor koristi djelomično ili u cijelosti.
(3) Isplata regresa za korištenje godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se u cijelosti jednokratno najkasnije do 1. srpnja tekuće godine.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, službenik koji naknadno ostvari pravo na godišnji odmor temeljem članka 26. ovoga Ugovora, naknadno ostvaruje i pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora, a temeljem rješenja o godišnjem odmoru uz uvjet da godišnji odmor koristi djelomično ili u cijelosti.
Članak 54.
(1) Službenik ima pravo na isplatu prigodne nagrade (tzv. Božićnice) u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna neto.
(2) Prigodna nagrada iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 500,00 kuna neto ukoliko za isto budu osigurana sredstva u proračunu.
(3) Prigodna nagrada pripada službenicima koji su zaposleni u upravnim tijelima Grada na dan 25. prosinca tekuće godine, a isplatit će se najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Članak 55.
(1) Službenik-roditelj/posvojitelj ima pravo na isplatu poklona u povodu blagdana Svetog Nikole, za svako dijete do 15 godina života kao i ono koje u tekućoj godini navršava 15 godina života.
(2) Poklon iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u visini neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisima.
(3) Isplata poklona iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se u cijelosti jednokratno, najkasnije do 6. prosinca tekuće godine.
(4) Pravo na poklon iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju roditelji/posvojitelji koji su zaposleni u upravnim tijelima Grada na dan 6. prosinca tekuće godine.
Članak 56.
(1) Službeniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini četiri prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u upravnim tijelima Grada za prethodnu godinu.
(2) Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se službeniku s isplatom zadnje plaće, a najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.
Članak 57.
(1) Službenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni ukupni radni staž u upravnim tijelima Grada i njihovim pravnim prednicima, ovisno o godinama neprekidnog radnog staža kako slijedi:
– za 10 godina neprekidnog rada, u visini 1 osnovice za obračun potpora
– za 15 godina neprekidnog rada, u visini 1,25 osnovice za obračun potpora
– za 20 godina neprekidnog rada, u visini 1,5 osnovice za obračun potpora
– za 25 godina neprekidnog rada, u visini 1,75 osnovice za obračun potpora
– za 30 godina neprekidnog rada, u visini 2 osnovice za obračun potpora
– za 35 godina neprekidnog rada, u visini 2,5 osnovice za obračun potpora
– za 40 godina neprekidnog rada, u visini 3 osnovice za obračun potpora
– za 45 godina neprekidnog rada, u visini 3,5 osnovice za obračun potpora.
(2) Jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuje se u mjesecu koji slijedi mjesecu u kojemu je službenik stekao pravo na isplatu jubilarne nagrade.
Članak 58.
Obitelj službenika ima pravo na potporu za slučaj smrti službenika u visini od šest osnovica za obračun potpora, a ako je službenik izgubio život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada, u visini osam osnovica za obračun potpora.
Članak 59.
(1) Službenik ima pravo na potporu po svakoj osnovi, u sljedećim slučajevima:
1. rođenje ili posvojenje djeteta, u visini jedne osnovice za obračun potpora,
2. smrti supružnika ili životnog partnera, djeteta, pastorka ili posvojenika, roditelja, očuha, maćehe ili posvojitelja, u visini jedne osnovice za obračun potpore,
3. bolovanje službenika duže od 90 dana, u visini jedne osnovice za obračun potpora, jednom godišnje,
4. nastanak invalidnosti službenika od 10% do 40%, u visini jedne osnovice za obračun potpora, jednokratno
5. nastanak invalidnosti službenika veće od 40%, u visini tri osnovice za obračun potpora, jednokratno
6. nastanak invalidnosti od 10% do 40%, kod djeteta, pastorka ili posvojenika, supružnika ili životnog partnera službenika, u visini jedne osnovice za obračun potpora, jednokratno
7. nastanak invalidnosti veće od 40% kod djeteta, pastorka ili posvojenika, supružnika ili životnog partnera službenika, u visini dvije osnovice za obračun potpora, jednokratno,
8. za uzdržavano dijete, pastorka ili posvojenika za koje je odgovarajućim rješenjem nadležnog tijela utvrđeno da se radi o djetetu s posebnim potrebama ili mu je utvrđen invaliditet odnosno tjelesno oštećenje ili je službeniku i namješteniku po tom osnovu utvrđeno pravo da radi s polovicom punog radnog vremena zbog posebne njege djeteta, u visini jedne osnovice za obračun potpora, jednom godišnje,
9. za operativne zahvate, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala (koje nije pokriveno osnovnim i dopunskim osiguranjem), uz mišljenje nadležnog liječnika, u visini priloženih računa, ali najviše u visini jedne osnovice, i to jednom godišnje
10. otklanjanje posljedica elementarne nepogode, u visini jedne osnovice za obračun potpora
(2) U slučaju potpora iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, ako su oba roditelja ili posvojitelja službenici upravnih tijela Grada, pravo na potporu ostvaruju oba roditelja ili posvojitelja.
