Kolektivni ugovor za zaposlene u Dječjem vrtiću Rijeka

OSTALO / Četvrtak, 28. prosinca 2017.

Godina IV - broj 12.

GRAD RIJEKA, Rijeka, zastupan po gradonačelniku mr.sc. Vojku Obersnelu (u daljnjem tekstu: Grad)

SINDIKAT OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKE zastupan po predsjednici Božici Žilić

SINDIKAT RADNIKA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU HRVATSKE, zastupan po predsjednici Boženi Strugar (u daljnjem tekstu: Sindikat)

sklopili su 4. prosinca 2017. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR
za zaposlene u Dječjem vrtiću Rijeka

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se međusobna prava i obveze potpisnika ovog Ugovora, te prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika zaposlenih u Dječjem vrtiću Rijeka (u daljnjem tekstu: Ustanova) čiji je osnivač Grad.

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje u ovom Ugovoru odnose se jednako na muški i ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Članak 2.

Ugovorne strane obvezuju se brinuti za izvršenje i poštivanje odredbi ovog Ugovora te se suzdržavati od akcija koje bi štetile njegovoj provedbi.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se uvijek, neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom ili općim aktom Ustanove pojedina pitanja za radnika povoljnije riješena.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjuju se drugi propisi ili opći akti Ustanove.

Članak 3.

Poslodavac je, u smislu ovog Ugovora, Ustanova koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Sindikat je, u smislu ovog Ugovora, Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske i Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske.

Radnik je, u smislu ovog Ugovora, fizička osoba koja je u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme u Ustanovi te osoba koju je Ustanova zaposlila kao pripravnika.

Članak 4.

Ugovorne strane suglasne su zalagati se i rukovoditi:

– načelom primjene u dobroj vjeri,

– načelom međusobne suradnje u području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja,

– načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja,

– načelom mirnog rješavanja sporova.

Članak 5.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovog Ugovora, jedna od ugovornih strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora.

II. RADNI ODNOSI

Radni odnosi

Članak 6.

Radni odnosi u Ustanovi uređuju se sukladno propisima iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja, općim propisima o radu i Pravilnikom o radu Ustanove.

Radni odnos u Ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju provedenog natječaja.

Odluku o objavi natječaja iz stavka 2. ovoga članka donosi Upravno vijeće Ustanove na prijedlog ravnatelja Ustanove.

Natječaj se objavljuje na internetskoj stranici i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskog stranici i oglasnoj ploči Ustanove.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, radni odnos u Ustanovi može se zasnovati ugovorom o radu i bez provedenog natječaja u slučajevima propisanim Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Članak 7.

Radni se odnos zasniva ugovorom o radu koji se, u pravilu, sklapa na neodređeno vrijeme.

Prilikom sklapanja ugovora o radu i trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi Poslodavac.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a osobito ako se radi o:

obavljanju poslova koji ne trpe odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
obavljanju poslova čija potreba ne traje dulje od 60 dana,
zamjeni privremeno nenazočnog radnika do njegova povratka na rad,
privremenom povećanju opsega poslova,
privremenim poslovima za koje postoji iznimna potreba,
ostvarivanju određenog programa predškolskog odgoja i obrazovanja ograničenog trajanja (eksperimentalnog programa, programa predškole, kraćeg programa i dr.),
poslovima za koji se na raspisani natječaj ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete te se natječaj ponavlja u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete,
drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Članak 8.

Poslodavac može s radnikom sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine isključivo u sljedećim slučajevima:

– radi zamjene privremeno nenazočnog radnika do njegovog povratka na rad,

– radi obavljanja poslova dok se na natječaj koji se ponavlja svakih pet mjeseci ne javi osoba koja ispunjava propisane uvjete,

– radi obavljanja poslova na provedbi programa predškolskog odgoja i obrazovanja ograničenog trajanja.

Razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme mora se navesti u sklopljenom ugovoru o radu ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu.

Članak 9.

Ako potrebe Poslodavca to zahtijevaju ugovor o radu može se s radnikom sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

Članak 10.

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje važiti danom navedenim u ugovoru bez obzira na sve druge okolnosti.

Članak 11.

Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, za svako radno mjesto utvrđuju se stručni i posebni uvjeti prema propisima iz područja predškolskog odgoja i obrazovanja i općim aktom Ustanove.

2. Probni rad

Članak 12.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad može trajati najviše do:

– mjesec dana za radna mjesta za koja se traži niža stručna sprema ili osnovna škola,

– dva mjeseca za radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema,

– četiri mjeseca za radna mjesta za koja se traži viša stručna sprema prema ranije važećim propisima, odnosno završeni preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij,

– šest mjeseci za radna mjesta za koja se traži visoka stručna sprema prema ranije važećim propisima, odnosno završeni preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

Probni se rad, iznimno, može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.

Članak 13.

Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

Ako Poslodavac radniku, otkaz iz stavka 1. ovog članka, ne dostavi najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

Ravnatelj Ustanove imenovat će Povjerenstvo za praćenje rada i provjeru stručnih i radnih sposobnosti radnika na probnom radu.

Povjerenstvo za praćenje rada radnika ima tri člana.

Članovi Povjerenstva moraju imati najmanje isti stupanj i istu vrstu stručne spreme kao i radnik čije se radne i stručne sposobnosti prate.

3. Pripravnici

Članak 14.

Ugovor o radu može se sklopiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao.

Pripravnici se mogu zapošljavati na poslovima za koje se traži najmanje srednja stručna sprema.

Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.

Članak 15.

Ako to posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:

– tri mjeseca za radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema,

– šest mjeseci za radna mjesta za koja se traži viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij,

– dvanaest mjeseci za radna mjesta za koja se traži visoka stručna sprema prema ranije važećim propisima, odnosno završeni preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij.

Članak 16.

Pripravniku se određuje stručna osoba – mentor koja će pratiti njegov rad i uručuje plan i program pripravničkog staža.

Članak 17.

Pripravnik polaže stručni ispit, ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

Prije polaganja stručnog ispita prvi put, pripravnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od najmanje deset radnih dana za poslove za koje se traži viša stručna sprema prema ranije važećim propisima, odnosno završeni stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, ili visoka stručna sprema prema ranije važećim propisima, odnosno završeni preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij.

