Službene novine Grada Rijeke

---

Na temelju članka 18. Zakona o proračunu („Narodne novine“ broj 144/21) i članka 46. Statuta Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 24/09, 11/10 i 5/13 i „Službene novine Grada Rijeke“ broj 7/14, 12/17, 9/18, 11/18 – pročišćeni tekst, 2/20 i 3/21) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 31. ožujka 2022. godine, donijelo je

 

 

 

O D L U K U
o izmjenama i dopunama
Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu

 

 

 

Članak 1.

 

U Odluci o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2022. godinu („Službene novine Grada Rijeke“ broj 16/21), u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Korisnici Proračuna u smislu ove Odluke su:

1. upravna tijela Grada (u daljnjem tekstu: upravna tijela),

2. proračunski korisnici:
– mjesni odbori,
– vijeća nacionalnih manjina,
– ustanove kojima je Grad osnivač i koje su uvrštene u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika,

3. trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima je Grad većinski vlasnik ili suvlasnik,

4. ostali korisnici Proračuna – pravne i fizičke osobe kojima se osiguravaju sredstva za realizaciju pojedinog projekta.“

U stavku 2. riječi: „stavka 1. točke 1.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 1. točaka 1. i 2.“

U stavku 3. riječi: „točke 2.“ zamjenjuju se riječima: „točke 3.“

 

 

Članak 2.

 

Članak 4. mijenja se i glasi:

„Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene utvrđene u Proračunu i to do visine utvrđene u Posebnom dijelu Proračuna, prema načelima štednje i racionalnog korištenja odobrenih sredstava.

Upravna tijela mogu preuzeti obveze na teret Proračuna tekuće godine samo do visine i za namjene utvrđene u Posebnom dijelu Proračuna, a sukladno dinamici ostvarenja prihoda Proračuna.

Rashodi i izdaci upravnih tijela, koji se financiraju iz namjenskih prihoda i primitaka, izvršavat će se do iznosa naplaćenih prihoda i primitaka za te namjene.

Namjenski prihodi i primici jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu Grada, prihodi od naknada s naslova osiguranja te namjenski primici od financijske imovine i zaduživanja.

Ako su namjenski prihodi i primici iz stavka 4. ovoga članka uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano Proračunom, upravno tijelo može preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih prihoda i primitaka mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost Odjela gradske uprave za financije.

Naplaćeni i preneseni, a neplanirani namjenski prihodi i primici, mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama, uz prethodnu suglasnost Odjela gradske uprave za financije.“

 

 

Članak 3.

           

Članak 7. mijenja se i glasi:

„Gradonačelnik je odgovoran za planiranje i izvršavanje Proračuna, a pročelnici upravnih tijela te čelnici proračunskih korisnika – ustanova Grada, osnovnih škola, mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, odgovorni su za planiranje i izvršavanje svog dijela Proračuna odnosno financijskog plana.

Odgovornost za izvršavanje Proračuna u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka podrazumijeva odgovornost za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te uplatu u Proračun i evidentiranje u Proračunu, preuzimanje obveza, verifkaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava Proračuna i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava Proračuna.

Gradonačelnik, pročelnici upravnih tijela i čelnici proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka odgovorni su za zakonito, svrhovito, učinkovito, ekonomično i djelotvorno raspolaganje sredstvima Proračuna.

Pročelnici upravnih tijela i čelnici proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka dužni su nadzirati poslovanje i namjensko korištenje proračunskih sredstava, kao i ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

Obveze za rashode koji su u Proračunu u cijelosti ili djelomično planirani iz izvora financiranja „Ostali prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine“, upravna tijela mogu preuzeti tek po ostvarenju prihoda iz navedenog izvora financiranja.

Ograničenje iz stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na rashode vezane uz zamjenu nekretnina i na rashode za kapitalne pomoći za sufinanciranje otplate zajmova.