(3) U slučaju potpora iz stavka 1. točke 6., 7. i 8. ovoga članka, ako su oba roditelja ili posvojitelja službenici upravnih tijela Grada, pravo na potporu ostvaruje samo jedan od roditelja odnosno posvojitelja.
(4) Pod pojmom „nabava lijekova“ iz stavka 1. točke 9. ovoga članka podrazumijeva se nabava lijekova koji se nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a koji nisu pokriveni u cijelosti ili djelomično osnovnim i dopunskim zdravstvenim osiguranjem, već ih službenik mora sam platiti. Pod pojmom „nabava lijekova” ne podrazumijeva se nabava vitaminskih i ostalih preparata i dodataka prehrani.
Članak 60.
(1) Službenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, ako je mjesto njegovog rada udaljeno od mjesta njegovog prebivališta ili boravišta najmanje jednu stanicu mjesnog javnog prijevoza.
(2) Naknada troškova prijevoza na posao i s posla iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u visini cijene pojedinačne mjesečne odnosno godišnje vozne karte mjesnog ili međumjesnog javnog prijevoza, odnosno i mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza ako službenik za prijevoz na posao i s posla mora koristiti oba.
(3) Naknada troškova prijevoza na posao i s posla iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se jednom mjesečno, u tekućem mjesecu unaprijed za sljedeći mjesec, na tekući račun službenika.
(4) Službenik koji je bio opravdano odsutan s posla samo dio kalendarskog mjeseca ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza za taj mjesec.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, službenik koji se prima u službu u upravna tijela Grada za mjesec u kojem se prima u službu ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla razmjerno broju dana u tom mjesecu.
(6) Poslodavac zadržava pravo od službenika u svako doba zahtijevati izjavu o mjestu stanovanja, te potvrdu o prebivalištu odnosno boravištu i cijeni mjesečne putne karte.
Članak 61.
(1) Za vrijeme boravka na službenom putovanju u zemlji ili inozemstvu, službenik ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza i hotelskog smještaja, te dnevnice.
(2) Troškovi prijevoza i hotelskog smještaja iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ostvarene troškove sukladno dostavljenoj dokumentaciji.
(3) Dnevnice za službeno putovanje iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u visini neoporezivog iznosa sukladno pozitivnim propisima. Za vrijeme provedeno na službenom putu duže od 12 do 24 sata službeniku pripada iznos jedne dnevnice, a za vrijeme provedeno na službenom putovanju duže od 8 do 12 sati službeniku pripada iznos od pola dnevnice.
(4) Vrijeme putovanja koje službenik utroši na put različito je od vremena u kojem radi, a vrijeme koje službenik provede na putu ne uračunava se u radno vrijeme. Ako je službenik započeo službeno putovanje i nije u tom danu radio nema pravo na povećanu plaću. Ako bi službenik na službenom putu efektivno radio duže od ugovorenog radnog vremena, radilo bi se o prekovremenom radu, te bi službenik ostvario pravo na naknadu za stvarno odrađene prekovremene sate.
Članak 62.
(1) Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta stalnog boravka njegove obitelji, službenik ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji.
(2) Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i isplaćuje u visini neoporezivog iznosa sukladno pozitivnim propisima.
Članak 63.