Članak 18.

Ako pripravnik ne položi stručni ispit u prvome pokušaju, ima ga pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

Ako ni tada ne položi ispit, prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

Članak 19.

Na pripravnika – odgojitelja i stručnog suradnika primjenjuju se odredbe Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

4. Stručno osposobljavanje

Članak 20.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad može trajati najduže onoliko koliko traje pripravnički staž.

III. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Radno vrijeme

Članak 21.

Puno radno vrijeme radnika u Ustanovi je četrdeset sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Članak 22.

Dnevno radno vrijeme odgojno obrazovnih radnika u neposrednom radu s djecom, stručnih suradnika, te zdravstvenog voditelja određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja.

Dnevno radno vrijeme svih radnika je osam sati.

Članak 23.

Raspored tjednog i dnevnog radnog vremena donosi Poslodavac pisanom odlukom koja je sastavni dio Godišnjeg plana i programa Ustanove, uz obvezu savjetovanja s radničkim vijećem.

Zbog prirode posla i zahtjeva procesa rada u Ustanovi, radno se vrijeme u okviru godišnjeg zaduženja i strukture radnog vremena može preraspodijeliti tijekom pedagoške godine odlukom ravnatelja Ustanove.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u određenom razdoblju (najduže šest mjeseci) može iznositi najviše četrdeset osam sati tjedno, s tim da se u preostalom razdoblju, tjednim radnim vremenom kraćim od četrdeset sati osigura da radnik prosječno ne radi duže od četrdeset sati tjedno tijekom pedagoške godine.

Ravnatelj mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitne potrebe za drugačijim rasporedom.

Članak 24.

Raspored radnog vremena radnika koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege hendikepiranog djeteta određuje se sporazumom između Poslodavca i radnika koji radi skraćeno radno vrijeme.

2. Odmori

Članak 25.

Svi radnici u Ustanovi imaju pravo na stanku u trajanju od trideset minuta.

Stanka se ubraja u radno vrijeme.

Vrijeme korištenja stanke određuje Poslodavac.

Ako priroda posla ne omogućava korištenje stanke u toku rada (odgojno-obrazovni radnici), Poslodavac će radniku to vrijeme uračunati u okviru ukupnog godišnjeg zaduženja utvrđenog Godišnjim planom i programom Ustanove.

Članak 26.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Članak 27.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od četrdeset osam sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako radnik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci ravnatelja Ustanove.

Članak 28.

Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna odnosno dvadeset radnih dana u svakoj kalendarskoj godini.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od četiri tjedna, niti više od šest tjedana, odnosno ukupno trideset radnih dana.

Članak 29.

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se na minimalni broj dana godišnjeg odmora iz članka 28. ovog Ugovora, dodaju radni dani prema sljedećim kriterijima:

a) prema dužini radnog staža:

– do 5 godina 1 radni dan

– više od 5 do 10 godina 2 radna dana

– više od 10 do 15 godina 3 radna dana

– više od 15 do 20 godina 4 radna dana

– više od 20 do 25 godina 5 radna dana

– više od 25 do 30 godina 6 radna dana

– više od 30 do 35 godina 7 radna dana

– više od 35 8 radna dana

b) prema stručnom znanju potrebnom za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen:

– radna mjesta za koje se traži visoka stručna sprema

prema ranije važećim propisima, odnosno završen

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij

ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij 5 radna dana

– radna mjesta za koje se traži viša stručna sprema prema

prema ranije važećim propisima, odnosno završen

stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij 4 radna dana

– radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema 3 radna dana

– radna mjesta za koja se traži niža stručna sprema 2 radna dana

c) prema posebnim socijalnim uvjetima:

– roditelju, posvojitelju i staratelju

s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana

– roditelju, posvojitelju ili staratelju

za svako daljnje malodobno dijete po još 1 radni dan

– roditelju, posvojitelju ili staratelju djeteta

s teškoćama u razvoju (na temelju rješenja),

bez obzira na ostalu djecu 3 radna dana

– radniku s utvrđenim invaliditetom 70% i više 2 radna dana

d) prema uvjetima rada:

– rad pomoćnog kuhinjskog osoblja 1 radni dan

u višekatnom objektu (bez lifta)

Članak 30.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje te blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 31.

Radnik ima pravo puni godišnji odmor koristiti u dva i više dijelova.

Odgojitelj i odgojitelj-rehabilitator može koristiti godišnji odmor u pravilu u ljetnim mjesecima.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje 10 radnih dana u neprekidnom trajanju pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 radnih dana.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, uz obvezu da o tome obavijesti ravnatelja Ustanove ili osobu koju on ovlasti najmanje tri dana prije korištenja, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućuju.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 radnih dana.

Članak 32.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom godišnjeg odmora, kojeg donosi Poslodavac za sve radnike. Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, Poslodavac je dužan voditi računa i o potrebama i željama radnika, te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge prije donošenja plana godišnjeg odmora.

Poslodavac će se, prije donošenja plana godišnjih odmora, savjetovati s radničkim vijećem.

Na temelju plana godišnjeg odmora Poslodavac dostavlja svakom radniku pisanu odluku, kojom utvrđuje ukupno trajanje i raspored korištenja godišnjeg odmora.

Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 33.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke Poslodavca.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima iz stavka 4. ovoga članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 34.

Iznimno od odredbe članka 78. Zakona o radu, radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

Članak 35.

Radnik kojem prestaje radni odnos, a koji nije iskoristio godišnji odmor na koji je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti, ima pravo na novčanu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Radnik ima pravo na novčanu naknadu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju:

da mu Poslodavac nije omogućio korištenje godišnjeg odmora prema utvrđenom rasporedu (planu) korištenja godišnjih odmora,
da radnik iz opravdanih razloga nije mogao koristiti godišnji odmor.
Radnik kojemu je isplaćena naknada iz stavka 1. ovoga članka nema pravo na isplatu regresa.