Obveze za rashode koji su u Proračunu u cijelosti ili djelomično planirani iz izvora financiranja „Namjenski primici od zaduživanja“, upravna tijela mogu preuzeti tek po sklapanju ugovora o zaduživanju.“

 

 

Članak 4.

 

Iza članka 7. dodaju se i članci 7.a i 7.b koji glase:

 

„7.a

Prijedlozi odluka koje donosi Gradsko vijeće, kao i prijedlozi odluka koje donosi Gradonačelnik, a koje odluke imaju fiskalni učinak na Proračun, moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za Proračun iz koje je vidljivo povećavaju li se ili smanjuju prihodi ili rashodi Proračuna. 

Fiskalna procjena posljedica za Proračun iz stavka 1. ovoga članka, obavezno sadrži:

– predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke Proračuna za proračunsku godinu i za dvije iduće godine,

– prijedlog pokrića povećanih rashoda i izdataka Proračuna,

– prijedlog pokrića smanjenih prihoda i primitaka Proračuna,

– mišljenje Odjela gradske uprave za financije.

7.b

 

Proračunski korisnici – ustanove Grada, osnovne škole, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina, mogu preuzeti obveze iz ugovora koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, isključivo na temelju suglasnosti Gradonačelnika, uz prethodno mišljenje Odjela gradske uprave za financije.

Zahtjev za suglasnost iz stavka 1. ovoga članka proračunski korisnici podnose putem nadležnog upravnog tijela.

Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih sukladno stavku 1. ovoga članka, proračunski korisnici moraju kao obvezu uključiti u financijski plan u godini u kojoj ta obveza dospijeva.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na rashode za redovito poslovanje koji nastaju kontinuirano i na ugovore povezane sa zaduživanjem proračunskih korisnika sukladno članku 36. Odluke.

Pod rashodima za redovito poslovanje koji nastaju kontinuirano podrazumijevaju se režijski troškovi i to: troškovi komunalnih usluga i drugi redovni troškovi (troškovi opskrbe strujom, plinom, troškovi telefona, interneta i sl.), zatim troškovi redovnog održavanja postojećih informacijskih sustava, obnavljanja postojećih licenci, redovne nabave uredskog materijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s proračunskom godinom ili ne.“

 

 

Članak 5.

 

Članak 8. mijenja se i glasi:

„U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 2.000.000,00 kuna.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka se, sukladno Zakonu o proračunu, koriste za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja tijekom godine.

O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik.

Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.“

  

 

Članak 6.

 

U članku 9. riječ: „mjesečno“ zamjenjuje se riječju: „tromjesečno“.

 

  

Članak 7.

 

Članak 10. mijenja se i glasi:

„U Proračunu se planiraju svi prihodi i primici koje sukladno pozitivnim propisima ostvaruju  upravna tijela, kao i vlastiti i namjenski prihodi i primici koje ostvaruju proračunski korisnici – ustanove, osnovne škole, mjesni odbori i vijeća nacionalnih manjina.

Prihodi i primici što ih ostvare upravna tijela te vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka, prihodi su Proračuna i uplaćuju se na račun Proračuna.

Obveza uplate iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na na vlastite i namjenske prihode i primitke proračunskih korisnika Psihijatrijske bolnice Lopača i Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, koji prihodi i primici se uplaćuju i izvršavaju preko njihovih računa.“

 

  

Članak 8.

 

Članak 11. mijenja se i glasi:

„Namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika – ustanova Grada, osnovnih škola, mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu proračunskog korisnika, naknade s naslova osiguranja te primici od financijske imovine i zaduživanja.

Prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka planiraju se u financijskim planovima proračunskih korisnika, a mogu se koristiti isključivo za namjene utvrđene financijskim planovima i uplaćuju se na račun Proračuna, osim prihoda iz članka 10. stavka 3. ove Odluke koji se uplaćuju na račun navedenih proračunskih korisnika.

Proračunski korisnici iz stavka 1. ovoga članka mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani namjenski prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka, isključivo do iznosa naplaćenih namjenskih prihoda i primitaka.