Ako Gradonačelnik odobri službeniku korištenje privatnog automobila u službene svrhe, službenik ima pravo na naknadu troškova u visini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru, a sukladno pozitivnim propisima uz uvjet predočenja računa kao dokaza realiziranih troškova.
Članak 64.
(1) Svi službenici kolektivno su osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
(2) Troškove usluga osiguranja iz stavka 1. ovoga članka snosi Poslodavac.
Članak 65.
Službenik ima pravo na nagradu i naknadu za izum i tehničko unapređenje, a konkretno ostvarivanje prava urediti će se posebnim ugovorom između službenika i Poslodavca.
Članak 66.
Osnovica za obračun potpora iz članka 57., 58. i 59. ovoga Ugovora iznosi 5.500,00 kuna bruto.
VI. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
1. OTKAZNI ROK, ROK RASPOLAGANJA I OTPREMNINA
Članak 67.
(1) Otkazni rok odnosno rok raspolaganja službenika je najmanje:
– dva tjedna, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno manje od godinu dana,
– jedan mjesec, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje jednu godinu,
– dva mjeseca, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje dvije godine,
– tri mjeseca, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje pet godina,
– četiri mjeseca, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje deset godina,
– pet mjeseci, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje 15 godina,
– šest mjeseci, ako je službenik u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje 20 godina.
(2) Otkazni rok odnosno rok raspolaganja iz stavka 1. ovoga članka, službeniku koji je u radnom odnosu proveo neprekidno najmanje 20 godina, povećava se za dva tjedna ako je službenik navršio 50 godina života odnosno za mjesec dana ako je službenik navršio 55 godina života.
(3) Za određivanje dužine otkaznog roka odnosno roka raspolaganja iz stavka 1. ovoga članka, računa se neprekidni radni staž u upravnim tijelima Grada i njihovim pravnim prednicima, neprekidni radni staž u trgovačkim društvima i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka, te neprekidni radni staž u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pod uvjetom da je službenik preuzet sporazumom o premještaju.
(4) Istekom otkaznog roka odnosno roka raspolaganja iz stavka 1. ovoga članka, službeniku prestaje radni odnos prestaje po sili zakona.
Članak 68.
(1) Službenik kojemu služba odnosno radni odnos prestaje zbog osobno ili poslovno uvjetovanog razloga, odnosno istekom otkaznog roka odnosno roka raspolaganja iz članka 67. ovoga Ugovora, ima pravo na otpremninu u visini polovice njegove prosječne bruto plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku navršenu godinu neprekidnog radnog staža u Gradu Rijeci i njegovim pravnim prednicima.
(2) Pravo na otpremninu iz stavka 1. ovoga članka službenik stječe pod uvjetom da je zaposlen u Gradu Rijeci neprekidno najmanje dvije godine.
(3) Službeniku koji odbije raspored i premještaj na drugo radno mjesto, prestaje služba odnosno radni odnos na dan kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu.
(4) Pravo na otpremninu iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje službenik kojem služba odnosno radni odnos prestaje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem službenika kao i službenik kojemu radni odnos prestaje sukladno stavku 3. ovoga članka.
(5) Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se službeniku s isplatom zadnje plaće, a najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.
Članak 69.
(1) Službenik kojem prestaje služba odnosno radni odnos zbog ozljede koju je pretrpio na radu, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa utvrđenog člankom 68. stavkom 1. ovoga Ugovora.
(2) Službenik iz stavka 1. ovoga članka koji neopravdano odbije zaposlenje na ponuđenim mu poslovima nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Članak 70.
Službeniku kojem nedostaju najviše dvije godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može prestati radni odnos, bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili zakona.
2. SIGURNOST NA RADU I ZAŠTITA PRIVATNOSTI SLUŽBENIKA
Članak 71.
(1) Poslodavac je dužan osigurati uvjete za rad i sigurnost službenika na radu te se obvezuje da u roku od šest mjeseci od zaključenja ovoga Ugovora izradi sve procjene opasnosti i rizika sukladno zakonu o zaštiti na radu, te cjelokupnu dokumentaciju i uvjerenja s time u vezi učini dostupnom na službenoj intranet stranici Grada.