3. Plaćeni dopust

Članak 36.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine za sljedeće slučajeve:

– sklapanje braka ili sklapanje životnog partnerstva………. 5 radnih dana

– rođenje djeteta ili posvojenje djeteta………………………….. 5 radnih dana

            – smrti bračnog ili izvanbračnog druga
            (dalje u tekstu : supružnik), formalnog ili
             neformalnog životnog partnera (dalje u tekstu:
             životni partner), djeteta, roditelja, očuha, maćehe,
             posvojitelja, brata ili sestre, unuka ……………………………                5 radnih dana

– smrt djeda ili bake te roditelja supružnika
ili životnog partnera……………………………………………. 3 radna dana

– smrt brata ili sestre supružnika ili životnog partnera te
djeda ili bake supruga ili životnog partnera…………..……… 2 radna dana

– selidbe ………………………………………………………………. 3 radna dana

– teške bolesti djeteta, pastorka ili posvojenika,

supružnika ili životnog partnera, roditelja, očuha, maćehe
ili posvojitelja………………………………………………………….. 5 radnih dana

– na poziv sudskih ili drugih
ovlaštenih organa……………………………………………… 1 radni dan

– za dobrovoljno darivanje krvi
(za svaki put)…………………………………………………….. 2 radna dana

– za nastupanje na kulturnim i sportskim
priredbama……………………………………………………… 1 radni dan

            – za sudjelovanje na sindikalnim
            susretima, seminarima, obrazovanju
             za sindikalne aktiviste i dr………………………………….                      3 radna dana

– proglašenja elementarne nepogode
koja je neposredno zadesila radnika………………….. 3 radnih dana

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog darivanja krvi kao prvi dan plaćenog dopusta uračunava se dan kad je radnik dao krv te prvi sljedeći dan. U slučaju nemogućnosti korištenja plaćenog dopusta neposredno nakon darivanja krvi dani plaćenog dopusta mogu se koristit naknadno u dogovoru s ravnateljem Ustanove.

Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.

Članak 37.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnost iz članka 36. ovog Ugovora nastupi u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju.

Ako okolnost iz članka 36. stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovog Ugovora nastupi u vrijeme kada radnik koristi godišnji odmor, radnik ima pravo na plaćeni dopust s time da se godišnji odmor prekida, a po prestanku korištenja plaćenog dopusta radnik ima pravo nastaviti koristiti godišnji odmor.

Članak 38.

Radnik kojeg Ustanova upućuje na školovanje ima pravo na plaćeni dopust do najviše 10 radnih dana godišnje za pripremanje i polaganje ispita.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita, ima pravo na dodatnih 5 radnih dana plaćenog dopusta.

Školovanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili sa djelatnošću Poslodavca.

Ako to zahtijevaju okolnosti radniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 30 radnih dana u jednoj godini.

Odluku o plaćenom dopustu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ravnatelj Ustanove.

Članak 39.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

4. Neplaćeni dopust

Članak 40.

Radnik ima pravo na neplaćeni dopust tijekom jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavršavanja i to:

5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi,
10 dana za polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima,
5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima,
2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja, posebnih znanja i vještina (informatičko školovanje, učenje stranih jezika, i sl.).

Članak 41.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, u sljedećim slučajevima:

njege člana uže obitelji,
izgradnje ili popravka kuće ili stana,
liječenja na vlastiti trošak,
stručnog obrazovanja na vlastiti trošak,
zbog drugih osobnih potreba.

Ako to okolnosti zahtijevaju radniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Neplaćeni dopust do najviše 30 dana radniku odobrava ravnatelj Ustanove, a preko 30 dana Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

Članak 42.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava iz radnog odnosa.

IV. PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

Članak 43.

Plaća radnika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da osnovica za obračun plaće u Ustanovi iznosi 5.211,02 kune bruto.

Članak 44.

Plaća, dodaci na plaću i ostala materijalna prava radnika iskazuju se u bruto iznosu.

Poreze i doprinose obračunava i uplaćuje Poslodavac.

Članak 45.

Dodatak na radni staž pripada radniku za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5 %.

Dodatak se izračunava tako da se umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za obračun plaće uveća za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Obračun i isplata dodatka za navršenu godinu radnog staža (0,5%) primjenjuje se od prvog dana sljedećeg mjeseca.

Članak 46.

Koeficijenti složenosti poslova pojedinih radnih mjesta utvrđeni su u Tablici koja čini sastavni dio ovog Ugovora.

Članak 47.

Pripravniku, koeficijent složenosti poslova radnog mjesta na kojem je raspoređen, umanjuje se za 30%.

Članak 48.

Plaća se isplaćuje unatrag, jednom mjesečno za protekli mjesec, u pravilu, do 13. dana u tekućem mjesecu.

Članak 49.

Odgojiteljima i stručnim radnicima koji su stekli zvanje mentora ili savjetnika osnovna plaća uvećat će se:

za vrijeme trajanja zvanja mentora 8%
za vrijeme trajanja zvanja savjetnika 16%.

Članak 50.

Osnovna plaća odgojitelju kojega je ravnatelj Ustanove zadužio da uz redovno obavljanje poslova na koji je raspoređen, obavlja i poslove vođenja Podcentra predškolskog odgoja, uvećat će se na način kako slijedi:

do 2 odgojne skupine za 0,26 %,
od 3 do 5 odgojnih skupina za 0,43 %,
od 6 i više odgojnih skupina za 0,86 %.

Članak 51.

Osnovna plaća uvećat će se za 8% ako radnik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno 15% ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti, te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

da znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem je zaposlen ali da je u funkciji poslova radnog mjesta na kojem je zaposlen,
da je radnik u Ustanovi zaposlen najmanje 5 godina.

Da li je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta te za istim postoji potreba na kojem radnik radi utvrđuje odlukom Upravno vijeće Ustanove, na temelju pisanog obrazloženja ravnatelja Ustanove.

Članak 52.

Ako radnik, pored poslova radnog mjesta na koje je raspoređen obavlja po nalogu ravnatelja Ustanove i poslove odsutnog radnika dulje od 30 dana, ima pravo na plaću radnog mjesta čije poslove obavlja ako je za njega povoljnije, a razmjerno obimu i vremenu obavljanja takvih poslova.

Članak 53.