Ako su namjenski prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, proračunski korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih prihoda i primitaka mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Naplaćeni i preneseni, a neplanirani namjenski prihodi i primici mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

Upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka za proračunske korisnika iz svoje nadležnosti.“

 

  

Članak 9.

 

Članak 12. mijenja se i glasi:

„Vlastiti prihodi proračunskih korisnika – ustanova Grada, osnovnih škola, mjesnih odbora i vijeća nacionalnih manjina, su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima.

Prihodi iz stavka 1. ovoga članka planiraju se u financijskim planovima proračunskih korisnika, a mogu se koristiti isključivo za namjene utvrđene financijskim planovima i uplaćuju se na račun Proračuna, osim prihoda iz članka 10. stavka 3. ove Odluke, koji se uplaćuju na račun navedenih proračunskih korisnika.

Proračunski korisnici mogu preuzimati obveze i plaćati ih po stavkama rashoda za čije su financiranje planirani vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka, isključivo do iznosa naplaćenih vlastitih prihoda.

Ako su vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, proračunski korisnik može preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

Vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Naplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka, mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama, uz odobrenje čelnika proračunskog korisnika te uz suglasnost nadležnog upravnog tijela i Odjela gradske uprave za financije.

Vlastiti prihodi iz stavka 1. ovoga članka koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini, prenose se u tekuću proračunsku godinu.

Upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti.“

 

 

Članak 10.

 

Članak 13. mijenja se i glasi:

„Proračun se izvršava preko jedinstvenog računa Riznice Grada (u daljnjem tekstu: Riznica) otvorenog u kreditnoj instituciji, na način da se svi prihodi proračuna i proračunskih korisnika uplaćuju na jedinstveni račun Riznice i sva plaćanja izvršavaju s tog računa, osim prihoda proračunskih korisnika iz članka 10. stavka 3. ove Odluke.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika može se otvoriti račun, uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Svaki rashod i izdatak iz Proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.

Pročelnik upravnog tijela i čelnik proračunskog korisnika mora prije isplate provjeriti i potvrditi potpisom pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

Nalog za isplatu iz Proračuna s oznakom stavke Proračuna ovjerava pročelnik nadležnog upravnog tijela.

Pročelnik upravnog tijela i čelnik proračunskog korisnika obvezni su provjeriti zakonito i namjensko korištenje sredstava isplaćenih krajnjim korisnicima.

U slučaju da tijekom proračunske godine raspoloživa novčana sredstva na računu Proračuna ne budu dostatna za podmirenje dospjelih obveza, Gradonačelnik može donijeti odluku o prioritetima plaćanja.“

 

 

Članak 11.

 

U članku 19. riječi: „članka 2. stavka 1. točke 1. podstavka 4.“ zamjenjuju se riječima: „članka 2. stavka 1. točke 2. podstavka 3.“

 

 

Članak 12.

 

Članak 26. mijenja se i glasi:

„Ako se naknadno utvrdi da je isplata sredstava iz Proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano, odnosno ako se utvrdi da su sredstva utrošena nezakonito, nenamjenski ili nesvrhovito, Grad odnosno proračunski korisnik dužan je odmah zahtijevati povrat sredstava u Proračun.“

 

 

Članak 13.

 

U članku 27. stavak 2. briše se.

 

 

Članak 14.

 

U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:

„Ostvarena sredstva od prodaje dionica ili udjela u kapitalu trgovačkog društva mogu se koristiti samo za otplatu duga u Računu financiranja.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„Ako se sredstva iz stavka 3. ovoga članka ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga, koristit će se  za nabavu nefinancijske i financijske imovine te za kapitalne pomoći ako za to postoji javni interes.“

 

 

Članak 15.

 

Iza članka 34. dodaje se članak 34.a koji glasi:

 

„Članak 34.a

Grad se može dugoročno zadužiti za namjene utvrđene u Zakonu o proračunu.