(2) Poslodavac je dužan poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika uključujući njihovo osposobljavanje za rad na siguran način, sprječavanje opasnosti na radu i pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.
(3) Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Članak 72.
(1) Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, pročelnik upravnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku drugo radno mjesto, čije je poslove sposoban obavljati, a koji što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.
(2) Pročelnik upravnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
(3) Službenik iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kojem nedostaju najviše dvije godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto, ako je to za njega povoljnije.
3. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA SLUŽBENIKA
Članak 73.
(1) Službenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.
(2) Osobnost i dostojanstvo službenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
(3) U ostvarenju ovoga prava Ugovorne strane obvezuju se u upravnim tijelima Grada promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe službenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.
Članak 74.
(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje službenika.
(2) Uznemiravanje je svako ponašanje Poslodavca i službenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika. Uznemiravanjem se smatra i diskriminirajuće ponašanje kojim se službenika izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
(3) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(4) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe službenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje: ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje, seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka.
Članak 75.
(1) U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 73. i 74. ovoga Ugovora, službenik se može obratiti nadređenom službeniku, sindikalnom povjereniku ili osobi ovlaštenoj od strane Poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva.
(2) Osobu ovlaštenu za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva službenika iz stavka 1. ovoga članka imenuje Gradonačelnik, uz prethodnu suglasnost Sindikata.
(3) Nadređeni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva službenika obavijestiti ovlaštenu osobu iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 76.
(1) Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva iz članka 75. ovoga Ugovora objavljuju se na web i intranet stranici Grada, a uključuju ime i prezime, broj telefona i e-adresu ovlaštene osobe.
(2) Poslodavac je dužan ovlaštenoj osobi osigurati zaprimanje pritužbi na način i u uvjetima kojima se neće ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, što razumijeva mogućnost korištenja posebne prostorije u sjedištu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena, a ukoliko je to potrebno omogućit će mu se i izlazak iz sjedišta poslodavca radi zaprimanja pritužbe.
(3) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva službenika su tajni.
Članak 77.
(1) Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
(2) Ukoliko Poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, službenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
(3) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo službenika, službenik nije dužan dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
(4) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, službenik ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 49. ovoga Ugovora.
(5) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo službenika, Poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 4. ovoga članka.
VII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak 78.
(1) Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i općim aktima te ovim Ugovorom.
(2) Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće ometati i/ili onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog službenika da postane članom Sindikata.
(3) Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se i svaki pokušaj Poslodavca i/ili pročelnika upravnog tijela da utječe na članstvo i djelovanje službenika u Sindikatu, kao i svaki pokušaj pritiska na službenike da istupe iz Sindikata.
Članak 79.
(1) Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i općim aktima te ovom Ugovoru.
(2) Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi na način koji ne šteti poslovanju Poslodavca, odnosno koji ne šteti djelotvornosti rada, ugledu i poslovanju Poslodavca.
Članak 80.
(1) Poslodavac je na zahtjev Sindikata obvezan osigurati sve informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika, a osobito informacije o:
– odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika
– rezultatima rada i poslovanja
– prijedlozima odluka i općih akata kojima se, u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada.
(2) Sindikat je obvezan sudjelovati u svim postupcima i odlukama Poslodavca koji su bitni za socijalni položaj službenika i namještenika.
Članak 81.
(1) Sindikat je obvezan izvijestiti Poslodavca o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika.
(2) Sindikalni povjerenici ne mogu biti pozvani na odgovornost niti dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike zbog obavljanja sindikalnih dužnosti.
Članak 82.
(1) Aktivnosti predstavnika Sindikata u upravnim tijelima Grada ne smiju biti sprječavane ili ometane od strane Poslodavca i/ili pročelnika upravnog tijela i/ili bilo koje treće osobe, ako su u skladu s pozitivnim propisima i ovim Ugovorom.
(2) Povredom odredbi stavka 1. ovoga članka smatrat će se i svaki pokušaj Poslodavca i/ili pročelnika upravnog tijela da utječe na aktivnosti predstavnika Sindikata.
Članak 83.
(1) Predstavnici Sindikata imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme obavljanja sindikalnih dužnosti.