Osnovna plaća radnika, uvećat će se:

za rad noću – 40%
za prekovremeni rad – 50%
za rad subotom u okviru 40 satnog radnog tjedna – 25%
za rad nedjeljom u okviru 40 satnog radnog tjedna – 35%
za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom – 50%.

Prekovremenim radom, kada je rad radnika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat neposrednog rada odgojitelja i odgojitelja rehabilitatora duži od broja propisanih dnevnih radnih sati neposrednog rada s djecom, odnosno svaki sat rada ostalih radnika duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom, nedjeljom, blagdanom i praznikom.

Naknade iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada).

Radnik može koristiti slobodne radne dane iz stavka 4. ovoga članka u dogovoru s ravnateljem.

Članak 54.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Članak 55.

Plaća se radniku isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za protekli mjesec.

Poslodavac je dužan na zahtjev radnika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, sindikalne članarine, osiguranje i sl.).

Naknada plaće

Članak 56.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u sljedećim slučajevima:

korištenja godišnjeg odmora,
korištenja plaćenog dopusta,
državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac,
izobrazbe za potrebe sindikalne aktivnosti te drugih opravdanih razloga predviđenih zakonom, ovim Ugovorom ili općim aktom Ustanove,
za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

Članak 57.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se utvrđuje naknada plaće za godišnji odmor na bazi prosječne mjesečne plaće obračunate za tri mjeseca koja prethode korištenju godišnjeg odmora, podijeljeno sa fondom sati mjeseca u kojem ostvaruje naknadu plaće za korištenje godišnjeg odmora.

Pod prosječnom mjesečnom plaćom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (plaću).

Kod obračuna naknade plaće iz stavka 1. ovoga članka ne uračunavaju se primici po osnovi potpora vezanih za radnika koji su isplaćeni kao plaća u poreznom smislu, kao i primici koji su isplaćeni kao potpora zbog obiteljskih razloga.

Ukoliko u prethodna tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora radnik nije primio plaću već naknadu prema posebnom propisu ili mu se iz drugih opravdanih razloga ne može utvrditi prosječna mjesečna plaća, iznos naknade plaće utvrđuje se u visini osnovne plaće radnika (umnoška koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža), pri čemu se ne obuhvaćaju oni dodaci na plaću koje radnik nije ostvario.

Naknada plaće u ostalim slučajevima iz članka 56. ovoga Ugovora utvrđuje se u visini osnovne plaće radnika (umnoška koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža), pri čemu se ne obuhvaćaju oni dodaci na plaću koje radnik nije ostvario.

Članak 58.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog privremene nesposobnosti za rad do 42 dana, radniku pripada:

naknada plaće u visini 80% od plaće koju bi primio da je u tom mjesecu radio u slučaju odsutnosti s posla od 1 do 7 dana,
naknada plaće u visini 85% od plaće koju bi primio da je u tom mjesecu radio u slučaju odsutnosti s posla od 8 do 15 dana,
naknada plaće u visini 90% od plaće koju bi primio da je u tom mjesecu radio u slučaju odsutnosti s posla od 16 do 42 dana.

U slučaju iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, izračun naknade plaće temelji se na ukupnom kontinuiranom broju dana bolovanja uz primjenu samo jednog postotka naknade.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu radniku pripada naknada plaće u visini 100% iznosa i isplaćuje se na teret HZZO-a.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog privremene nesposobnosti za rad duže od 42 dana, naknada plaće zbog bolovanja isplaćuje se na teret HZZO-a u visini koju obračunava HZZO.

Ozljeda na radu je ona ozljeda radnika nastala na radnom mjestu, redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, na putu poduzetom radi izvršavanja radnih zadataka (službeni put i sl.) i na putu poduzetom radi stupanja na rad, a koja je prouzročena neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem i koja je uzročno vezana uz obavljanje radnih zadataka.

Članak 59.

Ozljedom na radu ne smatra se ona ozljeda radnika koja je nastala nakon napuštanja radnog mjesta zbog obavljanja privatnih poslova.

2. Ostale naknade, potpore i nagrade

Članak 60.

Radnik ima pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora ukoliko su za isto osigurana sredstva u proračunu Grada.

Ugovorne strane su suglasne da u slučaju da su osigurana sredstva u proračunu Grada iz stavka 1. ovoga Ugovora, radnici Ustanove ostvaruju to pravo u istom iznosu kao i službenici i namještenici Grada.

Odluku o isplati i visini naknade iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik Grada.

Svi radnici, koji ostvaruju pravo na godišnji odmor sukladno odredbama članaka 28., 29., 30., 31. i 32. ovoga Ugovora, ostvaruju prava na regres za korištenje godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka, a temeljem odluke o godišnjem odmoru iz članka 32. ovoga Ugovora.

Radnik koji ostvari pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ukoliko se isplata regresa vrši, ima pravo na isplatu regresa razmjerno broju dana godišnjeg odmora koji će koristiti.

Za izračun razmjernog dijela regresa za korištenje godišnjeg odmora iz stavka 5. ovoga članka uzima se u obzir svaki puni mjesec radnog odnosa, odnosno 1/12 utvrđenog iznosa regresa za korištenje godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka za svaki puni mjesec proveden u radnom odnosu.

Ako je radniku isplaćena novčana naknada za neiskorišteni godišnji odmor, radnik nema pravo na isplatu regresa.

Radnik koji naknadno stekne pravo na godišnji odmor ima pravo na isplatu istog iznosa regresa kao i ostali radnici.

Članak 61.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini neoporezivog iznosa.

Članak 62.

Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni ukupni rad u Ustanovi, odnosno njezinim pravnim prednicima, kada navrši 10,15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u visini neoporezivog iznosa.

Jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuje se uz plaću za mjesec u kojem je radnik stekao pravo na isplatu jubilarne nagrade.

Članak 63.

U povodu dana Svetog Nikole svakom djetetu, pastorku ili posvojeniku radnika do navršenih 15 godina starosti kao i djetetu, pastorku ili posvojeniku koje u tekućoj godini navrši 15 godina života isplatit će se dar, ukoliko su za isto osigurana sredstva u proračunu Grada.