Odluku o dugoročnom zaduženju Grada iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradsko vijeće, a suglasnost za zaduženje daje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija.“

 

  

Članak 16.

 

Članak 36. mijenja se i glasi:

„Proračunski korisnici – ustanove kojima je Grad osnivač i koje su uvrštene u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, mogu se dugoročno zaduživati za investiciju i za financiranje obveza na ime povrata neprihvatljivih troškova koji su bili sufinancirani iz fondova Europske unije te refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi kredita ili zajma, uz suglasnost Grada, sukladno važećim propisima i Statutu Grada Rijeke.

Suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka uključuju se u opseg mogućeg zaduživanja Grada.

Pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada mogu se dugoročno zaduživati te refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi kredita ili zajma, uz suglasnost Grada, sukladno važećim propisima i Statutu Grada Rijeke.

Ako se pravna osoba iz stavka 3. ovoga članka dugoročno zadužuje kod međunarodne financijske institucije, na odluku o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje pravne osobe obvezno je ishoditi prethodnu suglasnost ministra financija.

Grad može dati jamstvo za dugoročno zaduživanje proračunskom korisniku iz stavka 1. ovoga članka te pravnoj osobi u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu iz 3. ovoga članka, uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija, sukladno važećim propisima i Statutu Grada Rijeke.

Dana jamstva iz stavka 5. ovoga članka uključuju se u opseg mogućeg zaduživanja Grada.

Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, jamstvo koje je dano za zaduženje do ukupno prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz sredstava Europske unije ne uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja Grada.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti za zaduženje i/ili davanje jamstva iz ovoga članka, odgovorna osoba proračunskog korisnika – ustanove kojoj je Grad osnivač ili pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada, dostavlja nadležnom upravnom tijelu, koje ocjenjuje opravdanost zaduživanja i/ili davanja jamstva podnositelja zahtjeva.

Zahtjev iz stavka 8. ovoga članka mora sadržavati sljedeću dokumentaciju:

– obrazloženje kapitalnog projekta,

– usvojen financijski plan,

– ovjerena financijska izvješća za prethodnu godinu i prethodno obračunsko razdoblje,

– dokaz o završenom postupku odabira najpovoljnije ponude za nabavu financijskih sredstava,

– nacrt ugovora ili pismo namjere banke s uvjetima kreditiranja i planom otplate sa svim navedenim troškovima (naknade i kamate),

– izjavu odgovorne osobe podnositelja zahtjeva, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, kojom jamči za ispravnost dokumentacije.

Nadležno upravno tijelo prilikom ocjenjivanja opravdanosti zaduživanja i/ili davanja jamstva dužno je razmotriti:

– opravdanost i učinkovitost projekta te usklađenost projekta s ciljevima i prioritetima Grada,

– bonitet podnositelja zahtjeva,

– ocjenu stanja zaduženosti podnositelja zahtjeva,

– učinak novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnost podnositelja zahtjeva.

Sukladno odredbama stavaka 9. i 10. ovoga članka, nadležno upravno tijelo dostavlja Odjelu gradske uprave za financije dokumentirani zahtjev, svoju ocjenu i mišljenje te prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje i/ili davanje jamstva, na temelju kojih Odjel gradske uprave za financije daje Gradonačelniku mišljenje o kreditnim mogućnostima Grada.

Grad će u 2022. godini dati jamstvo za dugoročno kreditno zaduženje trgovačkog društva Energo d.o.o. u iznosu do 30.000.000,00 kuna glavnice kredita, uvećano za kamate i naknade, radi sufinanciranja vlastite komponente u realizaciji EU projekta Obnova toplinarstva grada Rijeke.

U Proračunu su planirana sredstva jamstvene zalihe u iznosu od 500.000,00 kuna.

Očekivani iznos ukupnog duga glavnice po osnovi danih jamstava Grada na kraju 2022. godine iznosit će 59.304.498,00 kuna.