(2) Pored prava iz stavka 1. ovoga članka, pročelnik upravnog tijela obvezan je omogućiti predstavniku Sindikata korištenje plaćenog dopusta sukladno članku 34. ovoga Ugovora.
(3) Svaka ozljeda predstavnika Sindikata prilikom obavljanja sindikalne dužnosti i/ili puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.
Članak 84.
(1) Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci nakon isteka obnašanja dužnosti, sindikalnom povjereniku u upravnom tijelu Grada, bez suglasnosti Sindikata, ne može prestati služba, osim po sili zakona, niti može biti stavljen na drugi način u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale službenike.
(2) Ako se Sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti, smatra se da je suglasan.
Članak 85.
(1) Prije donošenja odluke važne za položaj službenika, Poslodavac je dužan savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom o namjeravanoj odluci, u koju svrhu je dužan istome pravovremeno dostaviti sve odgovarajuće informacije i podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika.
(2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:
– donošenju pravilnika o radu
– donošenju pravilnika o unutarnjem redu pojedinog upravnog tijela
– donošenju odluke o visini plaće i drugih materijalnih prava iz radnog odnosa
– rasporedu radnog vremena
– mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
(3) Sindikat je obvezan očitovati se na prijedlog odluka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, najkasnije u roku od osam dana od dostave tog prijedloga. Ako se Sindikat u roku od osam dana ne očituje, smatra se da je suglasan sa predloženim odlukama.
Članak 86.
(1) Poslodavac je obvezan razmotriti sve prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada službenika u upravnim tijelima Grada.
(2) Poslodavac je obvezan očitovati se na prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana njihove dostave.
Članak 87.
Poslodavac je obvezan bez naknade, za rad Sindikata osigurati :
– prostoriju za rad te odgovarajući prostor za održavanje sjednica skupštine Sindikata te svih ostalih radnih tijela Sindikata
– pravo na korištenje telefona, telefaksa, računala i druge tehničke opreme
– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska
– obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema potrebi i drugih davanja, preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova sindikata (pristupnice i sl.)
– obavljanje odbitaka na plaći za članove Sindikata koji koriste sindikalne pozajmice na temelju ugovora o sindikalnoj pozajmici, praćenje otplata pozajmica i dostava potrebnih podataka i izvješća o istima Sindikatu.
VIII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 88.
(1) Ugovorne strane obvezne su postupati u dobroj vjeri sa ciljem mirnog rješavanja svake moguće sporne situacije.
(2) U slučaju kolektivnog radnog spora između ugovornih strana, koji nije moguće riješiti sporazumom, provest će se postupak mirenja pod uvjetima i na način propisan općim propisom o radu.
Članak 89.
(1) Postupak mirenja provodi osoba (dalje u tekstu: miritelj) koju Ugovorne strane sporazumno odrede ili koju izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.
(2) Postupak mirenja se mora dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili nadležnom upravnom tijelu koji u provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima obavljaju administrativne poslove za potrebe toga postupka.
Članak 90.
(1) U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi Ugovornih strana, po potrebi će se prikupiti i potrebne obavijesti i saslušati stranke.
(2) Miritelj će nakon tako provedenog postupka sastaviti pisani prijedlog Sporazuma.
(3) Ugovorne strane imaju pravo u cijelosti ili djelomično prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog Sporazuma.
Članak 91.
(1) Mirenje je uspjelo ako obje Ugovorne strane prihvate pisani prijedlog Sporazuma.
(2) Sporazum u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
IX. ŠTRAJK
Članak 92.
(1) Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.
(2) Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.
Članak 93.
(1) Štrajk se drugoj Ugovornoj strani mora najaviti najkasnije tri dana prije početka štrajka.
(2) U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja.
Članak 94.
Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 95.
(1) Na prijedlog Poslodavca, Sindikat i Poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada sukladno odredbama Zakona o radu.
(2) Ako Poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila o poslovima iz stavka 1. ovoga članka do dana okončanja postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak 96.
(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
(2) Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak 97.
(1) Organiziranje štrajka i/ili sudjelovanje u štrajku, sukladno odredbama zakona i ovoga Ugovora te sukladno pravilima Sindikata, ne predstavlja povredu službene i/ili radne dužnosti.