Ugovorne strane su suglasne da u slučaju da su osigurana sredstva u proračunu Grada Rijeke iz stavka 1. ovoga članka, radnici Ustanove ostvaruju to pravo u istom iznosu kao i službenici i namještenici Grada.

Odluku o isplati i visini dara iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik Grada.

Dar iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se radniku – roditelju ili posvojitelju koji ostvaruje osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji prema pozitivnim propisima koji reguliraju porez na dohodak.

Članak 64.

Radnik ima pravo na isplatu godišnje nagrade (Božićnice) ukoliko su za isto osigurana sredstva u proračunu Grada.

Odluku o isplati i visini nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik Grada.

Pravo na isplatu godišnje nagrade iz stavka 1. ovoga članka ima radnik koji je na dan isplate bio u radnom odnosu u Ustanovi te koji je proveo u tekućoj godini 12 mjeseci u radnom odnosu.

Iznimno, radnik koji je na radu proveo 11 mjeseci u tekućoj godini, a u mjesecu prosincu tekuće godine odlazi u mirovinu ili mu radni odnos prestaje zbog organizacijskih, poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga ili mu radni odnos prestaje zbog ozljede na radu ima pravo na isplatu punog iznosa godišnje nagrade, ako je u radnom odnosu na dan isplate godišnje nagrade.

Radnik koji je na dan isplate godišnje nagrade u radnom odnosu u Ustanovi manje od 12 mjeseci u tekućoj godini, ima pravo na isplatu razmjernog dijela godišnje nagrade.

Za izračun razmjernog dijela godišnje nagrade uzima se u obzir svaki puni mjesec radnog odnosa, odnosno 1/12 utvrđenog iznosa godišnje nagrade za svaki puni mjesec proveden u radnom odnosu.

Članak 65.

Radnik ima pravo na dar u naravi do visine neoporezivog iznosa ukoliko su za isto osigurana sredstva u proračunu Grada.

Ugovorne strane su suglasne da u slučaju da su osigurana sredstva u proračunu Grada iz stavka 1. ovoga članka, radnici Ustanove ostvaruju to pravo u istom iznosu kao i službenici i namještenici Grada.

Odluku o isplati dara u naravi iz stavka 1. ovoga članka donosi Gradonačelnik Grada.

Članak 66.

Uža obitelj radnika ima pravo na pomoć u slučaju smrti radnika, u visini neoporezivog iznosa i troškove pogreba.

Pod troškovima pogreba podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše u visini iznosa do 6.000,00 kuna bruto.

Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, životnog partnera, djeteta, pastorka ili posvojenika, roditelja, očuha ili maćehe ili posvojitelja u visini neoporezivog iznosa.

Članak 67.

Radnik ima pravo na pomoć (potporu) po svakoj osnovi, u slučaju:

rođenja djeteta, u visini neoporezivog iznosa,
bolovanja radnika dužeg od 90 dana, u visini neoporezivog iznosa, jednom godišnje,
nastanka teške invalidnosti radnika, u visini neoporezivog iznosa,
nastanka teške invalidnosti djeteta, pastorka ili posvojenika, supružnika ili životnog partnera radnika, u visini neoporezivog iznosa,
radi nabave medicinskog pomagala i kupnju prijeko potrebnih lijekova u inozemstvu (koje nije pokriveno osnovnim i dopunskim osiguranjem) uz mišljenje nadležnog liječnika, u visini neoporezivog iznosa, i to jednom godišnje.

Pravo na pomoć za vrijeme privremene nesposobnosti za rad duže od 90 dana nema radnik koji na temelju zakona ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% osnovice za naknadu.

Pod teškom invalidnošću iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se invalidnost utvrđena konačnim nalazom nadležne liječničke komisije od 70% i više.

Pravo na pomoć (potporu) iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka ima i radnica koja se nalazi na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.

Rodiljni dopust ne smatra se bolovanjem.

Pravo iz stavka 1. podstavaka 3. i 4. ovoga članka, radnik ili njegova obitelj može ostvariti jednom u životu za sebe, pojedinog supružnika ili životnog partnera i radnikovog djeteta, pastorka ili posvojenika i to u godini u kojoj je invalidnost utvrđena.

Glede potpore iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, pod pojmom „nabava lijekova“ podrazumijeva se nabava lijekova koji se nalaze na listi lijekova HZZO-a, a koji nisu pokriveni u cijelosti ili djelomično osnovnim i dopunskim zdravstvenim osiguranjem već ih radnik mora sam platiti; pod pojmom „nabava lijekova“ ne podrazumijeva se nabava vitaminskih i ostalih preparata i dodataka prehrani.

U slučaju potpora iz stavka 1. podstavaka 1. i 4. ovoga članka, ako su oba roditelja radnici Ustanove, pravo na potporu ostvaruje roditelj ili posvojitelj koji ostvaruje osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji prema pozitivnim propisima koji reguliraju porez na dohodak.

Članak 68.

Pod pojmom “neoporezivog iznosa” u ovom Ugovoru podrazumijeva se neoporezivi iznos utvrđen Pravilnikom o porezu na dohodak.

Članak 69.

Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji i inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

Ako je radnik upućen na službeno putovanje s djecom iz vrtića koje traje najmanje 8 sati, bez obzira na osiguranu prehranu, isplaćuje mu se iznos pola (8 do 12 sati) odnosno pune dnevnice (više od 12 sati).

Pravo na dnevnicu iz ovoga članka i pravo na prekovremeni rad iz članka 53. ovoga Ugovora međusobno se isključuju.

Članak 70.

Radnik ima pravo na terenski dodatak kad mu je ugovorom o radu određeno mjesto rada na terenu.

Visinu terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Visina naknade terenskog dodatka isplaćuje se u visini neoporezivog iznosa sukladno pozitivnim propisima.

Terenski dodatak isplaćuje se radniku unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec.

Ako radnik ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, a potreba posla iznimno zahtijeva odlazak na službeni put, ispunjen je uvjet za isplatu dnevnice.

Terenski dodatak isplaćuje se i za dane tjednog odmora, blagdane i neradne dane propisane zakonom uz uvjet da radnik stvarno u to vrijeme radi na terenu.