Očekivani iznos ukupnog duga glavnice po osnovi danih suglasnosti Grada na kraju 2022. godine iznosit će 31.784.266,00 kuna.“

 

 

Članak 17.

 

Članak 37. mijenja se i glasi:

„Ako su za ispunjenje obveza za koje je Grad dao jamstvo sukladno odredbama članka 36. stavka 5. ove Odluke korištena sredstva Proračuna, Grad će uspostaviti potraživanje od glavnog dužnika umjesto kojega je bila plaćena obveza te poduzeti mjere za povrat iznosa plaćenih s osnova jamstva Grada.“

 

 

Članak 18.

 

U članku 41. stavku 7. riječi: „članka 2. stavka 1. točke 2.“ zamjenjuju se riječima: „članka 2. stavka 1. točke 3.“

 

 

 

Članak 19.

 

U članku 43. stavak 4. mijenja se i glasi:

„Korisnici Proračuna iz članka 2. stavka 1. točaka 1. i 2. ove Odluke, izmjene i dopune financijskih planova predlažu u postupku izrade i donošenja izmjena i dopuna Proračuna.“

 

 

 Članak 20.

 

Članak 44. mijenja se i glasi:

„Gradonačelnik može, na zahtjev pročelnika nadležnog upravnog tijela, odobriti preraspodjelu sredstava u Proračunu unutar pojedinog razdjela i između pojedinih razdjela, i to unutar izvora financiranja opći prihodi i primici i unutar izvora financiranja namjenski primici, s tim da umanjenje pojedine stavke rashoda i izdataka na razini podskupine ekonomske klasifikacije može biti do 5%.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava unutar izvora opći prihodi i primici može se izvršiti najviše do 15% sredstava utvrđenih na stavci rashoda i izdataka razine podskupine ekonomske klasifikacije, ako se time osigurava povećanje sredstava učešća Grada planiranih u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sredstva učešća Grada planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije iz izvora financiranja opći prihodi i primici te sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati:

– bez ograničenja unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije,

– najviše do 15% između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sredstva za otplatu glavnice i kamata duga i jamstava te negativne tečajne razlike i razlike zbog primjene valutne klauzule mogu se,  tijekom proračunske godine, osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

Sredstva iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mogu se preraspodjelom osigurati za naknadno utvrđene aktivnosti i/ili projekte i/ili stavke.

Obrazloženi zahtjev za preraspodjelom sredstava, sukladno odredbama ovoga članka, dostavlja se Gradonačelniku putem Odjela gradske uprave za financije i mora sadržavati odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje opravdanost razloga za dodatnim sredstvima na proračunskoj stavci koja se povećava, odnosno opravdanost razloga za smanjenje sredstava na proračunskim stavkama.

Sredstva u Proračunu ne mogu se preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

O izvršenim preraspodjelama Gradonačelnik izvještava Gradsko vijeće prilikom podnošenja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna.“

 

  

Članak 21.

           

Iza članka 44. dodaje se članak 44.a koji glasi:

„Članak 44.a

 

U slučaju nastupa posebnih okolnosti, tijekom izvršavanja Proračuna Gradonačelnik može donositi odluke kojima se osiguravaju sredstva za financiranje mjera i aktivnosti vezanih za te posebne okolnosti, uključujući i odluke o preraspodjelama, bez ograničenja odnosno u postotku većem od propisanog Zakonom o proračunu.

Posebne okolnosti iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Nastup posebnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Gradsko vijeće posebnom odlukom u kojoj određuje i rok trajanja odluke o nastupu posebnih okolnosti.

Gradonačelnik je dužan izvještavati Gradsko vijeće o svim odlukama koje se donose u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te o njihovoj primjeni.“

 

 

Članak 22.

 

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama Grada Rijeke“.

 

 

 

KLASA: 024-01/22-01/26
URBROJ: 2170-1-16-00-22-2
Rijeka, 31. ožujka 2022.

 

 

 

 

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Ana Trošelj, v.r.