(2) Službeniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
Članak 98.
(1) Službenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike zbog organiziranja i/ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona i ovog Ugovora te sukladno pravilima Sindikata.
(2) Službenik ne smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku.
Članak 99.
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da Poslodavac može od nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama zakona i ovoga Ugovora te protivno pravilima Sindikata.
X. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA
Članak 100.
(1) Za tumačenje odredaba ovoga Ugovora Ugovorne strane imenuju povjerenstvo u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovoga Ugovora.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima tri člana, od kojih svaka Ugovorna strana imenuje po jednog člana, a trećeg člana imenuje zajednički obje Ugovore strane. Članovi između sebe biraju predsjednika povjerenstva.
(3) Sve odluke povjerenstvo donosi većinom glasova.
(4) Povjerenstvo je dužno odgovoriti na postavljeni upit najkasnije u roku 60 dana od dana zaprimanja upita.
(5) Tumačenja Povjerenstva dostavljaju se podnositelju upita i objavljuju se na intranet stranici Grada.
(6) Ugovorne strane obvezne su pridržavati se tumačenja Povjerenstva.
Članak 101.
(1) Ovaj Ugovor smatra se zaključenim kada ga potpišu zakonski zastupnici Ugovornih strana.
(2) Ugovorne strane zaključuju, a zakonski zastupnici Ugovornih strana potpisuju ovaj Ugovor kao izjavu svoje pune i prave volje.
Članak 102.
(1) Ovaj Ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.
(2) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, sva pravna pravila uređena ovim Ugovorom i dalje se primjenjuju sve do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže šest mjeseci od isteka važenja kolektivnog ugovora.
(3) Pregovore o obnovi ovoga Ugovora Ugovorne strane započeti će najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je Ugovor sklopljen.
Članak 103.
(1) Svaka Ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
(2) Ugovorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjene i dopune ovoga Ugovora obvezna je pristupiti pregovorima o podnesenom prijedlogu u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga, a u protivnom, smatrati će se da su ispunjeni uvjeti za provedbu postupka mirenja.
(3) Izmjene i dopune ovoga Ugovora valjane su samo ako su sačinjene u pisanom obliku i priključene istom kao njegov dodatak.
Članak 104.
(1) Svaka Ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke odredbe ovoga Ugovora izvršavati ili bi je to moglo biti izuzetno otežano.
(2) Ugovorna strana koja pokrene postupak otkaza Ugovora dužna je dostaviti pisani otkaz drugoj strani uz obrazloženje razloga otkaza.
(3) Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza.
(4) Prije otkazivanja Ugovora, strana koja ga otkazuje, obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.
XI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 105.
Poslodavac može svojom odlukom utvrditi povećanje iznosa pojedinih materijalnih prava službenika utvrđenih ovim Ugovorom, ali je o tome dužan prethodno obavijestiti Sindikat .
Članak 106.
Iznimno od odredbe članka 53. stavka 3. ovoga Ugovora isplata regresa za korištenje godišnjeg odmora u 2022. godini izvršit će se u roku od pet dana od dana sklapanja ovoga Ugovora.
Članak 107.
Pravo na isplatu jubilarne nagrade temeljem članka 57. ovoga Ugovora primjenjuje se od isplata u mjesecu srpnju 2022. godine.
Članak 108.
Ovaj Ugovor sačinjen je u osam istovjetnih primjeraka, po tri primjerka za svaku Ugovornu stranu, dok se dva primjerka dostavljaju na evidenciju upravnom tijelu Primorsko-goranske županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na poslove rada.
Članak 109.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa Ugovornih strana, a objavit će se u „Službenim novinama Grada Rijeke“.
KLASA: 024-03/22-04/5
URBROJ: 2170-1-15-00-22-32
U Rijeci, 8. srpnja 2022.
|
GRAD RIJEKA |
|
SINDIKAT GRADSKE UPRAVE |
|
Gradonačelnik |
|
Predsjednik |
|
Marko Filipović, v.r. |
|
Dejan Mavrinac, v.r. |