Pravo na terenski dodatak iz ovoga članka iz ovoga članka i pravo na dnevnice za službeno putovanje iz članka 69. ovoga Kolektivnog ugovora međusobno se isključuju.

Članak 71.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u krugu od prve do četvrte zone javnog prijevoza.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne mjesečne karte javnim prijevozom za I., II., III. ili IV. zonu, ako je njegovo mjesto rada udaljeno od mjesta stanovanja najmanje jednu stanicu mjesnog javnog prijevoza.

Radnik je dužan na zahtjev Poslodavca, a u svrhu utvrđivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja (prebivalište) na adresi koju je prijavio Poslodavcu.

Naknada za troškove prijevoza na posao i sa posla isplaćuje se jednom mjesečno.

Radnik koji je bio odsutan s posla (godišnji odmor, bolovanje i sl.) samo dio kalendarskog mjeseca ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza za taj mjesec.

Radnik koji je na bolovanju do 42 dana, ostvaruje pravo na troškove prijevoza.

Članak 72.

Radniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim ugovorom zaključenim između radnika i Poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.

V. ZDRAVLJE I ZAŠTITA NA RADU

Članak 73.

Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu, poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Poslodavac je dužan pri uvođenju novih tehnologija informirati radnike i njihove sindikalne povjerenike o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

Članak 74.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obveze:

biti izvješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima radnika čiji je povjerenik,
pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti,
obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije važne za njegov rad,
staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način.

Članak 75.

Dužnost je svakog radnika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurala Ustanova.

Radnik, koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog svog postupka u odnosu na druge zaposlene i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Prava radnika utvrđena u stavku 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti kao i u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa.

Zaštita od diskriminacije i zaštita dostojanstva

Članak 76.

Zabranjena je izravna i neizravna diskriminacija radnika na temelju rase ili etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Članak 77.

Zabranjeno je uznemiravanje radnika u tijeku rada.

Pod uznemiravanjem se podrazumijeva svako ponašanje koje ima cilj povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika.

Članak 78.

Uznemiravanjem u tijeku rada smatra se osobito:

neprimjereni tjelesni kontakti spolne naravi,
nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,
uznemirujući telefonski pozivi,
neprimjerene poruke upućene elektronskom ili redovnom poštom, te
zahtjevi za obavljanje poslova kojima se radnici stavljaju u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi radnici od svojih nadređenih i podređenih suradnika i svake treće osobe s kojom radnik dođe u doticaj u tijeku rada ili u svezi s radom.

Članak 79.

Radnici su dužni prigodom obavljanja poslova svojeg radnog mjesta ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge radnike te, u granicama svojih ovlasti, spriječiti uznemiravanje od drugih radnika kao i trećih osoba i o tom izvijestiti ravnatelja Ustanove.

Članak 80.

Radnik ima pravo na ulaganje pritužbe u vezi sa zaštitom dostojanstva.

Članak 81.

Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Poslodavac, odnosno ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije u roku od osam dana od dana dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

U postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe ovlaštena osoba ispitat će radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica te o svemu tome sastaviti zapisnik koji potpisuju: ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka, osoba protiv koje je pritužba podnesena, radnik koji je podnio pritužbu te druge osobe koje su sudjelovale u postupku.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Članak 82.

Ako poslodavac u roku iz članka 81. ovoga Ugovora ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika.

Članak 83.

Kada ovlaštena osoba utvrdi da uznemiravanje radnika postoji, ovisno o okolnostima slučaja, predložit će jednu od mjera za sprječavanje daljnjeg uznemiravanja:

usmeno ili pisano upozorenje radniku za kojeg je utvrđeno da je izvršio uznemiravanje,
drugačiji raspored rada,
premještaj u drugi vrtićki objekt,
otkaz ugovora o radu.

Članak 84.

U slučaju da je prijavljeno uznemiravanje od osobe koja nije u radnom odnosu u Ustanovi, ovlaštena osoba iz članka 81. stavka 1. ovoga Ugovora, može imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predložiti poslodavcu sljedeće mjere:

pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu,
obavijestiti poslodavca prijavljene osobe, ako je prijavljena osoba u radnom odnosu,
obavijestiti nadležnu policijsku postaju.

VI. ZAŠTITA RADNIKA

Članak 85.

Poslodavac kolektivno osigurava radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.

Članak 86.

Naknada plaće koja radniku s invaliditetom pripada od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može biti manja od iznosa osnovne plaće radnog mjesta na koje je radnik bio raspoređen u vrijeme nastupanja određenih okolnosti.

Članak 87.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije Poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove sukladno Zakonu o radu, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa utvrđenog člankom 88. stavkom 1. ovoga Ugovora.

Radnik iz stavka 1. ovoga članka koji neopravdano odbije zaposlenje na ponuđenim mu poslovima nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Članak 88.

Radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog gospodarskih, tehnoloških, organizacijskih ili osobno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini 40% njegove bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod Poslodavca odnosno njegovog pravnog prednika.

Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, radnik kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog određenih trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje je utvrdilo nadležno tijelo (smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu zdravog radnika iste ili slične razine obrazovanja) i koje se ne mogu otkloniti liječenjem, a uzrokovane su bolešću, ima pravo na otpremninu u visini od 50% njegove bruto prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod Poslodavca odnosno njegovog pravnog prednika.

Pravo na otpremninu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka radnik stječe pod uvjetom da je u radnom odnosu kod Poslodavca neprekidno najmanje dvije godine.

Pravo na otpremninu iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne ostvaruje radnik kojem radni odnos prestaje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, te ako neopravdano odbije zaposlenje na ponuđenim mu poslovima.

Otpremnina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka isplatiti će se radniku s isplatom zadnje plaće, a najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.

Na ukupan iznos otpremnine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se ograničenje otpremnine utvrđeno Zakonom o radu.

U prosječnu mjesečnu plaću iz ovoga članka, kao osnovica za izračun otpremnine ne ulaze primici u naravi.

Radniku koji je u mjesecima koji ulaze u osnovicu za izračun otpremnine bio na bolovanju, u osnovicu za izračun otpremnine ulazi plaća koju bi radnik ostvario da je radio.

Radniku koji u mjesecima koji ulaze u osnovicu za izračun otpremnine nije radio zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili Ugovorom, te je primao neke druge naknade plaće (za godišnji odmor, plaćeni dopust, državni blagdan), u osnovicu za izračun otpremnine ulaze i te naknade plaće.

Članak 89.

Radniku može biti upućeno pisano upozorenje zbog povrede obveze iz radnog odnosa zbog neizvršenja poslova utvrđenih općim aktom Ustanove.

Po proteku 7 godina od dana donošenja upozorenja smatrat će se da isto nije doneseno.

VII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 90.

Kad ugovor o radu otkazuje radnik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i Poslodavac drukčije ne dogovore.

Članak 91.

Ravnatelj Ustanove može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik teže povrijedio obveze iz radnog odnosa, a naročito zbog:

neizvršavanja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,
neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili organizacija rada Ustanove,
nedozvoljenog korištenja sredstvima Ustanove,
povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,
odavanja poslovne tajne određene propisom ili općim aktom Ustanove,
zloupotrebe položaja ili prekoračenja ovlasti,
nanošenja znatnije štete,
zloupotrebe korištenja privremene nesposobnosti za rad.

Radi kršenja obveza iz stavka 1. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu samo pod uvjetima i na način utvrđenim Zakonom o radu.

Otkazni rok kod redovitog otkaza radniku ugovora o radu utvrđuje se i teče sukladno Zakonu o radu.

VIII. STATUSNA PROMJENA USTANOVE

Članak 92.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici 30.3.2017. godine donijelo Odluku o podjeli Dječjeg vrtića Rijeka („Službene novine Grada Rijeke“ broj 3/17).

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka Dječji vrtić Rijeka dijeli se na tri javne ustanove i to na način da se osnivaju dva nova dječja vrtića, Dječji vrtić Sušak i Dječji vrtić More, dok Dječji vrtić Rijeka nastavlja s obavljanjem svoje djelatnosti.

Članak 93.

Odlukom iz članka 92. ovoga Ugovora utvrđeno je da će dva nova dječja vrtića preuzeti radnike zaposlene u Dječjem vrtiću Rijeka zatečene na obavljanju poslova u odgovarajućim podcentrima, u broju potrebnom za obavljanje djelatnosti novih dječjih vrtića.

O preuzimanju radnika Dječji vrtić Rijeka i Dječji vrtić Sušak odnosno Dječji vrtić More sklopit će posebni pisani Sporazum.

Na radnike koje će preuzeti nove ustanove, do sklapanja Kolektivnog ugovora za te ustanove, nastavlja se primjenjivati ovaj Ugovor, a najduže godinu dana.

IX. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 94.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Članak 95.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru, te da svoje djelovanje neće provoditi na način koji će štetiti djelotvornosti rada, ugledu i poslovanju Ustanove.

Članak 96.

Ugovorne strane obvezuju se na partnerski odnos što podrazumijeva uzajamno uvažavanje i poštivanje, te kontinuiranu suradnju.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom Sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrati će se pritisak Poslodavca ili njegovog predstavnika na radnike članove Sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 97.

Ako u Ustanovi nije utemeljeno radničko vijeće, sva njegova prava i obveze u skladu sa Zakonom o radu preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuje Sindikat.

Broj sindikalnih povjerenika, odnosno članova sindikalnog vijeća s pravima iz stavka 1. ovoga članka, ne može biti veći od broja članova radničkog vijeća da je ono utemeljeno.

Svaki sindikalni povjerenik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na šest radnih sati tjedno uz naknadu plaće u vrijeme trajanja mandata.

Sindikalnom povjereniku (odgojno-obrazovnom radniku), koji je zaposlen u Ustanovi na puno radno vrijeme, smanjuju se tjedne obveze za 6 sati u ostalim poslovima.

Obveze iz radnog odnosa sindikalnog povjerenika uređuju se pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i Poslodavca.

Članak 98.

Sindikat je dužan pisanim putem obavijestiti Poslodavca i ravnatelja Ustanove o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika te njihovim ovlastima.

Članak 99.

Aktivnosti sindikalnog povjerenika u Ustanovi ne smiju biti sprječavane ili ometane ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 100.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, Poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj zaposlenih.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke:

o donošenju pravilnika o radu,
o planu te razvoju i politici zapošljavanja i otkazu,
o rasporedu radnog vremena,
o mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, te
sve druge odluke za koje je Zakonom o radu ili ovim Ugovorom propisano sudjelovanje Sindikata u njihovu donošenju.

Sindikalni povjerenik je dužan, najduže u roku od osam dana od dostave odluke, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti Poslodavcu svoje očitovanje. Ako se ne očituju o namjeravanoj odluci, smatrat će se da nema primjedbi i prijedloga.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 101.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način koji ne šteti radu Poslodavaca.

Poslodavac treba sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj radnika.

Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku zaposlenih radnika.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada te o zauzetim stajalištima u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Članak 102.

Čelnik Sindikata koji je na tu funkciju izabran iz reda radnika Ustanove, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

O namjeri povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovoga članka treba obavijestiti Poslodavca najkasnije 30 dana prije prestanka funkcije.

Prestanak radnog odnosa i povrat na rad uređuje se pisanim sporazumom zaključenim između osobe iz stavka 1. ovoga članka i Poslodavca.

Članak 103.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenik, koji nije preuzeo obveze radničkog vijeća, ostvaruje u ovisnosti o broju članova Sindikata u Ustanovi i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na najmanje tri sata aktivnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine.

Članak 104.

Sindikalni povjerenik iz članka 97. stavka 1. ovoga Ugovora ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog obavljanja sindikalne aktivnosti.

Za vrijeme obnašanja sindikalne dužnosti i šest mjeseci po isteku te dužnosti u Ustanovi, sindikalnom povjereniku se bez suglasnosti nadležnog tijela Sindikata, ne može otkazati ugovor o radu, premjestiti ga unutar Ustanove niti utvrditi kao višak zaposlenih.

Članak 105.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada te o zauzetim stajalištima u roku 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Predsjednik Upravnog vijeća Ustanove odnosno Ravnatelj Ustanove dužan je primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev, u roku od tri dana, i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnih interesa radnika.

Članak 106.

Sindikalni povjerenici u Ustanovi imaju pravo održati sindikalne sastanke tijekom radnog vremena Ustanove, vodeći računa o tome da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja Ustanove.

Svi članovi sindikata Ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni skup u radno vrijeme Ustanove, o čemu trebaju obavijestiti Poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovito poslovanje Ustanove.

Članak 107.

Poslodavac je dužan, bez naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

prostoriju za rad, u pravilu odvojenu od mjesta rada sindikalnog povjerenika i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,
pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme,
slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima, po odluci Sindikata,
postavljanje oglasne ploče o trošku Sindikata na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,
obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i doznačavanja članarine na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave člana Sindikata.

U slučaju kad sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada, Poslodavac će mu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

Članak 108.

Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu iz Zakona i ovoga Ugovora određuje se prema članku 97. stavku 2. ovoga Ugovora.

Članak 109.

Kada sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno vijeće, zamjenjuje radničko vijeće ima pravo uz prethodnu suglasnost Sindikata zatražiti mišljenje stručnjaka s područja radnog prava.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Sindikat u potpunosti podmiruje nastale troškove.

Kada Sindikat i Poslodavac zajednički zatraže mišljenje stručnjaka s područja radnog prava, snose troškove u jednakom iznosu.

Članak 110.

Članovi radničkog vijeća, članovi Sindikata, odnosno sindikalni povjerenici, mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti, uključujući i organiziranje štrajka, ali ne u ime radničkog vijeća, već isključivo u ime Sindikata.

X. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 111.

Ako nastane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak mirenja prema Zakonu o radu, odnosno odredbama pravilnika kojim se uređuje način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe toga postupka.

Članak 112.

Postupak mirenja provodi miritelj kojeg stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede.

Članak 113.

Ugovorne strane mogu rješavanje kolektivnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Članak 114.

Ako stranke dogovore arbitražu, a ne dogovore drukčiji sastav i postupak arbitraže, primijenit će se odredbe Zakona o radu koje reguliraju arbitražu u slučaju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Članak 115.

Troškove mirenja odnosno arbitraže snose obje strane u jednakom dijelu.

XI. ŠTRAJK

Članak 116.

Za vrijeme važenja ovoga Ugovora Sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su uređena ovim Ugovorom.

Suzdržavanje od štrajka iz stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora u svezi s izmjenama ili dopunama ovog Ugovora.

Ugovorne se strane za vrijeme primjene ovoga Ugovora obvezuju na socijalni mir.

Iznimno, Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti uz najavu ili korištenje drugih metoda kao davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj djelatnosti.

Članak 117.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

Članak 118.

Poslodavac ne smije sprečavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

Članak 119.

Štrajk se mora najaviti Poslodavcu najmanje sedam dana prije početka štrajka.

U pismu kojim se štrajk najavljuje Sindikat mora navesti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom.

Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 120.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.

U Ustanovi koja je uključena u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.

Članovima štrajkaškog odbora ne može se narediti da rade za vrijeme štrajka.

Članak 121.

Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk održava na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima i obavlja druge poslove.

Štrajkaški je odbor dužan razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu, te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.

Članak 122.

Sindikat i Poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, sukladno njihovoj obvezi iz članka 43. stavka 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju radi osiguravanja odgovarajuće njege, prehrane, zdravstvene zaštite i druge skrbi o djeci koja za vrijeme štrajka pohađaju program Ustanove.

Članak 123.

Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru radnici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj, niti se smiju na bilo koji način prisiliti na sudjelovanje u štrajku.

Plaća i dodaci na plaću mogu se radniku koji je sudjelovao u štrajku umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

XII. TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 124.

Ugovorne strane obvezuju se osnovati zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u koji potpisnici ovoga Ugovora imenuju po dva predstavnika i njihove zamjenike, u roku od 30 dana od dana njegovog potpisivanja.

Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:

daje tumačenje odredaba ovoga Ugovora,
prati izvršavanje ovoga Ugovora i izvještava obje strane o provedbi i kršenju Ugovora.
Sjedište Povjerenstva je pri Gradu Rijeci, Odjelu gradske uprave za odgoj i školstvo.

Članak 125.

Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom glasova svih članova.

Ako se Povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, tumačenje će se povjeriti neutralnom stručnjaku.

O izboru neutralnog stručnjaka sporazumjet će se članovi Povjerenstva.

Neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički podmiruju obje strane u jednakom iznosu.

Tumačenje neutralnog stručnjaka povjerenstvo je dužno prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati.

Tumačenja Povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita, drugoj ugovornoj strani te Poslodavcu.

Članak 126.

Na zahtjev jedne od ugovornih strana ili Poslodavca, Povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovoga Ugovora u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

XIII. SUDSKA ZAŠTITA PRAVA IZ KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 127.

Stranka Ugovora može tužbom pred nadležnim sudom zahtijevati zaštitu prava iz Ugovora.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Sindikat pred nadležnim sudom zastupa samo svoje članove.

XIV. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA

Članak 128.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni Ugovora u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom se stječu uvjeti za primjenu odredaba o postupku mirenja.

Članak 129.

Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza drugoj ugovornoj strani.

Članak 130.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka na koji je zaključen.

Članak 131.

Ustanova je dužna uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Ugovora u roku 30 dana od dana njegova sklapanja.

XV. VREMENSKO VAŽENJE UGOVORA

Članak 132.

Ugovorne strane su suglasne da je Ugovor sklopljen danom potpisivanja ugovornih strana, a stupa na snagu od 1. siječnja 2018. godine.

Članak 133.

Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme za razdoblje od pet godina.

Članak 134.

Ovaj Ugovor objavit će se u “Službenim novinama Grada Rijeke”.

GRAD RIJEKA SINDIKAT RADNIKA SINDIKAT OBRAZOVANJA,

U PREDŠKOLSKOM ODGOJU MEDIJA I KULTURE

I OBRAZOVANJU HRVATSKE HRVATSKE

Gradonačelnik Predsjednica Predsjednica

mr.sc. Vojko Obersnel, v.r. Božena Strugar, v.r. Božica Žilić, v.r.

PRILOG